Napredak EU-a u borbi protiv klimatskih promjena (infografika)
EU je postavio ambiciozne i konkretne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Saznajte kakav je napredak u ostvarivanju tih ciljeva.
Borba protiv klimatskih promjena prioritet je EU-a, koji je postavio niz mjerljivih ciljeva i poduzeo mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kakav je napredak i što je već EU postigao u borbi protiv klimatskih promjena?
Napredak EU-a u ostvarivanju ciljeva vezanih uz klimatske promjene
Cilj je EU-a do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. i postati klimatski neutralan do 2050. Donošenjem propisa EU-a o klimi 2021. godine, u okviru Europskog zelenog plana, ti su ciljevi postali pravno obvezujući.
Emisije su se stalno smanjivale od 1990. do 2023. Procjenjuje se da su 2023. emisije u EU-u bile 37 posto niže nego 1990., a postignuto je i znatno smanjenje od 8 posto u odnosu na 2022.
To je najveći pad emisija u posljednjih nekoliko desetljeća u odnosu na prethodnu godinu, osim pada uzrokovanog pandemijom koronavirusa 2020. godine. Do napretka je došlo zbog manjeg korištenja ugljena i većeg korištenja obnovljivih izvora energije, kao i smanjenje potrošnje energije diljem Europe.
Međutim, EU i države članice EU-a trebat će učiniti više kako bi ostvarili ciljeve za 2030. i 2050. Prema najnovijim predviđanjima koja se temelje na postojećim mjerama, neto smanjenje emisija iznosit će samo oko 43 posto do 2030. Ako se dodaju planirane mjere koje još nisu na snazi, predviđeno smanjenje iznosi 49 posto do 2030.
Napredak u energetskom i industrijskom sektoru
Kako bi ostvario svoje klimatske ciljeve, EU poduzima mjere u nekoliko područja. Jedna od njih je sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS), koji obuhvaća emisije stakleničkih plinova iz velikih postrojenja u energetskom i industrijskom sektoru, kao i zrakoplovnom sektoru, koji je dogovoran za oko 40 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Od 2005. do 2023. emisije iz elektrana i tvornica obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama smanjile su se za 47 posto, uglavnom zbog velikih smanjenja u sektoru opskrbe energijom (u kojem su se emisije prepolovile u odnosu na 2005.) i industrijskom sektoru (emisije su smanjene za više od trećine). Cilj je do 2030. smanjiti emisije u okviru ETS-a za 62 posto u odnosu na razinu iz 2005.
Ciljevi država članica
Kako bi se smanjile emisije iz drugih sektora (građevina, poljoprivreda, mala industrija i otpad, kao i domaći promet, ali ne i zrakoplovstvo), države članice EU-a utvrđuju nacionalne ciljeve smanjenja emisija u skladu s Uredbom o raspodjeli tereta. Emisije iz sektora obuhvaćenih nacionalnim ciljevima bile su 2022. godine 18 posto niže nego 2005., dok je cilj do 2030. smanjenje od 40 posto u odnosu na 2005.
U građevinskom sektoru došlo je do znatnog smanjenja emisija (smanjenje u 2023. za više od 30 posto u odnosu na 2005.), ali napredak je sporiji u poljoprivrednom i prometnom sektoru.
Od država članica EU-a zahtijeva se da do 2030. smanje emisije stakleničkih plinova u sektorima obuhvaćenima Uredbom o raspodjeli tereta između 10 i 50 posto u odnosu na 2005. Utvrđeni nacionalni ciljevi uzimaju u obzir bruto domaći proizvod po stanovniku svake zemlje i troškovnu učinkovitost mjera. Osim toga, države članice EU-a morat će osigurati da ne premašuju svoje godišnje emisijske kvote stakleničkih plinova.
