Odgovor EU-a na migracije i azil
Europa privlači mnoge migrante i tražitelje azila. Saznajte kako EU poboljšava svoju politiku azila i migracija.
Migracije u Europu godinama su u porastu, a ukupan broj državljana trećih zemalja koji su došli u EU dosegnuo je 5,1 milijun u 2022. godini.
Ljudi dolaze u Europu iz različitih razloga i na različite načine, a neki od njih dolaze bez potrebnih odobrenja.
Oko 1,83 milijuna ilegalnih prijelaza zabilježeno je na vanjskim granicama EU-a u 2015. Iako je ta brojka u 2023. pala na oko 380 tisuća, to je i dalje najveći zabilježeni broj od 2016.
Parlament je posljednjih godina donio niz prijedloga kako bi se uklonili nedostaci u europskoj politici azila i migracija: od reforme sustava azila i jačanja granične sigurnosti do poboljšanja legalne migracije zbog posla i promicanja integracije izbjeglica.
Reforma europskog sustava azila
Tražitelji azila: solidarnost sa zemljama prve linije
Kao odgovor na izbjegličku krizu 2015. godine, Komisija je 2016. predstavila prijedloge za reformu Zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), uključujući nove zakone koji bi zamijenili Dublinski sustav prema kojem se radila raspodjela zahtjeva za azil među državama EU-a. Dublinski sustav stavio je veliko opterećenje na određene zemlje EU-a na vanjskim granicama koje su bile odgovorne za obradu većine zahtjeva za azil jer su bile prve zemlje EU-a u koje su migranti stizali.
Kako bi poboljšala situaciju, Komisija je 2020. predložila novi pakt o migracijama i azilu.
Uredba o upravljanju azilom i migracijama zamjena je za Dublinsku uredbu, a cilj je pojednostaviti pravila i skratiti rokove. Novi sustav treba podržati zemlje na prvoj liniji u izazovnim vremenima i potaknuti solidarnost drugih zemalja članica. On je fleksibilan i dozvoljava državama članicama EU-a odabir kako pomoći zemljama EU-a koje primaju velik broj migranata - bilo prihvaćanjem tražitelja azila iz zemlje prvog ulaska, ili pak osiguravanjem financijske ili tehničke podrške kada je to potrebno.
Zastupnici su odobrili konačnu verziju pakta o migracijama i azilu u travnju 2024.
Obnova agencije EU-a za azil
Parlament je 2021. podržao pretvaranje Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u Agenciju EU-a za azil. Nova agencija, koja je započela s radom u siječnju 2022., pomaže da postupak azila u zemljama EU-a bude brži i ujednačeniji.
Njezinih 500 stručnjaka pruža bolju potporu preopterećenim nacionalnim sustavima azila i tako poboljšava učinkovitost i održivost cjelokupnog sustava upravljanja migracijama u EU-u.
Osim toga, nova agencija zadužena je za praćenje poštivanja temeljnih prava u kontekstu postupaka međunarodne zaštite i uvjeta prihvata u zemljama EU-a.
EU fondovi za azil
Zastupnici su 2021. podržali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) u koji su odlučili uložiti 6,24 milijardi eura. IBMF pomaže u poboljšanju kapaciteta zemalja EU-a za upravljanje granicama uz poštivanje temeljnih prava, te usklađenju vizne politike i uvođenju zaštitnih mjera za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.
Parlament je također odobrio obnovljeni Fond za azil, migraciju i integraciju (AMIF) u iznosu od 9,88 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. Novi fond doprinosi jačanju zajedničke politike azila, razvoju zakonite migracije u skladu s potrebama država članica, podupire integraciju državljana zemalja izvan EU-a te doprinosi borbi protiv nezakonitih migracija. Sredstva pomažu državama članicama u pravednoj raspodjelu odgovornosti u pružanju smještaja izbjeglicama i tražiteljima azila.
Osim toga, lokalnim i regionalnim vlastima nude se financijska sredstva za integracijske politike i programe usmjerene na savjetovanje, obrazovanje, jezik i drugo osposobljavanje, kao što su tečajevi građanske orijentacije i profesionalno usmjeravanje.
Odgovor na ukrajinsku izbjegličku krizu
Osim sustava za azil, EU je uspostavio mehanizme privremene zaštite za određene skupine izbjeglica ili raseljenih osoba. Jedan od tih mehanizama je i Direktiva o privremenoj zaštiti, koja utvrđuje okvirna pravila za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva izbjeglica. Direktiva je usvojena 2001. zbog sukoba na Balkanu.
Prvi put u povijesti EU-a, nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., Direktiva o privremenoj zaštiti koja služi kao pravni okvir za pomoć pri upravljanju masovnim priljevom izbjeglica je aktivirana. EU je brzo reagirao i pokazao solidarnost pomažući ljudima u potrebi na razne načine - pružanjem izravne humanitarne pomoći, hitne pomoći civilne zaštite, potpore pri prijelazu granice i zaštite izbjeglica.
Vanjske granice EU-a i upravljanje migracijskim tokovima
Suzbijanje nezakonitih migracija uz poštivanje prava tražitelja azila
Zbog dolaska velikog broja ljudi na vanjske granice EU-a tijekom proteklog desetljeća, područje EU-a bez granica, Schengen, je pod pritiskom. Kako bi područje Schengena i dalje ostalo bez unutarnjih graničnih kontrola, ključno je učinkovito upravljati vanjskim granicama EU-a. Europski parlament radi na pooštravanju graničnih kontrola i poboljšanju sposobnosti država članica EU-a da prate ljude koji ulaze u Europu.
Kako bi se to postiglo, zahvaljujući paktu o migracijama i azilu, uvodi se bolji mehanizam za praćenje i ubrzavanje postupka prihvaćanja ili vraćanja tražitelja azila.
Cilj novog mehanizma za praćenje je osigurati brži način određivanja procedure koju nadležna tijela trebaju primijeniti za osobu koja ulazi u EU bez ispunjavanja uvjeta ulaska. Procedura će uključivati identifikaciju, zdravstvenu i sigurnosnu provjeru, uzimanje otisaka prstiju te registraciju u bazu podataka Eurodac.
Ako osoba koja nezakonito ulazi u EU odluči predati zahtjev za azil, pakt omogućuje bržu i lakšu obradu zahtjeva neposredno nakon provjere. Procedura treba biti završena u roku od 12 tjedana, uključujući žalbe. U slučaju odbijanja ili odbacivanja zahtjeva, podnositelj zahtjeva kojemu azil nije odobren treba o tome biti odmah obaviješten i vraćen u roku od 12 tjedana.
Osobama koje su u proceduri traženja azila na granicama nije dozvoljen ulazak na teritorij zemlje u kojoj traže azil.
Jačanje europske granične i obalne straže
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) pomaže u upravljanju vanjskim granicama EU-a i borbi protiv prekograničnog kriminala.
Priljev migranata u 2015. stavio je ogroman pritisak na nacionalne uprave za granice. Parlament je pozvao na jačanje Frontexa, a Komisija predložila proširenje njegova mandata i transformaciju u punopravnu Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu s ciljem jačanja upravljanja i sigurnosti vanjskih granica EU-a i pružanja potpore nacionalnoj graničnoj straži.
Frontex je službeno pokrenut na bugarskoj granici s Turskom u listopadu 2016., a služi kao podrška EU-u i članicama Schengena u svim aspektima upravljanja granicama, od podrške na terenu i borbe protiv prekograničnog kriminala, nadzora iz zraka i prikupljanja informacija, do rješavanja postupka vraćanja migranata.
Europska granična straža trenutno broji dvije tisuće stalnih snaga, a planira se slanje dodatnih 10 tisuća do 2027.
U prosincu 2023. zastupnici su usvojili rezoluciju u kojoj traže da Frontex poštuje temeljna prava u svom djelovanju na granicama te pozivaju na veću odgovornost i transparentnost u radu.
Nadzor unutarnjih granica kao krajnja mjera
Države članice EU-a posljednjih nekoliko godina ponovno uvode granične kontrole unutar područja Schengena, a te kontrole često traju dulje vrijeme. Zato je Komisija 2021. donijela prijedlog za izmjenu pravila o Schengenu čiji cilj je očuvati slobodno kretanje i istodobno ukloniti stvarne sigurnosne prijetnje.
Izmijenjenim pravilima pojašnjava se da je uvođenje graničnih kontrola krajnja mjera. Države EU-a mogu uvesti kontrole samo iznimno kada postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
Takve kontrole bile bi ograničene na razdoblje do jednog mjeseca i mogle bi se produžiti do tri mjeseca samo u slučaju nepredviđenih prijetnji. U slučaju predviđenih prijetnji, kontrole mogu ostati na snazi od šest mjeseci do dvije godine.
Novim se pravilima, kao alternativa nadzoru unutarnjih granica, promiče policijska suradnja u pograničnim regijama kako bi se riješilo pitanje nedopuštenih kretanja unutar područja Schengena. Uhićeni državljani trećih zemalja s nezakonitim statusom često pristižu iz druge države članice EU-a, pa ako te dvije zemlje imaju zajedničke ophodnje, nezakoniti migranti mogu se premjestiti natrag u prvu zemlju EU-a. Zastupnici su osigurali da su iz takvog vraćanja neke kategorije isključene, uključujući maloljetnike bez pratnje.
Poboljšanje zakonitih migracija
Sigurne alternative za tražitelje azila
Od 2015. programi preseljenja pod pokroviteljstvom EU-a pomogli su više od 119 tisuća ranjivih osoba kojima je bila potrebna međunarodna zaštita. Preseljenje je za tražitelje azila sigurna i zakonita alternativa nezakonitim putovanjima i temelji se na prijavama UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice.
Četrnaest država članica EU-a obvezalo se preseliti 61 tisuću osoba u okviru programa EU-a za preseljenje i humanitarni prihvat za 2024. i 2025. godinu.
Preseljenje je važan element sporazuma između EU-a i Turske o upravljanju migracijama. Od ožujka 2016. više od 40 tisuća Sirijaca preseljeno je u zemlje EU-a.
Osim tih programa, kao dio reforme sustava azila i migracija, Komisija je 2016. predložila okvir Unije za preseljenje kojim bi se EU odmaknuo od ad hoc programa preseljenja i donio dvogodišnji plan EU-a za preseljenje i humanitarni prihvat, u okviru kojeg će države članice dobrovoljno nuditi preseljenje posebno ranjivim osobama. U planu će biti naveden maksimalan ukupan broj osoba koje će biti primljene, doprinosi država članica EU-a i opći geografski prioriteti.
Zastupnici su odobrili dogovor o novom okviru EU-a za preseljenje u travnju 2024.
Radne dozvole za ekonomske migrante
Kako bi potaknuo zakonite migracije i nadoknadio nedostatak radne snage i specifičnih vještina, te potaknuo gospodarski rast, EU je uveo sljedeće dozvole:
- Plava karta EU-a: radna i boravišna dozvola za visokokvalificirane radnike trećih zemalja
- Jedinstvena dozvola: kombinirana radna i boravišna dozvola u trajanju od dvije godine i specifična za pojedinu zemlju
- Status osobe s dugotrajnim boravištem: omogućuje građanima trećih zemalja da ostanu i rade u EU-u na neodređeno vrijeme. Nakon odobrenja, pojedinac se može kretati i raditi unutar EU-a
Integracija izbjeglica u Europi
Direktiva o uvjetima prihvata je također revidirana kako bi se osigurali jednaki standardi prihvata u svim zemljama EU-a kada su u pitanju materijalni uvjeti, zdravstvena skrb i odgovarajući životni standard za one koji traže međunarodnu zaštitu, uz istovremeno ograničavanje kretanja tražitelja azila iz jedne države članice EU-a u drugu.
Kako bi poboljšali svoje šanse za samostalan život i integraciju, podnositeljima zahtjeva za azil treba dopustiti početak rada najkasnije devet mjeseci od datuma registracije njihovog zahtjeva, te omogućiti pristup tečajevima jezika, kao i tečajevima građanskog obrazovanja ili strukovnom osposobljavanju. Sva djeca koja traže azil trebaju biti upisana u školu najkasnije dva mjeseca nakon dolaska, a maloljetnicima bez pratnje dodijelit će se skrbnik.
Tražitelji azila imat će pristup uvjetima prihvata samo u zemlji koja obrađuje njihov zahtjev za azil.
Parlament je dao svoje konačno odobrenje za izmjenu zakona u travnju 2024.
