Tanja Fajon o nadzoru granica: “Gubeći Schengen, gubimo europski projekt”

Privremene unutarnje granice unutar Schengenskog prostora na snazi su četiri godine. Zastupnici poručuju da takve mjere trebaju biti korištene jedino u krajnjoj nuždi.

Interview with Tania Fajon
Tanja Fajon (S&D, Slovenija)

Pet država članica EU-a provodi unutarnje kontrole nad granicama zbog iznimnih okolnosti iz 2015. Parlament želi da privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama bude jedino zadnja mjera koja se koristi u krajnjoj nuždi.

Zastupnici traže reviziju postojećih pravila kako bi se početno razdoblje za granične kontrole skratilo sa šest mjeseci na dva, a produženje bi se moralo ograničiti na maksimalno razdoblje od jedne godine, a ne dvije kao što je to sada.

Parlament je iznio svoje stajalište o reviziji Schengenskih pravila u rezoluciji 4. travnja 2019. Ali nisu postigli kompromis u pregovorima s Vijećem. Nakon europskih izbora, stajalište Parlamenta mora biti potvrđeno. To se dogodilo 24. rujna kada je Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove dao zeleno svjetlo ponovnim pregovorima. No prije nastavka pregovora, oni moraju biti podržani na plenarnoj sjednici.

Za prijedlog je odgovorna zastupnica Tanja Fajon (S&D, Slovenija).


Privremena suspenzija Schengena na snazi je u nekim zemljama preko tri godine, iako je krajnji rok dvije godine. Kako je do ovoga došlo?

Šest zemalja u Schengenskom prostoru provodi nadzor granica preko tri godine. Koriste različite pravne osnove kako bi produžile vrijeme nadzora jer imamo, rekla bih, sive zone u zakonodavstvu koje je trenutačno na snazi.


Kako bismo trebali izmijeniti schengenska pravila?

U izvješću poručujemo da treba jasno odrediti uvjete prema kojima zemlje mogu uvesti privremeni nadzor granica. Trebamo strože provjeravati da se uistinu radi o uvjetima krajnje nužde.


Pod kojim okolnostima bi se mogla uvoditi kontrola granica unutar Schengenskog prostora?

Iznimne okolnosti, kao što su veliki sportski događaji ili izniman protok migranata, što smo doživjeli prije nekoliko godina. Danas nema ozbiljnih prijetnji koje bi opravdale unutrašnje kontrole, protivno onom što tvrde nacionalne vlasti u državama članicama.

Zadnjih nekoliko godina vlade produljuju kontrole granica u političke svrhe, a ne zbog ikakve prave potrebe.
Tanja Fajon

Šest zemalja unutar Schengena (Austrija, Njemačka, Danska, Švedska, Norveška i Francuska) poručilo je da će produljiti kontrolu nad granicama. Radi li se o opravdanoj mjeri?

Ova produljenja nisu opravdana i nema dokaza da imaju pravnu osnovu. Zadnjih nekoliko godina vlade produljuju kontrole granica u političke svrhe, a ne zbog ikakve prave potrebe.


Koja su glavna područja neslaganja s Vijećem i Komisijom?

Vijeće nije pokazalo nikakvu fleksibilnost u pregovorima i nije bilo spremno na kompromis. Unatoč sporazumu, glavne su razlike zaštitne mjere i uvjeti za produljenja. Mislim da neke zemlje Schengena ne žele reformirati pravila jer imaju koristi od statusa quo. To je vrlo opasno.

Gubeći Schengen, gubimo europski projekt. Ovo stanje šteti našem gospodarstvu i nije praktično za svakodnevni život građana.



Predložene izmjene pravila o privremenom uvođenju nadzora unutar Schengena:

  • Unutarnje kontrole nad granicama za predvidljive događaje trebaju biti ograničene na dva mjeseca, umjesto šest.
  • Provjere na granicama ne mogu se uvesti za razdoblje duže od godine dana, umjesto trenutne dvije godine.

Razgovor s izvjestiteljicom objavljen je u studenom 2018. te ažuriran u rujnu 2019.

Prijedlog:

Članci o istoj temi