Schengenski prostor i otvorena pitanja o europskom području slobodnog kretanja
Zona EU-a u kojoj se putuje bez putovnica posljednjih se godina suočavala s raznim izazovima. Saznajte više o razlozima i kako EU promiče slobodno kretanje unutar svojih granica.
Nekoliko država članica EU-a ponovno je uvelo granične kontrole kao odgovor na terorističke napade ili migracijske tokove. Koronakriza je 2020. godine također dovela do vraćanja graničnih kontrola u pokušaju kontrole širenja virusa.
Schengenskim pravilima takve se kontrole na unutarnjim granicama dopuštaju samo kao privremene i izvanredne mjere.
Cijena graničnih kontrola
Granične kontrole otežavaju slobodan protok ljudi, roba i usluga diljem Europske unije. Najviše pogađaju pogranične radnike (riječ je o 1,7 milijuna ljudi koji prelaze granicu zbog posla), turiste i prijevozničke tvrtke. Osim toga, granične kontrole predstavljaju administrativni i infrastrukturni trošak za javni sektor.
Troškovi graničnih kontrola za period od dvije godine se procjenjuju na 25 do 50 milijardi eura jednokratnih troškova, te još dvije milijarde eura godišnjih operativnih troškova.
Saznajte više u brifingu službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja.
Osnaživanje Schengenske zone
Europska unija je usvojila nekoliko mjera kako bi se zaštitio integritet Schengena:
- sustavne provjere na vanjskim granicama za sve koji ulaze u EU od travnja 2017.
- novi sustav registracije ulaska i izlaska kako bi se zabilježilo kretanje stranih građana unutar Schengena i ubrzale kontrole
- jači nadzor vanjskih granica stvaranjem Agencije za graničnu i obalnu stražu
- veće ovlasti za Europol u borbi protiv terorizma
Obnova Schengena
U prosincu 2021., Europska komisija predložila je ažuriranje pravila kojima se uređuje područje Schengena kako bi se osiguralo da ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama i dalje bude krajnja mjera i promicala primjena alternativnih rješenja, kao što su ciljane policijske provjere i pojačana policijska suradnja.
Zastupnici su se u nekoliko navrata usprotivili čestom ponovnom uvođenju kontrola, što otežava slobodno kretanje ljudi diljem EU-a. Parlament je u travnju 2024. odobrio ažuriranje pravila o Schengenu kojima se utvrđuju jasna vremenska ograničenja za nadzor unutarnjih granica. Vijeće je dalo odobrenje u svibnju 2024.
Parlament je 10. studenoga 2022. glasao za pristupanje Hrvatske području slobodnog putovanja. Hrvatska je 1. siječnja 2023. pristupila području Schengena.
Države članice EU-a 30. prosinca 2023. jednoglasno su dale zeleno svjetlo za ukidanje graničnih kontrola s Bugarskom i Rumunjskom na unutarnjim zračnim i morskim granicama EU-a od 31. ožujka 2024. Kontrole na kopnenim granicama ukinute su od 1. siječnja 2025. godine.
Činjenice
- 29 europskih država usvojile su Schengenski sporazum
- 4 zemlje u prostoru Schengena nisu u EU-u: Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska
- 2 države članice nisu u schengenskom prostoru: Cipar i Irska
- Više od 4 milijuna: područje schengenske zone u kvadratnim kilometrima
Ovaj članak je izvorno objavljen u svibnju 2018., a zadnji put izmijenjen u siječnju 2025.
