Trgovinski ratovi: instrumenti za obranu EU-a
Europska unija ima na raspolaganju niz mjera kojima se može zaštititi od nepoštene trgovinske prakse, kao što su žalbe WTO-u ili pokretanje trgovinskog rata.
Zahvaljujući svojoj trgovinskoj politici, Europska unija iskorištava prednosti globalizacije. Europsko gospodarstvo napreduje zahvaljujući slobodnoj trgovini. Međutim, ponekad ga mogu potkopati zemlje koje nameću nepravedne carine, ili robu prodaju ispod cijene.
Postoji rizik da trgovinski sukobi prerastu u trgovinski rat, u slučajevima kada obje strane nastavljaju povećavati carine ili stvarati neke druge prepreke, koje dovode do poskupljenja i drugih komplikacija. U takvim situacijama, Europska unija može iskoristiti razne instrumente trgovinske obrane.
Arbitraža WTO-a
Europska unija je, kao i sve njezine države članice, među 164 zemlje Svjetske trgovinske organizacije (WTO, od eng. World Trade Organisation), koja je osnovana za nadzor međunarodne trgovine. Ima ovlasti odlučivati o trgovinskim sporovima i prisili države da provode odluke, što je u prošlosti pomoglo u sprječavanju eskalacije trgovinskih sukoba.
Na osnovu definiranih pravila, svaka članica WTO-a može pokrenuti postupak za arbitražu i tražiti naknadu štete.
Od osnivanja organizacije 1995., Europska unija bila je uključena u 201 slučaj - 110 puta kao podnositelj tužbe, a 91 put kao optuženik.
Protiv jeftinog uvoza
Bez obzira na to što je članica WTO-a, Europska unija ima pravo odlučivanja o zakonima za suzbijanje uvoza po iznimno niskim cijenama, što nanosi štetu lokalnim proizvođačima. Do toga može doći zbog nedostatka konkurencije u zemlji proizvodnje, miješanja države u proizvodni proces ili zato što proizvođači ignoriraju međunarodne radne te ekološke standarde.
Europska unija može odgovoriti na takve prakse, uvođenjem protudampinških nameta. Zastupnici su 2017. izglasali nova pravila o takvim mjerama, koja određuju kada i kako se nameti mogu uvesti. U svibnju 2018. su odobrili dodatna pravila, koja Europskoj uniji omogućuju uvođenje viših carina na dampinški ili subvencionirani uvoz.
Protiv stranih subvencija
Parlament je 8. studenog 2022. odobrio pravila za suzbijanje stranih subvencija za tvrtke u Europskoj uniji, koje narušavaju jedinstveno tržište. Strane subvencije stvaraju nejednake uvjete i otežavaju pošteno tržišno natjecanje za europske tvrtke. Parlament želi da Komisija ima ovlasti za istraživanje i suprotstavljanje stranim subvencijama koje narušavaju tržište, i koje se dodjeljuju tvrtkama s ciljem preuzimanja poduzeća u EU te sudjelovanja u europskoj javnoj nabavi.
Protiv gospodarske ucjene
Novi instrument EU-a za borbu protiv prisile upotrebljavat će se za borbu protiv gospodarskih prijetnji i nepoštenih trgovinskih ograničenja zemalja koje nisu članice EU-a. Cilj je obeshrabriti loše prakse i omogućiti EU-u rješavanje trgovinskih sukoba kroz pregovore. Poduzimanje protumjera protiv zemlje koja nije članica EU-a, uključujući širok raspon ograničenja povezanih s trgovinom, ulaganjima i financiranjem, može se upotrijebiti kao krajnja mjera.
Parlament i Vijeće postigli su dogovor o konačnom tekstu zakonodavstva u lipnju 2023., koji su zastupnici u Europskom parlamentu odobrili 3. listopada 2023.
Primjeri trgovinskih ratova
Sjedinjene Američke Države i Europska unija su se u više navrata sukobljavale zbog trgovine, primjerice oko carina na banane, koje su nekim zemljama Afrike, Kariba i Pacifika olakšale izvoz u EU nauštrb zemalja Latinske Amerike.
SAD je 2018. uveo dodatne carine na uvoz aluminija i čelika, što su zastupnici Europskog parlamenta nazvali neprihvatljivim i nespojivim s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Još su bili zabrinuti zbog carina na španjolske masline, koje su uvedene iste godine.
Europska unija je imala još jedan sukob sa SAD-om i Kanadom, zbog govedine tretirane hormonima, koju je smatrala opasnošću za zdravlje. Problem je riješen tek 2012., kada je EU pristala povećati uvoz govedine koja nije tretirana hormonima iz tih dviju zemalja.
