Novi prijedlog pakta o migracijama izazvao različite reakcije zastupnika
O novom paktu o azilu i migracijama koji je predložila Komisija razgovaralo se u Odboru za građanske slobode.
Članovi parlamentarnog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove raspravljali su 24. rujna o novom paktu o azilu i migracijama. Cilj je prijedloga, koji je Europska komisija predstavila dan prije, promijeniti i poboljšati postojeće postupke kako bi se osigurala zajednička odgovornost i solidarnosti. Međutim, zastupnici u iz odbora LIBE izrazili su različita mišljenja i pitaju se hoće li ovo dovesti do stvarnih promjena.
Tijekom rasprave s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom i povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson zastupnici su zatražili konkretnije informacije o tome kako će se promjene provoditi i primjenjivati na terenu. Neki inicijativu smatraju pozitivnim korakom u pružanju pomoći najizloženijim državama članicama, dok je drugi opisuju kao jedini način za napredak u odnosu na trenutačnu situaciju.
Zastupnici se pitaju hoće li nova pravila spriječiti humanitarne katastrofe, poput nedavnog požara u izbjegličkom kampu u Moriji, te hoće li se u graničnim postupcima i provjerama poštovati temeljna prava. Nekoliko zastupnika izražava žaljenje jer načelo važeće Dublinske uredbe, prema kojem zemlja prvog ulaska mora obrađivati zahtjeve za azil, ostaje i u novom prijedlogu i zabrinuti su zbog opterećenja koje to predstavlja za države na vanjskim granicama.
Prijedlogom Komisije izbjegavaju se obvezne kvote za premještanje, što se pokazalo kao kontroverzan dio prethodnog prijedloga. Države članice EU-a mogu odlučiti prihvatiti (premjestiti) podnositelje zahtjeva za azil ili se obvezati na vraćanje nezakonitih migranata (sponzorski povratak) iz druge države članice EU-a. Zastupnici brinu da bi ta fleksibilnost mogla dovesti do situacije u kojoj mnoge države članice umjesto uzimanja zahtjeva odluče sponzorirati vraćanje te postavljaju pitanja o provedbenim mehanizmima i učinkovitoj suradnji s trećim zemljama. Neki zastupnici zahtijevaju obavezno premještanje izbjeglica, dok drugi traže odlučnije stajalište o nezakonitim dolascima.
Glavni stupovi Komisijinog prijedloga novog pakta o migracijama i azilu
- Učinkovitiji i brži postupci, uključujući
- Pregled prije ulaska koji obuhvaća identifikaciju, zdravstvene i sigurnosne provjere, uzimanje otisaka prstiju i registraciju u bazu podataka Eurodac (za otiske prstiju)
- Brži postupak na granici za one koji imaju male šanse za dobivanje azila
- Neovisni mehanizam praćenja kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava
- Države članice odabiru kako iskazati solidarnost
- Države članice mogu prihvatiti tražitelje azila na svoje državno područje (= premještanje), preuzeti odgovornost za vraćanje odbijenih tražitelja azila (= sponzoriranje vraćanja) ili, u posebnim slučajevima, pružati operativnu potporu
- Od država članica zakonski će se zahtijevati uplaćivanje doprinosa na temelju BDP-a i broja stanovnika, a njihov doprinos solidarnosti razlikovat će se ovisno o tome radi li se o operaciji spašavanja na moru, povećanom pritisku ili krizi
- Zajednički sustav EU-a za vraćanje
- Suradnja s trećim zemljama na rješavanju zajedničkih izazova kao što su krijumčarenje migranata i izgradnja zakonitih načina ulaska
- Učinkovitiji pravni okvir
- Veća uloga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu
- Novoimenovani EU-ov koordinator za vraćanje
- Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2024.
- Nova Uredba o azilu i upravljanju migracijama kojom se zamjenjuje Dublinska uredba
Sljedeći koraci
Parlament i Vijeće moraju odobriti zakonodavstvo kako bi zajednička politika EU-a u području azila i migracija postala stvarnost.
