Kršenje vrijednosti EU-a: što EU može učiniti (infografika)

EU raspolaže instrumentima za zaštitu svojih vrijednosti i proračuna kad postoji rizik da ih država članica prekrši. Saznajte kako ti mehanizmi funkcioniraju.

Infografika koja  objašnjava funkcioniranje Članka 7. ugovora o EU-u
Infografika

Europska unija temelji se na zajedničkim vrijednostima koje povezuju zemlje i ljude. Te su vrijednosti utvrđene na samom početku Ugovora o Europskoj uniji, u članku 2. Među njima su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.

Kad neka država članica prekrši te vrijednosti moguća je reakcija na razini EU-a.

Što je to vladavina prava?

Vladavina prava jedna je od vrijednosti EU-a i ključno načelo u demokratskim državama jer doprinosi, među ostalim, osiguravanju pravednosti i transparentnosti.

Načelo vladavine prava znači da vlade trebaju djelovati u okviru zakona, da ne trebaju donositi proizvoljne odluke te da građani mogu osporiti njihove postupke pred neovisnim sudovima.

Ono obuhvaća i borbu protiv korupcije, koja nekima omogućuje nepravednu prednost na štetu drugih, i zaštitu slobode medija, čime se osigurava da javnost bude propisno informirana o radu vlade.

Posljednjih godina Europski parlament upozorava na pogoršanje stanja u pogledu vladavine prava u nekim državama EU-a. Zastupnici u Europskom parlamentu poduzimaju mjere i opetovano pozivaju Europsku komisiju i države članice da zaštite vrijednosti i proračun EU-a.

Postupak iz članka 7.

Postupak iz članka 7. za zaštitu vrijednosti EU-a uveden je 1997. Ugovorom iz Amsterdama. Taj članak obuhvaća dva mehanizma: preventivne mjere, u slučaju očite opasnosti od kršenja vrijednosti EU-a; i sankcije, ako je do takvog kršenja već došlo. Moguće sankcije protiv predmetne države članice EU-a nisu jasno definirane u ugovorima EU-a, ali mogu uključivati suspenziju glasačkih prava u Vijeću i Europskom vijeću.

Za oba mehanizma konačnu odluku trebaju donijeti predstavnici država članica u Vijeću. Pragovi za donošenje odluke su različiti:

  • Kad je riječ o preventivnom mehanizmu, za odluku u Vijeću potrebna je većina od četiri petine država članica
  • Kako bi se utvrdilo postojanje kršenja, potrebna je jednoglasna odluka šefova država i vlada EU-a

Predmetna država članica EU-a ne sudjeluje ni u jednom glasanju.

Za sve detalje pogledajte našu infografiku.

Pravila za zaštitu proračuna EU-a

Zastupnici su 2020. odobrili uredbu o režimu zaštite financijskih sredstava EU-a od zlouporabe u državama članicama, što je poznato kao mehanizam uvjetovanosti vladavinom prava. Parlament se zalagao za to da se taj režim ne primjenjuje samo pri izravnoj zlouporabi sredstava EU-a, primjerice u slučajevima korupcije ili prijevare, nego i kad sustavna kršenja temeljnih vrijednosti mogu utjecati na upravljanje sredstvima EU-a.

To znači da je poštovanje vladavine prava i ostalih vrijednosti uvjet da države članice dobiju sredstva EU-a jer se novac može uskratiti onim državama u kojima utvrđena kršenja vladavine prava ugrožavaju upravljanje sredstvima EU-a.

Objašnjenje mehanizma uvjetovanosti u pogledu vladavine prava

Ostale mjere


Ako Komisija smatra da država članica krši pravo EU-a, što znači da ne primjenjuje pravila dogovorena na razini EU-a, može pokrenuti postupak zbog povrede pred Sudom Europske unije koji može dovesti do financijskih sankcija protiv te države.

Parlament pozorno prati stanje vladavine prava u državama članicama EU-a te priprema izvješća u kojima se ističu problemi i poziva na djelovanje, uključujući izvješće o temeljnim pravima za 2020. i 2021.

Komisija od 2020. objavljuje godišnje izvješće o vladavini prava u kojem se prate pozitivna i negativna kretanja u pogledu vladavine prava u svim državama članicama.

Djelovanje Parlamenta u vezi s vladavinom prava u Mađarskoj

Europski parlament zabrinut je jer mađarska vlada opetovano i sustavno pokušava ugroziti temeljne vrijednosti EU-a.

U rezoluciji izglasanoj u siječnju 2024. zastupnici su izrazili zabrinutost zbog narušavanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj. Glasanje je neposredan odgovor na nedavno donesen zakon o zaštiti nacionalnog suvereniteta u mađarskom parlamentu i najnovije aktivnosti mađarskog premijera Viktora Orbana kojima želi blokirati ključnu odluku u reviziji dugoročnog proračuna EU-a, uključujući pomoć EU-a Ukrajini.

Parlament je izrazio žaljenje jer Vijeće nije primijenilo postupak iz članka 7. i zbog odluke Komisije da oslobodi do 10,2 milijarde eura prethodno zamrznutih sredstava, unatoč činjenici da Mađarska nije ispunila potrebne reforme oko neovisnosti pravosuđa.

Zastupnici su 2018. prvi put pokrenuli postupak iz članka 7. kad su zatražili od Vijeća da utvrdi postoji li rizik od kršenja temeljnih vrijednosti EU-a u Mađarskoj.

Izrazili su zabrinutost u vezi s funkcioniranjem državnih institucija, uključujući probleme s izbornim sustavom, neovisnošću pravosuđa te poštovanjem prava i sloboda građana.

Komisija je u rujnu 2022. predložila obustavu isplate financijskih sredstava EU-a Mađarskoj u iznosu od 7,5 milijardi eura zbog zabrinutosti oko vladavine prava kako bi se osigurala zaštita proračuna i financijskih interesa EU-a. Zastupnici u Europskom parlamentu koji su bili zaduženi za pravila za zaštitu proračuna EU-a pozdravili su taj prijedlog, pozivajući zemlje EU-a u Vijeću da poduzmu daljnje korake.

Povodom nadolazećeg presjedanja Mađarske Vijećem EU-a u srpnju 2024., Parlament je ponovno 1. lipnja 2023. izrazio nezadovoljstvo razvojem događaja u Mađarskoj.  Zastupnici su posebno istaknuli vladavinu dekretom, napade na LGBTIQ+ prava i nastavnike u školama te sustavnu korupciju. Osudili su kampanju mađarske vlade protiv EU-a, dovodeći u pitanje sposobnost Mađarske da preuzme presjedanje. Osim toga, izrazili su zabrinutost zbog zlouporabe EU fondova.

Zabrinutost zbog situacije u Poljskoj


Zastupnici su u srpnju 2023. usvojili rezoluciju o vladavini prava u Poljskoj. Rezolucija je usmjerena na reviziju poljskih izbornih pravila, novo upravno tijelo koje ima ovlast pojedincima zabraniti obnašanje javnih dužnosti, što je, prema mišljenju kritičara, usmjereno na osobe iz opozicije i daljnje zabrinutosti oko neovisnosti sudstva.

Ovaj je članak prvotno objavljen 2018. i ažuriran je nekoliko puta. Posljednji je put ažuriran u siječnju 2024.