Kako očuvati bioraznolikost: politika EU-a (video)
Kako bi se očuvale ugrožene vrste, EU želi poboljšati i očuvati biološku raznolikost na kontinentu. Saznajte više u našem videu.
Nakon poziva Parlamenta da se pozabavi glavnim pokretačima gubitka biološke raznolikosti i postavi pravno obvezujuće ciljeve, Europska komisija je u svibnju 2020. predstavila novu Strategiju za biološku raznolikost do 2030.
Na plenarnoj sjednici u lipnju 2021. Parlament je usvojio svoje stajalište o „Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote“, inzistirajući da njezina provedba bude u skladu s drugim europskim strategijama u okviru Zelenog plana, uključujući Strategiju od polja do stola.
U veljači 2024. zastupnici su podržali novi zakon o obnovi prirode, koji je dio napora EU-a za očuvanje bioraznolikosti u Europi. Ovaj zakon obvezuje sve države EU-a da rade na obnovi prirodnih staništa.
Što je obuhvaćeno strategijom biološke raznolikosti EU-a do 2030?
Postavljanje ciljeva bioraznolikosti EU-a
U strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030. EU je postavio nove ciljeve za sljedeće desetljeće. Zastupnici su snažno podržali cilj zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja (šume, močvare, travnjaci, obalni ekosustavi), te cilj da 10 posto oceana i kopna EU-a, uključujući sve ekosustave bogate ugljikom, ostane u osnovi netaknuto.
Žele da ciljevi budu obvezujući i provedeni u državama EU-a na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.
Obnavljanje prirode
Parlament je također pozdravio prijedlog za obvezujuće ciljeve za obnovu prirode, pozivajući na minimalni cilj od 30 posto kopna i mora EU-a.
Rješavanje problema opadanja broja oprašivača
Zastupnici su naglasili da pad broja oprašivača nije štetan samo za biološku raznolikost, već je i prijetnja sigurnosti opskrbe hranom. Pozvali su na hitnu reviziju Inicijative EU-a za oprašivače. Revidirana inicijativa treba uključiti novi okvir praćenja oprašivača na razini cijelog EU-a s robusnim mjerama, jasnim vremenski ograničenim ciljevima i pokazateljima, uključujući pokazatelje učinka, i potrebnom izgradnjom kapaciteta.
Iskorištavanje zelenih urbanih područja
Zelena urbana područja mogu podržati biološku raznolikost i pridonijeti tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti stanovništva, navodi se u izvješću.
Zastupnici su podržavaju uspostavu platforme EU-a za urbano ozelenjavanje i pozivaju Komisiju da postavi specifične ambiciozne obvezujuće ciljeve o urbanoj biološkoj raznolikosti, uključujući:
• minimalni udio zelenih krovova na novim zgradama
• potporu urbanoj poljoprivredi
• osiguravanje da se kemijski pesticidi ne koriste
• smanjenje upotrebe gnojiva na urbanim zelenim površinama EU-a
Smanjenje utjecaja poljoprivrede
Zastupnici su pozdravili cilj da najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bude korišteno za ekološku poljoprivredu, što bi se trebalo povećati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje:
• upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto
• upotrebe gnojiva za najmanje 20 posto
• gubitaka hranjivih sastojaka za najmanje 50 posto do 2030. godine
Što je već učinjeno kako bi se zaštitila biološka raznolikost i ugrožene vrste?
Do sada, djelovanje EU-a za poboljšanje biološke raznolikosti bilo je regulirano u okviru Strategije za biološku raznolikost do 2020., koja je uvedena 2010. godine.
- Direktivom o pticama nastoji se zaštititi svih 500 vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju u EU-u
- Direktivom o staništima osigurava se očuvanje širokog raspona rijetkih, ugroženih ili endemskih životinjskih i biljnih vrsta, uključujući oko 200 rijetkih i karakterističnih stanišnih tipova
- Natura 2000 najveća je mreža zaštićenih područja na svijetu, s glavnim područjima za razmnožavanje i odmor rijetkih i ugroženih vrsta te rijetkih prirodnih stanišnih tipova
- Inicijativom EU-a za oprašivače nastoji se riješiti problem smanjenja broja oprašivača u EU-u i doprinijeti globalnim naporima za očuvanje, s naglaskom na poboljšanju znanja o smanjenju njihovog broja, rješavanju uzroka i podizanju svijesti (u prosincu 2019. zastupnici su je kritizirali kao nedovoljnu za rješavanje temeljnih uzroka smanjenja broja oprašivača)
Osim toga, europski program LIFE spasio je od izumiranja primjerice iberskog risa (Lynx pardinus) i bugarske bjelonokte vjetruše (Falco naumanni).
Daljnje informacije
- Biološka raznolikost kao ljudsko pravo i njezine posljedice za vanjsko djelovanje EU-a
-
Priopćenje za medije: Za otporniju Europu - zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i stvaranje zdravog, održivog prehrambenog sustava
otvara se u novom prozoru
- Priopćenje za medije: Zastupnici traže obvezujuće ciljeve za zaštitu divlje flore i faune
- Informativni članak: Biološka raznolikost, korištenje zemljišta i šumarstvo
