Schengenski prostor: Otvorena pitanja o europskom području slobodnog kretanja

Schengenski sustav suočen je s problemima koji ugrožavaju njegovo preživljavanje. Saznajte više.

Schengen visa in passport ©AP Images/European Union-EP
©AP Images/European Union-EP

Zbog uzastopnih kriza proteklog desetljeća, schengensko područje je suočeno s brojnim izazovima. Prema schengenskim pravilima, ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama bi trebala biti samo privremena te iznimna mjera. Nekoliko članica Europske unije je upotrijebilo odredbe Schengenskog kodeksa o granicama kako bi uvelo kontrole na unutarnjim granicama kao odgovor na terorističke napade i migrantski val iz 2015., koji se smatrao prijetnjom za unutarnju sigurnost.

Pandemija koronavirusa 2020. je također potaknula nekoliko zemalja članica da uvedu granične kontrole, u pokušaju da spriječe širenje zaraze.

Cijena graničnih kontrola


Granične kontrole otežavaju slobodan protok ljudi, roba i usluga diljem Europske unije. Najviše pogađaju pogranične radnike (riječ je o 1,7 milijuna ljudi koji prelaze granicu zbog posla), turiste i prijevozničke tvrtke. Granične kontrole još predstavljaju administrativni i infrastrukturni trošak za javni sektor.

Troškovi graničnih kontrola za period od dvije godine se procjenjuju na 25-50 milijardi eura jednokratnih troškova, te još dvije milijarde eura godišnjih operativnih troškova. Saznajte više u brifingu službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja.

Osnaživanje Schengenske zone


Europska unija je nedavno usvojila nekoliko mjera kako bi se zaštitio integritet Schengena:

  • sustavne provjere na vanjskim granicama za sve koji ulaze u EU od travnja 2017.
  • novi sustav registracije ulaska i izlaska kako bi se zabilježilo kretanje stranih građana unutar Schengena i ubrzale kontrole;
  • jači nadzor vanjskih granica stvaranjem Agencije za graničnu i obalnu stražu;
  • veće ovlasti za Europol u borbi protiv terorizma



Proširenje Schengena


Zastupnici Europskog parlamenta su tijekom glasovanja 18. listopada 2022. još jednom pozvali na prihvaćanje Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor, naglašavajući kako je temeljni europski projekt upravo sloboda kretanja.

Parlament je na sjednici održanoj 10. studenog 2022. podržao ulazak Hrvatske u Schengen. U siječnju 2023., Hrvatska je postala članicom schengenskog područja.

Mapa schengenskog područja, koja prikazuje trenutne članice, države EU-a izvan Schengena te države kandidate za Schengen.
Područje Schengena

Činjenice

  • 27 europskih država usvojile su Schengenski sporazum
  • 4 zemlje u schengenskom prostoru nisu u EU-u: Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska
  • 4 države članice nisu u schengenskom prostoru: Rumunjska, Bugarska, Cipar, Irska
  • Vanjske granice su dugačke više od 50 000 km.

Ovaj članak je izvorno objavljen u svibnju 2018., ali je zadnji put izmijenjen u siječnju 2023.