Izgradnja održivog prehrambenog sustava: strategija EU-a
Cilj strategije je zaštititi okoliš i osigurati zdravu hranu za sve, pazeći pritom na osiguravanje pristojnih uvjeta za poljoprivrednike.
Prehrambeni sustav, od proizvodnje do potrošnje i otpada, ima velik utjecaj na okoliš, zdravlje i kvalitetu hrane. Strategijom „od polja do stola“ predstavljenom 20. svibnja 2020. Europska komisija nastoji izgraditi održiv prehrambeni sustav EU-a kojim se osigurava kvaliteta hrane i štite ljudi i priroda.
Postavljanje ciljeva
Strategijom se pruža okvir za niz zakona koje će Komisija predložiti, a obuhvaća razna područja, od revizije zakonodavstva EU-a o pesticidima, novih pravila EU-a o dobrobiti životinja i planova za rješavanje problema otpada hrane i prijevara povezanih s hranom do označivanja hrane i reforme poljoprivrednog sustava EU-a.
Njime će se dopuniti postojeće zakonodavstvo i izgraditi sveobuhvatni okvir koji će obuhvaćati cijeli lanac opskrbe hranom.
O svim prijedlozima treba pregovarati s Vijećem i Parlamentom, koji ih trebaju i odobriti.
Ključni ciljevi strategije do 2030.:
- 50% smanjenje upotrebe pesticida
- najmanje 20% smanjenje upotrebe gnojiva
- 50% smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava koja se upotrebljavaju za životinje iz uzgoja i akvakulturu
- 25% poljoprivrednog zemljišta za ekološki uzgoj
Ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav
Iako je poljoprivreda u EU-u jedini veliki poljoprivredni sektor u svijetu koji je smanjio emisije stakleničkih plinova (za 20 posto od 1990.), i dalje je odgovoran za oko 10 posto emisija. Zajedno s proizvodnjom, preradom, pakiranjem i prijevozom, prehrambeni sektor jedan je od glavnih faktora odgovornih za klimatske promjene.
U skladu sa strategijom, potrebno je promijeniti način proizvodnje, kupnje i potrošnje hrane kako bismo poboljšali ekološki otisak i pomogli ublažiti klimatske promjene, štiteći pritom uvjete svih gospodarskih subjekata u prehrambenom lancu stvaranjem pravednijih gospodarskih dobiti i otvaranjem novih poslovnih prilika.
Strategija „od polja do stola“ dio je Europskog zelenog plana i njegova cilja postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. te je usko povezana s novom Strategijom biološke raznolikosti do 2030. i novim reformama zajedničke poljoprivredne politike.
Njezin cilj je učiniti prehrambeni sustav EU-a snažnijim i otpornijim na buduće krize kao što je COVID-19 i sve češće prirodne katastrofe poput poplava ili suša.
Pristupačna, zdrava i održiva hrana
Strategijom se želi potrošačima osigurati sigurna hrana bogata nutrijentima po pristupačnim cijenama. Njome se odgovara na sve veću potražnju za zdravim i ekološki prihvatljivim proizvodima.
Prema istraživanju Eurobarometra iz travnja 2021. otprilike trećina Europljana kupuje i jede više organske hrane (32%), kupuje i jede manje mesa (31%), a 16% razmišlja o svom ugljičnom otisku prilikom kupovine hrane i ponekad je prilagođava u skladu s njime.
Prehrambene navike se mijenjaju, ali s više od 950 tisuća smrtnih slučajeva 2017. povezanih s nezdravom prehranom i polovinom odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, još ima prostora za poboljšanje. Kako bi se olakšao odabir zdravih opcija i donošenje informiranih odluka, Komisija predlaže uvođenje obaveznog usklađenog sustava označivanja hrane na prednjoj strani pakiranja.
Vodeća uloga u globalnoj tranziciji
EU je najveći uvoznik i izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svijetu i najveće tržište morskih prehrambenih proizvoda. Europska hrana zadovoljava najviše globalne standarde, a cilj je strategije promicati globalni prijelaz na održivost u suradnji s partnerima i kroz trgovinske sporazume.
Parlament, snažan zagovornik održivosti
Parlament u rezoluciji usvojenoj u listopadu pozdravlja strategiju „od polja do stola”, ali i dodaje preporuke kako bi ona bila još održivija. Parlament je posebno naglasio da paket „Fit for 55” treba sadržavati ambiciozne ciljeve za emisije iz poljoprivrede i povezane uporabe zemljišta. Osim obveznih oznaka o hranjivim vrijednostima na prednjoj strani ambalaže, zastupnici žele da Komisija riješi problem prekomjerne potrošnje mesa i visoko prerađene hrane reguliranjem oglašavanja, poticanjem preoblikovanja proizvoda i određivanjem najvećih dopuštenih količina šećera, masti i soli u određenoj prerađenoj hrani.
Zastupnici također žele smanjiti upotrebu pesticida radi bolje zaštite oprašivača i biološke raznolikosti. Ponovno su pozvali na prestanak korištenja kaveza u uzgoju životinja u EU-u. Parlament podržava cilj povećanja uporabe zemljišta za ekološku poljoprivredu do 2030., ali je izjavio da su potrebne mjere za poticanje potražnje potrošača.
Herbert Dorfmann (EPP, Italija), izvjestitelj Odbora za poljoprivredu, izjavio je: „Osiguravanje dostupnosti hrane po razumnim cijenama mora i dalje biti prioritet”, dok je Anja Hazekamp (Ljevica, Nizozemska), izvjestiteljica za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, izjavila: „Održivi prehrambeni sustav također je ključan za budućnost poljoprivrednika”.