Suzbijanje nezakonitih migracija: bolje upravljanje granicama EU-a

Dolazak migranata na vanjske granice EU-a nezakonitim putevima izazov je za Europu. Saznajte što Parlament poduzima.

Objavljeno: 14-07-2017 Posljednji put ažurirano: 20-06-2024 - 15:13 Vrijeme čitanja: 13 min

Sadržaj

Kako bi se suzbile nezakonite migracije, EU je pojačao granične kontrole, poboljšao upravljanje dolascima i učinkovitost vraćanja nezakonitih migranata. Također je potaknuo zakonite migracije radne snage i osigurao učinkovitije rješavanje zahtjeva za azil.

Saznajte više o odgovoru EU-a na migracije i azil

Što su nezakonite migracije?

Nezakonite migracije su kretanja osoba iz trećih zemalja preko granica EU-a bez ispunjavanja zakonskih zahtjeva za ulazak ili boravak u jednoj ili više država članica EU-a.

Broj nezakonitih dolazaka u Europu

U 2015. došlo je do znatnog povećanja broja nezakonitih prelazaka granica EU-a. Prema podacima Frontexa, agencije za granice EU-a, bilo ih je više od 1,8 milijuna, što je najveći broj ikada zabilježen. Od tada se broj nezakonitih prelazaka granica znatno smanjio.

U EU je 2023. nezakonito ušlo oko 355 300 osoba, najveći broj od 2016. godine.

Saznajte činjenice i brojke o azilu i migracijama u EU-u

Jačanje sigurnosti i upravljanje vanjskim granicama

Zbog izostanka unutarnjih graničnih kontrola u prostoru Schengena potrebne su mjere za jačanje vanjskih granica. Ozbiljnost situacije naglašena je u rezoluciji o stanju na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji u travnju 2016. godine.

Sustavne kontrole na vanjskim granicama EU-a i Schengena

Sustavne provjere na vanjskim granicama EU-a svih koji ulaze u EU, uključujući i građane, uvedene su u travnju 2017. U listopadu iste godine Parlament je podržao uvođenje zajedničkog elektroničkog sustava kojim se ubrzavaju provjere na vanjskim granicama prostora Schengena i registriraju svi putnici izvan EU-a.

ETIAS, odobrenje za putnike koji nisu državljani EU-a

Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) elektronički je program kojim će se od putnika iz zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize zahtijevati elektroničko odobrenje putovanja prije dolaska u EU. Odobrenje će vrijediti tri godine ili do isteka putovnice te će omogućiti više ulazaka u prostor Schengena za boravke u trajanju do 90 dana u razdoblju od šest mjeseci. Sustav bi trebao početi s radom sredinom 2025. godine.

Provjera migranata na vanjskim granicama EU-a i unutar njih

U travnju 2024., u sklopu novog Pakta o migracijama i azilu, Parlament je odobrio dogovor postignut s nacionalnim vladama o reviziji pravila o provjeri pojedinaca na vanjskim granicama EU-a. Pravila se primjenjuju kada su osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u državu članicu EU-a uhićene tijekom nezakonitog prelaska granice, spašene na moru ili podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu na vanjskom graničnom prijelazu.
Provjeri se moraju podvrgnuti i osobe koje nisu državljani EU-a, a nalaze se u EU-u bez odgovarajućeg odobrenja nakon što su izbjegle kontrolu na vanjskim granicama.
Provjere uključuju identifikaciju, uzimanje otisaka prstiju, sigurnosne provjere te preliminarnu procjenu zdravlja i osjetljivosti. Postupak bi trebao trajati najviše tjedan dana.
U pregovorima s vladama EU-a zastupnici su osigurali snažan, neovisan mehanizam praćenja u svakoj zemlji EU-a kako bi se zaštitila temeljna prava osoba koje prolaze provjeru.

Brže donošenje odluka o azilu na vanjskim granicama EU-a

Još jedan dio Pakta, koji je Parlament također odobrio u travnju 2024., je novi postupak na granicama koji će se provesti neposredno nakon dubinske provjere osoba koje traže azil na vanjskim granicama, koje su uhićene zbog nezakonitog prelaska granice ili su spašene na moru. Cilj je na vanjskim granicama EU-a brzo procijeniti jesu li zahtjevi za azil utemeljeni.
Postupak je obvezan ako podnositelj zahtjeva predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost ili javni poredak, ako je doveo u zabludu nadležna tijela ili ako je podnositelj zahtjeva iz zemlje u kojoj je obično odobreno manje od 20 posto zahtjeva za azil.
Postupak bi trebalo završiti za 12 tjedana, uključujući žalbe. U slučaju odbijanja, podnositelj zahtjeva treba biti vraćen u roku od 12 tjedana. Dok tražitelji azila prolaze kroz postupak na granici, neće im biti dopušten ulazak u zemlje EU-a.
Tijekom pregovora zastupnici su se zalagali za:
• Besplatno pravno savjetovanje podnositelja zahtjeva u svim administrativnim postupcima
• Da maloljetnici bez pratnje podliježu postupcima na granici samo ako predstavljaju sigurnosni rizik
• Da se obiteljima s djecom ponude odgovarajući uvjeti prihvata
Europska komisija odredit će maksimalan broj zahtjeva za azil koji svaka država EU-a treba obraditi na svojim granicama.

Vraćanje tražitelja azila u sigurne treće zemlje

U skladu s pravilima o postupku azila, ako podnositelj zahtjeva dolazi iz sigurne treće zemlje nacionalna tijela mogu odlučiti da je zahtjev za azil neprihvatljiv. Sigurna zemlja je zemlja koja tretira tražitelje azila u skladu s prihvaćenim međunarodnim standardima.
Iako se zemlje EU-a i dalje oslanjaju na vlastite popise sigurnih zemalja, pravilima se u konačnici predviđa konvergencija prema EU-ovu popisu sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla.

Sprječavanje pokušaja destabilizacije

EU je posljednjih godina svjedočio pokušajima vlada i nedržavnih aktera da umjetno stvore migracijske valove prema zemljama EU-a kako bi ih destabilizirali. Time se dodatno opterećuju države članice EU-a i otežava zaštita vanjskih granica, ali i stvaraju se humanitarne krize hvatanjem nezakonitih migranata među granicama.
EU je donio niz mjera za rješavanje problema instrumentalizacije migranata, koje uključuju mjere za granične kontrole, novo zakonodavstvo, sankcije te diplomatske i humanitarne akcije. Jedna od mjera je i donošenje uredbe o kriznim situacijama i višoj sili, koja je još jedna sastavnica Pakta o migracijama i čiji je cilj državama članicama EU-a omogućiti veću fleksibilnost kod azila i graničnih postupaka u kriznim situacijama.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

Europska je komisija u prosincu 2015. objavila prijedlog za uspostavu europske granične i obalne straže s ciljem jačanja upravljanja i sigurnosti vanjskih granica EU-a i podupiranja nacionalnih graničnih stražara. Nova agencija, koja je pokrenuta u listopadu 2016., ujedinila je Frontex i nacionalne vlasti odgovorne za upravljanje granicama. Europskoj graničnoj i obalnoj straži planira se slanje dodatnih 10 tisuća snaga u pripremi do 2027. Agencija ima i snažniji mandat u pogledu vraćanja i tješnje surađuje sa zemljama koje nisu članice EU-a.

Nakon optužbi da agencija nije poštovala vlastita pravila, Parlament je u siječnju 2021. osnovao radnu skupinu za nadzor Frontexa, kako bi pratio sve aspekte njegovog rada, uključujući poštovanje temeljnih prava.
U prosincu 2023. zastupnici su zatražili od Frontexa da poboljša kapacitete država EU-a za traganje i spašavanje na moru, ali i da smanji svoje djelovanje u državama EU-a koje ne poštuju načela i vrijednosti EU-a i svede ih na puko praćenje i prisutnost na terenu.

Fond za integrirano upravljanje granicama

U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2021. zastupnici su podržali osnivanje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i dodjelu 6,24 milijarde eura. IBMF treba pomoći u poboljšanju kapaciteta država članica za upravljanje vanjskim granicama, uz istovremeno osiguravanje poštivanja temeljnih prava. Doprinijet će zajedničkoj, usklađenoj viznoj politici i uvesti zaštitne mjere za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.

Fond će usko surađivati s novim Fondom za unutarnju sigurnost (ISF), usredotočujući se na rješavanje prekograničnih prijetnji, poput terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala. ISF je odobren u srpnju 2021. s proračunom od 1,9 milijardi eura.

Nadzor unutarnjih granica

Države članice EU-a posljednjih nekoliko godina ponovno uvode granične kontrole unutar područja Schengena, a te kontrole često traju dulje vrijeme. Kako bi se očuvalo slobodno kretanje i istodobno uklonile stvarne sigurnosne prijetnje, Komisija je 2021. donijela prijedlog za izmjenu pravila o Schengenu i i jačanje otpornosti tog područja na ozbiljne prijetnje.

Novim se pravilima, kao alternativa nadzoru unutarnjih granica, promiče policijska suradnja u pograničnim regijama kako bi se riješilo pitanje nedopuštenih kretanja unutar područja Schengena. Uhićeni državljani trećih zemalja s nezakonitim statusom često pristižu iz druge države članice EU-a, pa ako te dvije zemlje imaju zajedničke ophodnje, nezakoniti migranti mogu se premjestiti natrag u prvu zemlju EU-a. Tijekom pregovora, zastupnici su se zalagali za dodatne zaštitne mjere za maloljetnike.

Zastupnici su inzistirali na jasnim kriterijima za uvođenje kontrola na unutarnjim granicama kao odgovora na ozbiljne prijetnje. Za uvođenje nadzora na unutarnjim granicama potreban je opravdan razlog, kao što je utvrđena i neposredna prijetnja terorizma, a nadzor može trajati najviše dvije godine. Ako se prijetnja nastavi, granične kontrole mogu se produžiti još jednu godinu.

Novim se pravilima utvrđuju i postupci koji su na raspolaganju zemljama iz područja Schengena u situacijama instrumentalizacije migranata, uključujući ograničavanje prelaska granica.

Učinkovitiji povratak nezakonitih migranata

Europska putna isprava za vraćanje migranata s nezakonitim boravkom

U rujnu 2016. Parlament je odobrio prijedlog Komisije o standardnoj europskoj putnoj ispravi kojom se ubrzava povratak osoba koje nisu građani EU-a i koje nezakonito borave u EU-u bez važeće putovnice ili osobne iskaznice. Uredba se primjenjuje od travnja 2017.

Schengenski informacijski sustav

Schengenski informacijski sustav ojačan je u studenom 2018. kako bi pomogao državama članicama kod povratka osoba iz trećih država koje nezakonito borave u EU-u u državu iz koje dolaze. On sada uključuje:

• Upozorenja o odlukama država članica EU-a o vraćanju
• Pristup podacima za nacionalna tijela odgovorna za izdavanje odluka o vraćanju
• Mjere za zaštitu temeljnih prava migranata

Direktiva EU-a o vraćanju

Direktiva EU-a o vraćanju glavni je zakonodavni akt kojim se utvrđuju postupci i kriteriji koje države članice EU-a moraju provesti pri vraćanju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.

Ključne komponente Direktive o vraćanju uključuju opće pravilo o dopuštanju dobrovoljnog napuštanja zemlje za osobe s nezakonitim boravkom, minimalni skup osnovnih prava za migrante s nezakonitim boravkom, ograničenja prisilnih mjera i zadržavanja te zabranu ulaska diljem EU-a nakon vraćanja.

U izvješću usvojenom u prosincu 2020., zastupnici su pozvali na bolju provedbu europske direktive o vraćanju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, pozivajući države članice da poštuju temeljna prava i mjere zaštite prilikom primjene zakonodavstva EU-a, kao i na davanje prednosti dobrovoljnom povratku.

Saznajte činjenice i brojke o vraćanju nezakonitih migranata

Sprječavanje nezakonite migracije kroz rješavanje glavnih uzroka

Sukobi, progoni, etničko čišćenje, siromaštvo i prirodne katastrofe mogu biti temeljni uzroci migracija. U srpnju 2015. zastupnici zahtijevaju da EU usvoji dugoročnu strategiju koja će pomoći u suzbijanju tih čimbenika.

Kako bi se riješili takvi uzroci zastupnici su 6. srpnja 2017. podržali plan EU-a koji ima za cilj mobilizirati 44 milijarde eura privatnih ulaganja u Afriku i susjedstvo EU-a. Na snazi je od rujna 2017.

Nova agencija za azil i Fond za azil, migracije i integraciju

Agencija EU-a za azil, nekad poznata pod nazivom EASO, odgovorna je za pružanje potpore zemljama EU-a u njihovoj provedbi pravila o azilu s ciljem povećanja učinkovitosti i održivosti cjelokupnog sustava EU-a za upravljanje migracijama.

Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) financijski je instrument kojim se podupiru napori EU-a u upravljanju migracijama.

U prosincu 2021. Parlament je odobrio proračun FAMI-a čime je on povećan na 9,88 milijardi eura.

Ugovor EU-a i Turske

Sporazum između EU-a i Turske potpisan je u ožujku 2016. kao odgovor na sve veći broj nezakonitih migranata i izbjeglica koji ulaze u EU preko Turske nakon građanskog rata u Siriji. Obje strane pristale su osigurati poboljšane uvjete prihvata za izbjeglice u Turskoj i otvoriti sigurne i legalne kanale za dolazak u Europu za izbjeglice iz Sirije.

Prema sporazumu, Turska je pristala prihvatiti sve nezakonite migrante i izbjeglice koji su u Grčku stigli iz Turske nakon 20. ožujka 2016. Zauzvrat, EU je pristao pružiti financijsku pomoć Turskoj za potporu prihvatu izbjeglica u Turskoj, kao i ubrzati proces pristupanja Turske EU-u i omogućiti liberalizaciju viznog režima za turske građane koji putuju u EU.

U izvješću usvojenom 19. svibnja 2021., zastupnici su istaknuli važnu ulogu Turske kao domaćina gotovo 4 milijuna izbjeglica, napominjući da su se zbog pandemije koronavirusa izazovi u rješavanju ove krize povećali. Osudili su korištenje pritiska na migrante kao političkog alata nakon izvještaja da su vlasti migrantima i tražiteljima azila davale pogrešne informacije i poticale ih na dolazak u Europu kopnenim putem kroz Grčku.