Smanjenje emisija ugljičnih plinova: ciljevi i mjere EU-a

Saznajte što Europska unija poduzima kako bi ispunila ciljeve za smanjenje emisija ugljika do 2030. u sklopu paketa “Spremni za 55%”.

Crni dim koji dolazi iz postrojenja
©AP Images/European Union-EP

Klimatski ciljevi EU-a i Europski zeleni plan


Kako bi se ublažio utjecaj klimatskih promjena, Europski parlament je usvojio Europski propis o klimi, s ciljem da se smanjenje emisija ugljika poveća s 40 na najmanje 55 posto do 2030. Tim propisom je klimatska neutralnost do 2050. postala pravno obvezujuća.

Propis o klimi je dio Europskog zelenog plana, plana EU-a za postizanje klimatske neutralnosti. Kako bi ostvarila svoje klimatske ciljeve, Europska unija je osmislila ambiciozni zakonodavni paket pod nazivom “Spremni za 55%” koji sadržava nekoliko međusobno povezanih revidiranih zakona te nove prijedloge zakona o klimi i energiji.

Reforma ETS-a za industriju


Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) Europske unije ima za cilj smanjenje industrijskih emisija kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koju poduzeća emitiraju. Tvrtke takve dozvole kupuju na aukcijama. Postoje i neke inicijative za poticanje inovacija u sektoru.

Europski sustav trgovanja emisijama je prvo i najveće tržište ugljika na svijetu. Regulira oko 40 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, te pokriva oko 10 tisuća elektrana i proizvodnih pogona. Kako bi se taj sustav uskladio s ciljevima smanjenja emisija iz Europskog zelenog plana, EU je u travnju 2023. odobrio ažuriranje programa. Reformom se do 2030. emisije u sektorima ETS-a žele smanjiti na 62 posto u odnosu na razine iz 2005.

Smanjenje emisija iz prometa

 

Emisije iz zrakoplova i brodova


Civilno zrakoplovstvo čini 13,4 posto ukupnih emisija CO2 u prometu Europske unije. Parlament je u travnju 2023. podržao reviziju Sustava trgovanja emisijama za zrakoplovstvo, kako bi se on primjenjivao na sve letove koji uzlijeću iz Europskog gospodarskog prostora koji čine zemlje članice EU-a, Island, Lihtenštajn i Norveška. Letovi koji polijeću i slijeću izvan tog područja trenutačno su obuhvaćeni dobrovoljnim programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA). EU također želi postupno ukinuti besplatne dodjele emisijskih jedinica za zrakoplovstvo do 2026. i promicati upotrebu održivih zrakoplovnih goriva.


Parlament i Vijeće složili su se da rabljeno jestivo ulje, sintetičko gorivo, pa čak i vodik postupno postanu norma za zrakoplovno gorivo. Od dobavljača traže da već od 2025. krenu s isporukama održivih goriva, kako bi ona do 2050. obuhvaćala 70 posto ukupnog zrakoplovnog goriva u zračnim lukama.

Sustav trgovanja emisijama proširit će se i na pomorski promet. Zastupnici žele da se emisije s brodova smanje za 2 posto od 2025., odnosno 14,5 posto od 2035. i 80 posto od 2050., u usporedbi s razinama iz 2020. Smanjenja se odnose na brodove bruto tonaže veće od 5 tisuća, koji čine 90 posto emisija CO2.

Emisije iz automobila


Automobili i kombiji proizvode 15 posto emisija CO2 u Europskoj uniji. Parlament je podržao prijedlog Komisije o nultim emisijama štetnih plinova za automobile i kombije od 2035. Srednjoročni ciljevi za smanjenje emisija do 2030. su postavljeni na 55 posto za automobile, te 50 posto za kombije.

Kako bi se ovi ciljevi postigli, svi novi automobili na tržištu EU-a od 2035. trebaju imati nultu emisiju CO2. Takva pravila ne odnose se na postojeće automobile.

Prelazak na vozila s nultom emisijom štetnih plinova mora ići ruku pod ruku sa sveobuhvatnom infrastrukturom za održiva goriva. U pregovorima s Vijećem, zastupnici su osigurali postavljanje električnih punionica za automobile na svim glavnim cestama EU-a, na najvećoj udaljenosti od 60 kilometara, najkasnije do 2026. i punionice za kamione i autobuse na svakih 120 kilometara do 2028. godine. Punionice za vodik trebaju biti dostupne na glavnim cestama EU-a na najvećoj udaljenosti od 200 kilometara, najkasnije do 2031.

Od 2027. uspostavit će se zaseban sustav trgovanja emisijama (ETS II) za zgrade i cestovni promet, kako bi se odredila cijena za emisije iz ovih sektora (ili od 2028. ako cijene energije budu iznimno visoke).

Smanjenje emisija iz energetskog sektora


Izgaranje goriva je odgovorno za više od tri četvrtine emisija stakleničkih plinova u EU-u. Smanjenje energetske potrošnje i razvoj čistih izvora energije su ključni za postizanje klimatskih ciljeva Europske unije te suzbijanje ovisnosti o uvozu iz trećih zemalja.

Štednja energije

U srpnju 2023. Parlament je odobrio nova pravila za povećanje uštede energije.
Države članice trebaju zajednički osigurati smanjenje potrošnje energije za najmanje 11,7 posto na razini EU-a do 2030. (u usporedbi s predviđanjima iz 2020. o potrošnji energije u 2030.). Do kraja 2030. zemlje također trebaju ostvariti godišnju uštedu energije od u prosjeku 1,5 posto po zemlji.

Danas grijanje i hlađenje zgrada predstavljaju 40 posto ukupne energetske potrošnje u EU-u. Parlament radi na pravilima za energetsku učinkovitost, s ciljem da zgrade do 2050. budu s nultim emisijama. Pravila uključuju:

  • strategiju obnove
  • zahtjev da nove zgrade budu s nultom emisijom od 2030.
  • postavljanje solarnih panela na nove zgrade

Više obnovljive energije


Razvoj čistih izvora energije kao alternativa fosilnim gorivima pomoći će Europskoj uniji da smanji emisije CO2. Trenutačno više od 20 posto energije potrošene u EU-u dolazi iz obnovljivih izvora.

U prosincu 2022. zastupnici su zatražili da se dozvole za elektrane na obnovljive izvore izdaju brže, uključujući dozvole za solarne panele i vjetrenjače. Zastupnici razmatraju načine za poticanje obnovljivog vodika i obnovljivih izvora energije na moru, poput vjetra i valova. Financije za infrastrukturu za prirodni plin se postupno ukidaju, a sredstva se preusmjeravaju na infrastrukturu za vodik i obnovljive izvore energije na moru.

U rujnu 2023. Parlament je podržao dogovor o poticanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora, u skladu sa Zelenim planom i naporima za smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji. Uz pomoć novih pravila, udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije EU-a treba se povećati na 42,5 posto do 2030., dok zemlje EU-a trebaju ciljati na 45 posto.

Određivanje cijene ugljika na uvezenu robu


Mehanizam za reguliranje ugljika na granicama treba određivanjem cijena ugljika na uvoz robe koja dolazi iz manje klimatski ambicioznih zemalja potaknuti dekarbonizaciju industrije, kako unutar, tako i izvan EU-a. Cilj je izbjeći istjecanje ugljika, odnosno premještanje proizvodnje u zemlje s blažim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.

U sklopu paketa „Spremni za 55%” Europska unija će pokrenuti mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM od eng. Carbon Border Adjustment Mechanism) čime će se uvesti porez na ugljik za uvoz određene robe izvan Europske unije. Primjenjivat će se na robu iz energetski intenzivnih industrija kao što su željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva i vodik. Uvoznici će morati platiti razliku između cijene ugljika plaćene u zemlji proizvodnje i cijene emisijskih jedinica ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama.


CBAM će se postupno uvoditi od 2026. do 2034., u isto vrijeme dok se postupno ukidaju besplatne emisijske jedinice u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.


Parlament je usvojio pravila u travnju 2023.

Emisije ugljika iz drugih sektora


Sektori koji nisu obuhvaćeni Sustavom trgovanja emisijama, poput prometa, poljoprivrede i gospodarenja otpadom, još uvijek čine oko 60 posto ukupnih emisija ugljika u Europskoj uniji. Komisija predlaže da se emisije iz tih sektora do 2030. smanje za 40 posto u odnosu na razine iz 2005.

To bi se trebalo postići kroz dogovorene nacionalne ciljeve za smanjenje emisija u Uredbi o raspodjeli tereta. Nacionalni ciljevi su određeni na temelju BDP-a po glavi stanovnika. Zemlje EU-a s nižim dohotkom će dobiti potpore.

Parlament je u ožujku 2023. glasao za povećanje praga za smanjenje stakleničkih plinova do 2030. s 30 posto na 40 posto u usporedbi s razinama iz 2005.

Uloga šuma u smanjenju emisija štetnih plinova


Šume su prirodni ponori ugljika, što znači da upijaju više ugljika nego što ga oslobađaju u atmosferu. Šume u Europskoj uniji na godišnjoj razini apsorbiraju gotovo sedam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, zbog čega ih EU želi iskoristiti u borbi protiv klimatskih promjena.

U ožujku 2023. Parlament i Vijeće odobrili su nova pravila o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, kako bi se ponori ugljika u EU-u povećali za 15 posto do 2030.

Krčenje i degradacija šuma globalni je problem koji utječe na okolišne ciljeve EU-a kao što su borba protiv klimatskih promjena i gubitak biološke raznolikosti, ali i na ljudska prava, mir i sigurnost.

U travnju 2023. Parlament je odobrio nova pravila kojima se tvrtke obvezuju provjeravati jesu li uvezeni proizvodi koje stavljaju na tržište proizvedeni na iskrčenim ili degradiranim zemljištima.

Smanjenje stakleničkih plinova koji nisu CO2


Kako bi se ublažilo globalno zatopljenje, EU ulaže napore i u reguliranje drugih stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemlju, kao što su metan, fluorirani plinovi i tvari koje oštećuju ozonski omotač. Iako su u atmosferi prisutni u manjim količinama od CO2, mogu imati značajan učinak zagrijavanja i obuhvaćeni su Pariškim sporazumom.