Azil i migracije u EU-u: činjenice i brojke
Saznajte najnovije podatke o broju osoba koje dolaze u EU i zahtjevima za azil koje obrađuju države članice EU-a.
Migracije u Europi: ključne brojke za 2023. godinu
3,7 milijuna zakonitih migranata
Većina ljudi dolazi u Europu iz poslovnih ili obiteljskih razloga. Samo mali dio migranata ulazi u EU nezakonito. U 2023. godini zabilježeno je oko 385 tisuća nezakonitih migranata, a više od 3,7 milijuna ljudi stiglo je zakonitim putem.
Više od milijun tražitelja azila
Traženje azila još je jedan razlog zbog kojeg ljudi dolaze u Europu, a 2023. zabilježeno je više od milijun takvih zahtjeva diljem EU-a. Krajem 2021. broj osoba s priznatim statusom izbjeglica u Europi iznosio je manje od 10 posto ukupnog broja izbjeglica u svijetu. Velika ruska invazija na Ukrajinu 2022. povećala je taj broj na oko 20 posto.
Državljani zemalja izvan EU-a čine 6 posto stanovništva EU-a
Šest posto ukupnog stanovništva EU-a državljani su trećih zemalja (u 2023. godini), dok je u drugim zemljama, poput Švicarske, Australije i Islanda, ta brojka puno veća.
Povratak državljana trećih zemalja bez dozvole boravka prioritet je u upravljanju migracijama na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
Definicija migranata, tražitelja azila i izbjeglica
Tko su migranti
Migranti su osobe koje se iz različitih razloga presele unutar svoje ili u drugu državu na kratko ili dugo vrijeme. Ne postoji jedinstvena međunarodno prihvaćena definicija, a taj se pojam obično upotrebljava za osobe u širokom rasponu različitih situacija.
Tko su tražitelji azila
Tražitelji azila su osobe s utemeljenim strahom od progona zbog rase, vjere, nacionalnosti, politike ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini koje traže sigurnost drugdje. Njihov zahtjev za međunarodnu zaštitu još nije obrađen ili još nisu službeno zatražili azil, ali to namjeravaju učiniti. Dobivaju status izbjeglice ili drugi oblik međunarodne zaštite tek kada nacionalna tijela odobre njihov zahtjev za azil.
Tko su izbjeglice
Izbjeglice su osobe čiji je zahtjev za azil prihvaćen i službeno priznat u zemlji domaćinu.
Podaci o tražiteljima azila u EU-u
Tijekom 2023. podneseno je 1 129 640 zahtjeva za azil, što je 18 posto više nego 2022. i najviša razina od 2016. godine.
Većina prvi put traži azil
Većinu zahtjeva za azil u EU-u 2023. podnijele su osobe koje prvi put traže azil u određenoj državi članici. Takvih zahtjeva je bilo 1 048 880, što je povećanje od 20,1 posto u odnosu na prethodnu godinu (873 680). U ovu brojku nisu uračunate osobe koje su u određenoj državi članici ponovno podnijele zahtjev za azil.
Podnositelji zahtjeva koji prvi put traže azil po državi članici EU-a
Država koja je 2023. registrirala najviše osoba koje prvi put podnose zahtjev za azil je Njemačka. Od ukupnog broja osoba koje po prvi puta traže azil u EU-u, 31,4 posto ih je to učinilo u Njemačkoj. Slijede Španjolska (15,3 posto), Francuska (13,8 posto) i Italija (12,4 posto). Najmanji broj zabilježen je u Mađarskoj (30 podnositelja zahtjeva), Slovačkoj (370), Malti (490) i Litvi (510).
Države u kojima je 2023. zabilježeno najveće relativno povećanje broja osoba koje prvi put podnose zahtjev za azil su Latvija (+198,2 posto), Grčka (+98,8 posto) i Italija (+69,1 posto).
Zemlje podrijetla tražitelja azila
Sirijci, Afganistanci, Turci, Venezuelci i Kolumbijci podnijeli su najviše zahtjeva za azil. Oni su činili gotovo pola (48 posto) onih koji su prvi put podnijeli zahtjev za azil 2023. godine.
Svake godine, još od 2013., Sirijci su najveća skupina tražitelja azila u EU-u. Broj osoba koje prvi put podnose zahtjev za azil iz Sirije povećao se sa 131 790 u 2022. na 183 035 u 2023. godini. Sirijci čine 17,5 posto ukupnog broja onih koji podnose zahtjeve za azil po prvi put, dok je ta brojka u 2022. bila 15,1 posto.
Afganistanci su činili 9,6 posto ukupnog broja osoba koje prvi put podnose zahtjev za azil u EU-u, Turci 8,6 posto, Venezuelci 6,4 posto, a Kolumbijci 5,9 posto.
Podaci o izbjeglicama u EU-u
Izbjeglice čine 1,5 posto ukupnog stanovništva EU-a.
U 2023. godini doneseno je ukupno 865 655 odluka o azilu, 7 posto više nego 2022. Zaštita je na temelju prvostupanjskih odluka odobrena za 358 235 osoba, te za dodatnih 51 250 nakon žalbe ili ponovnog razmatranja.
Najveći broj zahtjeva za zaštitu 2023. godine odobrila je Njemačka (37 posto ukupnog broja u EU-u), a slijede je Francuska i Španjolska, s 13 posto. Status zaštite u EU-u dobilo je najviše Sirijaca (32 posto), te Afganistanaca (18 posto) i Venezuelaca (10 posto). Ukrajinci su činili tri posto.
Migranti iz Ukrajine
Zbog ruske invazije na Ukrajinu milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoje domove. Od početka rata zabilježeno je više od 40,5 milijuna prelazaka granice iz Ukrajine, pokazuju podaci UNHCR-a, agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice.
Njemačka i Poljska primile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica od veljače 2022.
Ukrajincima koji bježe od ruske invazije 4. ožujka 2022. odobrena je privremena zaštita nakon što je EU aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti. Riječ je o iznimnoj mjeri u slučaju masovnog priljeva ili neposrednog masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla.
Nezakoniti prelasci granica EU-a
U 2015. i 2016., na vrhuncu migracijske krize, zabilježeno je više od 2,3 milijuna nezakonitih prelazaka. U 2023. godini zabilježeno je 380 tisuća nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a, što je povećanje od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu i najviša zabilježena razina od 2016. godine. Broj zabilježenih prelazaka povećao se na svim nezakonitim migracijskim rutama.
Najčešće je korištena središnja sredozemna ruta prema EU-u, za svaka dva od pet nezakonitih prelazaka 2023. godine (41 posto), nakon čega slijede zapadni Balkan (26 posto) i istočno Sredozemlje (16 posto).
Financijska sredstva EU-a za migracije
Migracije su već godinama prioritet EU-a. Poduzeto je nekoliko mjera za upravljanje migracijskim tokovima i poboljšanje sustava azila.
EU je znatno povećao financijska sredstva za migracije, azil i integraciju nakon povećanog priljeva tražitelja azila 2015. godine. U proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine osigurano je 22,7 milijardi eura za migracije i upravljanje granicama, u usporedbi s 10 milijardi eura za migracije i azil u razdoblju od 2014. do 2020.
Izbjeglice diljem svijeta
Diljem svijeta 122,6 milijuna osoba bježi od progona, sukoba i nasilja. Djeca čine 40 posto izbjeglica.
Zemlje koje su primile najveći broj izbjeglica su Iran, Turska, Kolumbija, Njemačka i Uganda. Oko 71 posto svjetskog izbjegličkog stanovništva smješteno je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
