Rodna ravnopravnost: kako EU promiče prava žena
Saznajte što je novo u zakonodavstvu EU-a o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena te koje dodatne mjere Parlament traži.
Sadržaj
- Propisi za zaštitu žena od nasilja (uključujući na internetu)
- Jednake plaće: pravila o transparentnosti za uklanjanje razlika u plaćama
- Razbijanje „staklenog stropa”: više žena u upravnim odborima
- Fleksibilni radni uvjeti za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života
- Rodna ravnopravnost na dnevnom redu
Diskriminacija na radnome mjestu, biranje između karijere i obiteljskih obveza, uznemiravanje na internetu... Mnoge se Europljanke svakodnevno suočavaju s neravnopravnošću.
Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost Europske unije od njezina osnutka. Europski parlament pomaže to načelo pretvoriti u stvarnost.
Nedavno je donio propise o transparentnosti plaća, poboljšanju zaštite od nasilja i ravnoteži između poslovnog i privatnog života te podržao veće sudjelovanje žena na vodećim položajima i u donošenju odluka.
Osim donošenja propisa, Parlament potiče države članice i institucije da promiču prava žena, prati njihov napredak i zahtijeva konkretne mjere.
U nastavku donosimo pregled propisa EU-a za za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca te navodimo područja u kojima Europski parlament zahtijeva od država članica i institucija da učine više.
Ključne mjere EU-a za rodnu ravnopravnost
- Pravila o transparentnosti plaća
- Propisi za suzbijanje nasilja nad ženama
- Veća prava na roditeljski dopust
- Mjere za povećanje zastupljenosti žena na vodećim položajima
Propisi za zaštitu žena od nasilja (uključujući na internetu)
Svaka treća žena u EU-u bila je žrtva rodno uvjetovanog nasilja nakon 15. godine života.
Parlament je 2024. donio direktivu koja sadrži prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama. U skladu s njom, države članice moraju postrožiti zakone protiv sakaćenja ženskih spolnih organa, prisilnog braka i nasilja na internetu. Nacionalne vlade također moraju poduzeti korake za sprečavanje silovanja, na primjer provođenjem kampanja za podizanje razine osviještenosti.
U skladu s novim pravilima, države članice moraju prednost dati sigurnosti i dobrobiti žrtava te im pružiti bolju potporu, uključujući pristup sigurnom smještaju.
Nasilje nad ženama i djevojčicama na internetu sve je veći problem. Ono obuhvaća uznemiravanje i uhođenje na internetu, dijeljenje intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka i poticanje na nasilje ili mržnju.
Tim se pitanjem bave važeći i predloženi propisi Unije: na primjer, u skladu s novim propisom o suzbijanju nasilja nad ženama, države članice moraju postrožiti pravila o nasilju na internetu i ponuditi bolju potporu žrtvama. Novim Aktom o digitalnim uslugama velikim digitalnim platformama u EU-u nametnuta je obveza uklanjanja ilegalnog sadržaja (npr. videozapisa kojima se potiče na nasilje nad ženama ili privatnih fotografija podijeljenih bez pristanka) sa svojih stranica.
S druge strane, Aktom o umjetnoj inteligenciji nastoji se smanjiti rizike povezane s dijeljenjem fotografija ili videozapisa manipuliranih s pomoću tehnologije uvjerljivog krivotvorenog sadržaja (tzv. deepfake) propisivanjem da svaki takav sadržaj mora biti označen.
Jednake plaće: pravila o transparentnosti za uklanjanje razlika u plaćama
Na razini EU-a, razlika u plaćama između žena i muškaraca 2023. iznosila je 12 %.
Da bi riješio taj problem, Europski parlament donio je Direktivu o transparentnosti plaća. U skladu s njom, poduzeća moraju objaviti informacije o plaćama kako bi se olakšala usporedba plaća zaposlenika i razotkrivanje razlika u plaćama na temelju spola.
Nakon stupanja Direktive na snagu u lipnju 2026., ako izvješće o plaćama pokaže razliku među spolovima od najmanje 5 %, poslodavci će morati u suradnji s predstavnicima radnika provesti zajedničku procjenu plaća. Države članice morat će odrediti sankcije, primjerice novčane kazne, za poslodavce koji krše ta pravila.
Kako bi se suzbila diskriminacija na radnome mjestu, oglasi za radna mjesta i nazivi radnog mjesta morat će biti rodno neutralni.
Europski parlament također je pozvao Komisiju da predloži propis kojim bi se riješio problem nižih mirovina za žene. Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), razlika u mirovinama 2024. iznosila je 25 %.
„Svaka država članica osigurava primjenu načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.”
Razbijanje „staklenog stropa”: više žena u upravnim odborima
Europski parlament je 2022. odobrio pravila za povećanje rodne ravnopravnosti u upravnim odborima poduzeća. U skladu s njima, poduzeća do srpnja 2026. moraju osigurati transparentnost svojih postupaka zapošljavanja. Cilj je da podzastupljeni spol zauzima najmanje 40 % neizvršnih direktorskih mjesta i 33 % direktorskih mjesta.
Pravila se primjenjuju na upravne odbore poduzeća u EU-u koja su uvrštena na burzu. Mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih su izuzeta.
Fleksibilni radni uvjeti za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života
U raspodjeli kućanskih poslova i obiteljskih obveza još postoji rodna neravnoteža. Vjerojatnije je da će žene raditi skraćeno ili prekinuti karijeru kako bi brinule za obitelj.
Zahvaljujući pravilima EU-a, poboljšana su prava na roditeljski dopust, a očeve se potiče da koriste očinski dopust.
Roditelji također imaju pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete, primjerice skraćeno ili fleksibilno radno vrijeme.
Propisi EU-a o rodnoj ravnopravnosti na radnome mjestu
- Pravila o zapošljavanju (uključujući jednaku plaću, socijalno osiguranje, radne uvjete i uznemiravanje)
- Pravila o samozapošljavanju
- Pravila o porodiljnom, očinskom i roditeljskom dopustu
Rodna ravnopravnost na dnevnom redu
Europski parlament ne donosi samo zakonodavstvo; usto potiče države članice i institucije da ga nastave razvijati.
Parlament je osnovao namjenski odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost, koji svakog ožujka obilježava Međunarodni dan žena. Više informacija potražite na posebnoj stranici.
Od 2020. Europski parlament svake godine obilježava Tjedan rodne ravnopravnosti. Tom prilikom svi parlamentarni odbori razmatraju utjecaj politika na žene u svim područjima politika. Više informacija pronađite na posebnoj stranici.
Parlament traži strože mjere protiv nasilja nad ženama
U studenome 2025. Parlament je pozvao Europsku komisiju da predloži ambicioznu strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Zastupnici su pritom zatražili da se rodno uvjetovano nasilje klasificira kao posebno teško kazneno djelo s prekograničnom dimenzijom.
Usto su od Komisije zatražili da predloži nacrt propisa kojim bi se u zakonodavstvo EU-a uvrstila definicija silovanja temeljena na pristanku.
Također su istaknuli da bi Komisija trebala pripremiti smjernice za provedbu propisa o suzbijanju nasilja nad ženama iz 2024. u državama članicama.
Pobačaj, spolno i reproduktivno zdravlje žena
Zastupnici su u više navrata pozvali Vijeće (koje okuplja vlade država članica) da uvrsti spolnu i reproduktivnu zdravstvenu skrb te pravo na siguran i zakonit pobačaj u Povelju Europske unije o temeljnim pravima.
Od država članica zatražili su da u potpunosti dekriminaliziraju pobačaj u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022.
Žene u politici
Europski parlament u više je navrata isticao važnost rodne ravnopravnosti u politici te se zalaže za ravnopravno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka na svim razinama.
Udio zastupnica u Europskom parlamentu izabranih na europskim izborima u lipnju 2024. iznosio je 38,5 %. To je znatan porast u odnosu na 15,9 % zastupnica nakon prvih izbora za Europski parlament 1979.
Parlament je 2019. pozvao europske političke stranke da za položaje u tijelima Europskog parlamenta kandidiraju i žene i muškarce.
Više žena u digitalnom sektoru i znanosti
Europljanke su podzastupljene u digitalnom sektoru jer je manje vjerojatno da će se odlučiti za studij ili karijeru u tom području. Zastupnici su 2018. pozvali države članice da uvedu mjere kako bi se osigurala potpuna integracija žena u digitalni sektor i znanost te da potiču obrazovanje i osposobljavanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, znanosti, inženjerstva i matematike.
Prema podacima, u tom je području posljednjih godina ostvaren spor, ali stabilan napredak.
