Promicanje održive potrošnje

Zastupnici pozivaju na donošenje novih mjera za promicanje popravaka i ponovne uporabe te podršku tržištu rabljenom robom i lokalnim serviserima.

Prikaz ruku koje popravljaju mobitel  ©AdobeStock/Olexandr
©AdobeStock/Olexandr

Zastupnici su u srijedu, 25. studenog, usvojili rezoluciju u kojoj predlažu konkretne korake za promicanje održive potrošnje na jedinstvenom europskom tržištu, uključujući „pravo na popravak”.

Moramo zaustaviti preuranjeno zastarijevanje proizvoda zaustavljanjem nepoštene poslovne prakse i usklađivanjem trajanja garancija s procijenjenim vijekom trajanja; omogućiti stvarno pravo na popravak; osigurati jasne i dosljedne informacije o trajnosti i mogućnosti popravka... Moramo iskoristiti nove tehnologije kako bismo ubrzali stvaranje kružnog gospodarstva.
Zastupnik David Cormand

Zašto poticati održivu potrošnju?


U izvješću o održivijem jedinstvenom tržištu zastupnika Davida Cormanda (Francuska, Zeleni/EFA) navodi se da je u 2019. godini 10. svibnja bio dan europskog prekoračenja, dan kada ekološki otisak europskog kontinenta premaši biološke kapacitete planeta te da bi, kada bi svi stanovnici planeta trošili kao Europljani, za zadovoljavanje naših potreba  trebalo 2,8 planeta Zemlje.


Navodi se i da postojeći sustav zastarijevanja i nemogućnost pristupa rezervnim dijelovima, informacije o jamstvima i mogućnosti popravka prisiljavaju ljude na kupnju novih proizvoda umjesto popravka. Otprilike 59 posto potrošača ne zna da je zakonski minimalni jamstveni rok u EU-u dvije godine.

Europljani o ponovnoj uporabi i popravku


Građani žele održivost. Prema istraživanju Eurobarometra 77 posto Europljana pokušava popraviti predmete prije kupnje novih. Istraživanje Komisije iz 2018. navodi da je tri puta veća vjerojatnost kupnje trajnog i popravljivog proizvoda. Oko 79 posto građana EU-a smatra da proizvođači digitalnih uređaja trebaju olakšati popravak ili zamjenu pojedinačnih dijelova.

Kako postići održivu potrošnju?


Ključno pitanje u izvješću jest uspostava istinskog „prava na popravak„. Popravci trebaju biti jednostavni i cjenovno pristupačni. Zastupnici žele bolji pristup informacijama o popravcima, promicanje popravaka kod kuće, potporu lokalnim neovisnim serviserima i jamstvo za popravak proizvoda. Žele riješiti i pitanje prava intelektualnog vlasništva kojima je pravo na popravak omogućeno samo dizajneru ili distributeru.


Osim toga, pozivaju na označavanje u kojem se navode informacije o trajnosti i mogućnosti popravka.


Zastupnici žele promicati ponovnu uporabu. Potrebna je transparentnost i jamstvo o stanju proizvoda kako bi se zadobilo povjerenje potrošača u rabljenu robu. Pozdravljaju poslovne modele koji se temelje na iznajmljivanju, ali predlažu da ih se pomno ispita kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost.


Zastupnici predlažu da se digitalna tehnologija koristi za promicanje održivog tržišta uspostavom zajedničke baze podataka i putovnice za proizvode radi boljeg praćenja proizvoda i njihovih dijelova duž cijelog vrijednosnog lanca; razmjene informacija između proizvođača i potrošača; i učinkovitiji nadzor tržišta. Potrebna je odgovarajuća analiza kako bi se procijenilo je li određena tehnologija prihvatljiva za okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa, od vađenja sirovina i ponovne uporabe sekundarnih sirovina do obrade na kraju životnog vijeka, uključujući proizvodnju, prijevoz i upotrebu.


Ističu mogućnost povratnog učinka, do kojeg dolazi kada zbog povećanja učinkovitosti proizvod ili usluga postanu jeftiniji, čime se potiču proizvodnja i potrošnja.


U izvješćima se poziva javne institucije, koje čine 16 posto BDP-a EU-a, da daju primjer davanjem prednosti malim, lokalnim i održivim poduzećima u javnim natječajima.


Zastupnici traže i odgovornije oglašavanje, uključujući pravila o osobnim podacima za personalizirane oglase i manipulativni marketing kojim se stvara pogrešan dojam da je proizvod ekološki prihvatljiviji.

Daljnje informacije