Kako EU poboljšava radnička prava i uvjete rada
Saznajte kako EU poboljšava radnička prava i uvjete rada diljem Europe - od radnog vremena i rodiljnog dopusta do zdravlja i sigurnosti na radu.
Kako bi osigurala jaku socijalnu zaštitu, Europska unija regulirala je niz radničkih prava. Postavila je minimalne zahtjeve vezane uz radno vrijeme, rad u nepunom radnom vremenu, pravo zaposlenika na informacije o važnim aspektima njihovog zaposlenja i slanje zaposlenika na privremeni rad u druge države članice. Ti zahtjevi postali su jedan od temelja europske socijalne politike.
Radni uvjeti
Radno vrijeme
Europska unija uvela je minimalne zajedničke standarde o radnom vremenu koji su primjenjivi u svim državama članicama. Njima je zajamčeno maksimalno radno vrijeme od 48 sati tjedno, plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, razdoblja pauze i reguliranje noćnog rada, rada u smjenama i različitih oblika rada.
Novi oblici zaposlenja
U zadnje vrijeme Europa je svjedočila značajnim promjenama na tržištu rada, uključujući digitalizaciju i razvoj novih tehnologija, rastuću fleksibilnost i fragmentaciju rada. Ovi događaji stvorili su nove oblike zaposlenja, s porastom privremenih pozicija i netipičnih poslova.
Kako bi se zaštitili svi radnici u EU-u i poboljšala prava najranjivijih zaposlenika s netipičnim ugovorima, Parlament je 2019. godine usvojio nova pravila kojima je zaposlenicima zajamčio minimalna prava. Dužina probnog roka ograničena je na šest mjeseci, uvedena je obavezna besplatna edukacija i zabranjeni su restriktivni ugovori.
Zastupnici su u travnju 2024. odobrili nova pravila za poboljšanje prava radnika koji rade putem digitalnih platformi, kao što su Glovo ili Uber. Nova pravila usmjerena su na:
• ispravljanje radnog statusa radnika koji su pogrešno klasificirani kao samozaposleni
• reguliranje upotrebe algoritama i umjetne inteligencije za praćenje zaposlenika ili upravljanje kako oni ne bi mogli biti otpušteni na temelju odluke koju donese umjetna inteligencija ili algoritmi
• bolju zaštitu podataka radnika - osobni podaci i dopisivanje s kolegama ne smiju se pratiti
Rad na daljinu
Iako rad na daljinu ima mnogobrojne prednosti, poput povećane učinkovitosti i fleksibilnosti kako poslodavaca tako i zaposlenika, on također otežava postavljanje granice između poslovnog i privatnog života. Kako bi se ta granica jasnije odredila, Parlament je zatražio zakon na razini cijelog EU-a koji će zaposlenicima osigurati pravo na isključivanje s posla izvan radnog vremena bez posljedica. Zastupnici također žele minimalne standarde za rad na daljinu.
Minimalne plaće
Posljednjih nekoliko godina EU predano radi na osiguravanju pravednih primanja za sve zaposlenike, a u rujnu 2022. usvojen je prvi zakon o odgovarajućem minimalnom dohotku na razini EU-a.
Za procjenu primjerenosti plaća države mogu koristiti različite kriterije. Mogu usporediti plaće s nacionalnom košaricom dobara i usluga ili sa široko korištenim referentnim vrijednostima kao što je 60 posto bruto srednje plaće ili 50 posto bruto prosječne plaće. Novim pravilima također se želi potaknuti i osnažiti kolektivno pregovaranje i zaštititi radnička prava.
Zdravlje i sigurnost radnika
Europska unija donijela je zakone iz područja zdravlja i sigurnosti na radu, kako bi nadopunila i poduprla aktivnosti zemalja članica.
Europskom okvirnom direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu utvrđuju se minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi. Direktiva definira obaveze za poslodavce i zaposlenike i primjenjuje se na skoro sve aktivnosti u javnom i privatnom sektoru.
Osim toga, na snazi su posebna pravila o specifičnim područjima, kao što su izlaganje opasnim tvarima, pravila za određene skupine zaposlenika (trudnice, mlade radnike i sl.), specifične zadatke (npr. ručno rukovanje teretima) i specifična mjesta rada (npr. plovila).
Kao primjer možemo navesti Direktivu o zaštiti radnika od rizika povezanih s karcinogenim ili mutagenim tvarima na poslu, koja se redovito ažurira i postavlja dozvoljene granice izloženosti pojedinim tvarima. Zastupnici su 2022. u direktivu uvrstili i tvari štetne za reproduktivno zdravlje. Parlament je također usvojio posebna pravila kojima se ograničava izloženost azbestu na radu. U 2024. godini, Parlament je usvojio nove granične vrijednosti za olovo i druge potencijalno opasne tvari.
U nacionalnim zakonima države članice mogu odrediti i strože standarde od onih utvrđenih direktivama.
S većim udjelom starije radne snage i višom granicom za umirovljenje raste rizik razvoja zdravstvenih problema. U 2018. godini, Parlament je usvojio izvješće kojim se predlažu mjere za lakši povratak na posao nakon dugotrajnog bolovanja, kao i mjere za bolje uključivanje kroničnih bolesnika i osoba s invaliditetom na tržište rada.
U srpnju 2022., zbog sve češćih problema s mentalnim zdravljem u EU-u, Parlament je pozvao institucije i zemlje EU-a da prepoznaju probleme s mentalnim zdravljem koje uzrokuje posao i pronađu načine za njihovo sprječavanje.
Ravnoteža poslovnog i privatnog života i rodna ravnopravnost
Parlament se oduvijek u svim svojim aktivnostima borio za rodnu ravnopravnost.
Kako bi omogućio pravednije prilike i potaknuo ravnopravniju podjelu njege između muškaraca i žena, Parlament je 2019. godine usvojio niz novih pravila. Ta pravila omogućavaju roditeljima i zaposlenicima koji njeguju rođake s ozbiljnim zdravstvenim problemima bolje usklađivanje poslovnog i privatnog života.
Također se propisuje minimalno 10 dana očinskog dopusta, četiri mjeseca roditeljskog dopusta po roditelju (koji se ne može prenositi) i pet dana godišnjeg dopusta za njegovatelje. Njima se definiraju i fleksibilniji radni uvjeti.
Majčinska prava definirana su u direktivi o trudnim radnicama, i jamče minimalni rodiljni dopust od 14 tjedana, od čega dva tjedna obaveznog dopusta prije i/ili nakon porođaja.
Parlament se neprestano zalaže za smanjenje razlika u plaćama muškaraca i žena, kao i razlika u mirovinama, te želi uvesti pravila kojima se bori protiv uznemiravanja na poslu i seksualnog zlostavljanja.
Zahvaljujući novim pravilima koje je Parlament usvojio u ožujku 2023. tvrtke trebaju obznaniti podatke o plaćama, što radnicima olakšava usporedbu dohotka i razotkrivanje potencijalnih razlika i nepravilnosti u plaćama između spolova.
Mobilnost radnika
Zahvaljujući koordinaciji socijalnih sustava zemalja članica građani mogu studirati, raditi ili boraviti u drugoj zemlji Europske unije uz zadržavanje svih socijalnih i zdravstvenih pogodnosti. Zajamčena su im prava u slučaju bolesti, rodiljnog i očinskog dopusta, zadržavaju prava na obiteljske i naknade za nezaposlene, te slične pogodnosti.
Odluka o kreiranju nove EU agencije, Europskog nadzornog tijela za rad, usvojena je 2019. godine. Zadatak agencije je pomoći zemljama članicama i Komisiji u primjeni i jačanju prava Europske unije u području radne mobilnosti i koordinacije sustava socijalne sigurnosti.
Zaposlenici mogu biti poslani u druge zemlje članice na privremenoj bazi, kako bi izvršili određeni zadatak. U 2018. godini revidirana su pravila EU-a o upućenim radnicima i na snazi je primjena načela jednakih plaća za jednak rad u istom mjestu.
Kako bi se smanjila nezaposlenost i spojile ponuda i potražnja na tržištu rada diljem Europe, Parlament je 2016. godine usvojio zakon kojim se traži preoblikovanje mreže europskih službi za zapošljavanje (EURES) u bazu podataka tražitelja posla i radnih mjesta za cijelu Europu.
Socijalni dijalog
Socijalni partneri, sindikati i organizacije poslodavaca uključeni su u oblikovanje europskih socijalnih politika i politika zapošljavanja putem takozvanog socijalnog dijaloga. On obuhvaća savjetovanja, razmjenu mišljenja, pregovore o okvirnim sporazumima o određenim pitanjima.
EU smatra da radnici trebaju biti uključeni u donošenje odluka u svojim kompanijama, te je uspostavio opći okvir za informiranje i savjetovanje s radnicima.
Pravilima EU-a propisano je da u slučaju masovnog otpuštanja poslodavci moraju pregovarati s predstavnicima radnika.
Na transnacionalnoj razini zaposlenike predstavljaju europska radnička vijeća. Uprava putem tih tijela obavještava i savjetuje radnike o svim važnim odlukama na razini EU-a koje mogu utjecati na zapošljavanje ili radne uvjete. Zastupnici traže ažuriranje pravila i jačanje uloge europskih radničkih vijeća.
