Borba protiv klimatskih promjena vrijedna bilijun eura

Saznajte kako Europa misli financirati projekte za borbu protiv klimatskih promjena i podržati regije najviše pogođene prelaskom na zeleno gospodarstvo.

Radnik postavlja solarne panele © Shutterstock.com/Franco Lucato
© Shutterstock.com/Franco Lucato

Prošlo je nešto više od mjesec dana od predstavljanja Europskog zelenog plana kada je Komisija u siječnju 2020. predstavila detaljan prijedlog za njegovo financiranje. Plan ulaganja za Europski zeleni plan, poznat i pod nazivom Plan ulaganja za održivu Europu, u sljedećem desetljeću treba privući najmanje bilijun eura javnih i privatnih ulaganja.


Velika vrijednost


Postizanje klimatski neutralnog gospodarstva u EU-u do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja. Za postizanje privremenog cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. treba uložiti dodatnih 260 milijardi eura godišnje, procjenjuje Europska komisija.


Saznajte više o odgovoru Europske unije na klimatske promjene


Odakle novac dolazi?


Oko polovice sredstava dolazi iz dugoročnog proračuna EU-a kroz programe za projekte vezane uz klimu i okoliš, poput poljoprivrednog fonda, programa Obzor Europa, LIFE i regionalnog i kohezijskog fonda, koji trebaju odvojiti najmanje 30 posto sredstava za klimatske akcije. 


Njihovo ulaganje treba potaknuti sufinanciranje država članica i privući dodatna sredstva. Program InvestEU i sredstva iz prihoda dobivenih kroz sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) trebaju privući više privatnih i javnih ulaganja, a novi Mehanizam za pravednu tranziciju, osmišljen za pomoć regijama i zajednicama najviše pogođenim prelaskom na zelenu ekonomiju (kao što su regije ovisne o ugljenu), dodatna sredstva.


Mehanizam za pravednu tranziciju


Mehanizam se temelji na tri stupa: fondu za pravednu tranziciju, financiranju kroz InvestEU i zajmovima Europske investicijske banke podržane iz proračuna EU-a. Kroz ove mehanizme očekuje se poticanje javnih i privatnih ulaganja, a novac se može iskoristiti za usvajanje novih vještina, otvaranje novih prilika za zapošljavanje, ulaganja u zeleniju energiju i izolaciju domova.


1) Fond za pravednu tranziciju


Novac treba pomoći regijama ovisnim o fosilnih gorivima (poput ugljena), koja i dalje osiguravaju oko četvrtine proizvodnje električne energije u EU-u. Sektor ugljena EU-a zapošljava 238 tisuća ljudi u rudnicima i elektranama, i to u više od 100 europskih regija, od Poljske do Španjolske. U 2015. bilo je 128 rudnika ugljena u 12 država članica i 207 elektrana na ugljen u 21 državi članici.


„Znamo da je za vas put prema klimatskoj neutralnosti teži i, iako je podržavate, put do nje djeluje zastrašujuće. Mehanizam za pravednu tranziciju jamstvo je da je u ovom prijelazu EU s vama”, poručio je izravno pogođenim radnicima Frans Timmermans, izvršni predsjednik Komisije odgovoran za Europski zeleni plan, 14. siječnja 2020. dok je predstavljao prijedlog zastupnicima.


U svibnju 2020. Komisija je izmijenila prijedlog za Fond za pravednu tranziciju kako bi ga uskladila s instrumentom „EU sljedeće generacije“, planom za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.

Parlament je dao zeleno svjetlo Fondu za pravednu tranziciju 18. svibnja 2021., podržavajući sporazum postignut s Vijećem u prosincu 2020. godine o paketu vrijednom 17,5 milijardi eura (7,5 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. i 10 milijardi eura iz Instrumenta za oporavak EU-a). Kako bi se osiguralo da nitko ne zaostane u prijelazu na zelenije gospodarstvo, sredstva iz Fonda će se usmjeriti uglavnom u najmanje razvijene regije, najudaljenije teritorije i otoke. Pristup financijskoj potpori uvjetovan je predanošću cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Spaljivanje otpada i fosilna goriva su isključeni.

Saznajte više o Fondu za pravednu tranziciju


2) Posebna shema u okviru programa InvestEU

Shema InvestEU treba dati prioritet financiranju za klimu i mobilizirati ukupno 45 milijardi eura ulaganja u projekte pravedne tranzicije od 2021. do 2027. godine, predlaže Komisija. Stvoren 2018. godine, InvestEU je predloženi vodeći program ulaganja za davanje poticaja europskom gospodarstvu.


Krajem svibnja 2020., u okviru „EU sljedeće generacije“, Komisija predlaže povećanje proračuna InvestEU-a i udvostručavanje novca za održivu infrastrukturu na 20 milijardi od ukupnih 75 milijardi eura zagarantiranih iz proračuna EU-a.

U ožujku 2021. Parlament odobrava pravila za program InvestEU koji će mobilizirati javna i privatna ulaganja i jamčiti pojednostavljeni pristup financiranju.

Program dobiva 26,2 milijarde eura jamstava iz proračuna EU-a, a očekuje se da će pokrenuti gotovo 400 milijardi eura ulaganja. Podržavat će ključne zdravstvene sektore i održive projekte u skladu s okolišnim i socijalnim ciljevima EU-a, a 38 posto ukupnog proračuna će se dodijeliti održivoj infrastrukturi.

Saznajte kako će InvestEU potaknuti ulaganje u klimatske akcije


3) Instrument za kreditiranje u javnom sektoru


Daljnje financiranje može doći iz instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru, 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz dugoročnog proračuna i do 10 milijardi eura od zajmova Europske investicijske banke, uz dodatnih 25 do 30 milijardi eura ulaganja javnih vlasti kako bi se pomoglo najviše pogođenim područjima oko troškova dekarbonizacije.

Sredstva bi išla za razna ulaganja, od energije i prijevoza do mreža grijanja i javnog prijevoza.

Zastupnici su u  lipnju 2021. odobrili dogovor o instrumentu za kreditiranje u javnom sektoru postignut u travnju između pregovarača Parlamenta i Vijeća.

Osigurali su:

- povećano financiranje i financijsku podršku za fazu pripreme investicijskog projekta

- odredbe kojima se od korisnika traži poštivanje temeljnih vrijednosti EU-a, zaštita okoliša i ravnopravnost spolova

- veći fokus na manje razvijene regije

- prioritet projektima dekarbonizacije ili onima koji izravno doprinose postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Unije


Glasanjem u studenom 2020. o Planu ulaganja za održivu Europu za financiranje Zelenog plana, zastupnici su izrazili zabrinutost da bi koronakriza mogla utjecati na mobilizaciju sredstava za zelene investicije. Rekli su da zelena tranzicija treba biti uključiva i poštivati načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, istovremeno smanjujući razlike između država članica, jačajući konkurentnost i stvarajući održiva, visokokvalitetna radna mjesta.

Daljnje informacije

Članci o istoj temi

Podijeli ovaj članak na: