Infografika: Povijest pregovora o klimatskim promjenama

Pogledate našu vremensku liniju i saznajte ključne trenutke i inicijative u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Od Zemaljskog samita do zadnje konferencije UN-a o klimatskim promjenama, saznajte koji su najvažniji događaji obilježili pregovore o klimatskim promjenama.

EU je ključni igrač u borbi protiv klimatskih promjena, a 2021. obveza postizanja klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. godine postala je pravno obvezujuća. U isto vrijeme postavljen je cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. godine.

Od tada, EU je usvojio mnoga pravila u području energije i okoliša kako bi postigao te ciljeve, u okviru paketa „Spremni za 55%“. U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, EU radi na smanjenju svoje energetske ovisnosti o trećim zemljama i donio je pravila za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije.

Interaktivna vremenska linija : Vodič kroz pregovore o klimatskim promjenama

Događanja

  1.  COP28 ostvaruje napredak oko fosilnih goriva

    ( 30. studenog - 12. prosinca 2023. )

    Na konferenciji COP28 o klimatskim promjenama, održanoj u Dubaiju, odobren je plan za odmak od fosilnih goriva. Osim toga, pregovarači su se obvezali utrostručiti kapacitete za obnovljive izvore energije i udvostručiti stopu poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. Također je ostvaren napredak oko mjera prilagodbe na klimatske promjene i financiranja.

  2.  COP27 u Sharm el-Sheikhu

    ( 6.-20. studenog 2022. )

    Zemlje su postigle dogovor oko osnivanja fonda za gubitak i štetu od klimatskih promjena, za pomoć najranjivijim zemljama pogođenim klimatskim katastrofama. Usprkos sporom napretku po pitanju postupnog ukidanja fosilnih goriva te približavanju granici zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva, nisu dogovorene nove mjere.

  3.  COP26 u Glasgowu

    ( 1. - 13. studenog 2021. )

    Tijekom konferencije COP26, zemlje su usuglasile mišljenja oko cilja klimatske neutralnosti, većim sredstvima za zemlje u razvoju te manjem ulaganju u projekte fosilnih goriva. Nije postignut dogovor oko postupnog ukidanja upotrebe ugljena.

  4.  Europski propis o klimi stupa na snagu

    ( 29. srpnja 2021. )

    Prvi zakon EU-a o klimi donosi zakonodavstvo o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Njime se također nastoje postići negativne emisije nakon 2050. te se postavlja prijelazni klimatski cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

  5.  SAD se ponovno pridružuje Pariškom sporazumu

    ( 19. veljače 2021. )

    Ubrzo nakon što je Joe Biden prisegnuo za predsjednika SAD-a, SAD se ponovno pridružio Pariškom sporazumu.

  6.  Europski propis o klimi: Parlament usvaja svoje stajalište

    ( 7. listopada 2020. )

    Europski parlament usvaja svoje pregovaračko stajalište o propisu o klimi i predlaže da EU i sve države članice postignu klimatsku neutralnost do 2050. Također želi postaviti ambiciozniji cilj smanjenja emisija do 2030. na 60 posto.

  7.  EU želi postati klimatski neutralan do 2050.

    ( 12. prosinca 2019. )

    Čelnici EU-a postigli su dogovor o postizanju klimatske neutralnosti EU-a do 2050. na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu.

  8.  Zeleni plan

    ( 11. prosinca 2019. )

    Europska komisija predstavlja Zeleni plan. Uz pomoć europskog propisa o klimi Europa želi postati klimatski neutralna do 2050.

  9.  COP25 u Madridu

    ( 2. - 13. prosinca 2019. )

    COP25 završava dogovorom o povećanom smanjenju emisija ugljika, ali i razočarenjem jer su odluke o globalnom sustavu trgovanja ugljikom, jasnoći o konkretnom smanjenju emisija i sustavu za usmjeravanje novih sredstava u najranjivije zemlje odgođene do sljedeće konferencije u Glasgowu.

  10.  Europski parlament proglašava klimatsku krizu

    ( 28. studenog 2019. )

    Europski parlament proglašava klimatsku krizu u Europi i svijetu i želi da Komisija osigura potpunu usklađenost svih relevantnih zakonodavnih i proračunskih prijedloga s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na manje od 1,5 °C.

  11.  COP24 u Katowicama

    ( 3. - 14. prosinca 2018. )

    COP24 u Poljskoj završava s neujednačenim rezultatima. Države postižu dogovor kojim će se Pariški sporazum provesti u praksi, ali temeljna pitanja o globalnom sustavu trgovanja emisijama ugljika i o tome kako odgovoriti na upozorenja o porastu temperature iznad 1,5 °C ostaju neriješena.

  12.  UN IPCC objavljuje svoje posebno izvješće 1,5 °C

    ( Listopad 2018. )

    Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) objavljuje izvješće o porastu temperature za 1,5 °C (iznad predindustrijskih razina). Zaključuje da se emisije moraju smanjiti više od prvotne procjene znanstvenika.

  13.  COP23 u Bonnu

    ( 6. - 17. studenog 2017. )

    Na UN-ovoj konferenciji stranaka o klimatskim promjenama ostvaruje se značajan napredak prema jasnoj implementaciji smjernica koje će omogućiti provedbu Pariškog sporazuma.

  14.  Predsjednik SAD-a Donald Trump najavljuje povlačenje Sjedinjenih država iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

    ( Lipanj 2017. )
  15.  COP22 u Marakešu

    ( 7. - 18. studenog 2016. )

    Stranke najavljuju puno provođenje Pariškog sporazuma i ističu "iznimni zamah u borbi protiv klimatskih promjena diljem svijeta".

  16.  Pariški sporazum stupa na snagu

    ( 4. studenog 2016. )
  17.  U povijesnom glasovanju, Parlament daje zeleno svjetlo za ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane EU-a.

    ( 4. listopada 2016. )

    Zahvaljujući pristanku Europskog parlamenta Pariški sporazum može stupiti na snagu u studenom 2016., jer su svi potrebni uvjeti ispunjeni ranije nego što je to predviđeno.

  18.  Usvojen Pariški sporazum

    ( Prosinac 2015. )

    Pariški sporazum o borbi protiv klimatskih promjena prvi je globalni, zakonom obvezujući dogovor o borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je sporazuma zadržati povećanje globalne prosječne temperature na 2°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te poduzeti mjere u svrhu ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Sporazum također želi osigurati da se maksimalne emisije zabilježe što je prije moguće te uravnoteže emisije i uklanjanje istih u drugoj polovici stoljeća. Nadalje, Sporazum se bavi prilagodbama klimatskim promjenama, financijskom pomoći i ostalom potporom za zemlje u razvoju.

  19.  Peto izvješće IPCC-a

    ( 2014 )

    U izvješću se daje pregled znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama, naglašavajući nove rezultate od objave prethodnog izvješća. Referira se na „jasan i rastući” ljudski utjecaj na klimu te upozorava da će klimatske promjene, ako se nešto ne promijeni, vjerojatno jako, sveobuhvatno i nepovratno utjecati na ljude i ekosustave.

  20.  COP20 u Limi

    ( Prosinac 2014. )

    COP20 zahtijeva od svih zemalja da objave plan svog doprinosa za sporazum u 2015. jasno, transparentno i razumljivo.

  21.  COP13 u Varšavi

    ( Studeni 2013. )

    Stranke se slažu oko vremenskih okvira za zemlje da objave plan doprinosa za novi globalni klimatski sporazum i kako ubrzati napore do 2020. Postavlja se mehanizam za rješavanje gubitaka i štete nastale zbog posljedica klimatskih promjena u ranjivim zemljama. Stranke se slažu oko poticanja provođenja mjera koje su već dogovorene (primjerice, o financiranju) i poboljšanju transparentnosti izvještavanja o emisijama.

  22.  COP18 u Dohi

    ( 2012 )

    Vlade se slažu da će ubrzano raditi prema globalnom dogovoru o klimatskim promjenama 2015. i dogovoriti načine za povećanje napora prije 2020. Također usvajaju amandmane na protokol iz Kyota s novim ciljevima za smanjenje emisija za razdoblje 2012. - 2020.

  23.  COP17 u Durbanu

    ( 2011 )

    U Durbanu vlade obećavaju kako će se obvezati na novi klimatski sporazum prije 2015. za razdoblje nakon 2020., i kako će svi doprinijeti koliko mogu kako bi zajedno imali korist.

  24.  Usvojeni dogovor iz Cancuna

    ( 2010 )

    Dogovor is Cancuna je paket dogovoren od strane vlada koji uključuje pomoć za zemlje u razvoju koje se bore s posljedicama klimatskih promjena. Osnovan je Zeleni fond.

  25.  Objavljeno četvrto izvješće IPCC-a

    ( 2007 )

    Izvješće predstavlja najveći i najdetaljniji zbir podataka o stanju klimatskih promjena, stvoreno uz pomoć velikog broja znanstvenih doprinosa i doprinosa država. Naslov ističe da je zagrijavanje klimatskog sustava nepobitno i kako je najveći rast prosječnih temperatura od sredine 20. st. vjerojatno posljedica rasta koncentracije stakleničkih plinova proizvedenih od strane ljudi.

  26.  Protokol iz Kyota stupa na snagu

    ( Veljača 2005. )
  27.  Pokrenut sustav EU-a za trgovinu emisijama stakleničkih plinova

    ( Siječanj 2005. )

    Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova EU-a prvi je i najveći na svijetu takav sustav, jedan od temeljaca klimatske politike EU-a.

  28.  Ugovor iz Marakeša

    ( Studeni 2001. )

    Ugovor iz Marakeša usvojen je na COP7 i opisuje pravila provođenja Protokola iz Kyota, postavlja financiranje, planira alate za adaptaciju te okvir za prijenos tehnologije za potporu zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.

  29.  Predsjednik George W. Bush povlači SAD iz Protokola iz Kyota 11. lipnja 2001.

    ( 11. lipnja 2001. )

    Predsjednik George W. Bush povlači SAD iz Kyota uz argument kako Protokol stavlja većinu tereta za smanjenje emisija na industrijalizirane zemlje umjesto na zemlje u razvoju.

  30.  Usvojen Protokol iz Kyota

    ( 1997 )

    Protokol iz Kyota prvi je svjetski sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Protokol obvezuje razvijene zemlje na smanjenje emisija u skladu s ciljevima - u prosjeku 5% u razdoblju 2008. - 2012. s razlikama među državama.

  31.  COP1 u Berlinu

    ( 1995 )

    Stranke se slažu da su obveze u Konvenciji neadekvatne za postizanje ciljeva. Počinju postupak pregovora za veće obveze za razvijene zemlje, postavljajući osnovice budućeg Protokola iz Kyota.

  32.  UNFCCC stupa na snagu

    ( 1994 )
  33.  Zemaljski samit, Rio de Janeiro

    ( 1992 )

    Vlade se pozivaju da potpišu Konvenciju o klimatskim promjenama.

  34.  Usvojena Konvencija o klimatskim promjenama

    ( Svibanj 1992. )

    Usvaja se Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u New Yorku. Radi se o temeljnom međunarodnom sporazumu za smanjenje globalnog zatopljenja i pomoć u borbi s posljedicama klimatskih promjena. Po prvi put se postavljaju ciljevi za smanjenje emisija za razvijene zemlje.

  35.  Prvi sastanak Odbora za pregovore

    ( 1991 )
  36.  Prvo izvješće o procjeni stanja IPCC-a

    ( 1990 )

    U svom prvom izvješću o procjeni stanja IPCC zaključuje da ljudska aktivnost dodaje emisije u atmosferu u kojoj su prirodni staklenički plinovi. Naglašava važnost klimatskih promjena te izazove koji zahtijevaju međunarodnu suradnju. Izvješće je ključno u stvaranju Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.

  37.  Osnovan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC)

    ( 1988 )

    Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) znanstveno je i međuvladino tijelo pod pokroviteljstvom UN-a, koje objavljuje podatke i pruža jasan znanstveni uvid o trenutnom stanju klimatskih promjena te potencijalnim posljedicama za okoliš i društvo.

  38.  Usvojen Protokol iz Montreala

    ( 1987 )

    Protokol ograničava korištenje kemikalija koje mogu oštetiti ozonski sloj.

  39.  Svjetska klimatska konferencija u Genevi

    ( 1979 )

    Jedan od prvih velikih međunarodnih sastanaka o klimatskim promjenama. Radi se o znanstvenoj konferenciji na kojoj su se okupili znanstvenici iz cijelog svijeta i iz različitih disciplina, a koja je otvorila vrata osnivanju Svjetskog klimatskog programa.

  40.  Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu

    ( 1972 )

    Prva velika konferencija UN-a o međunarodnim pitanjima zaštite okoliša i točka je preokreta u razvoju međunarodne politike zaštite okoliša.