E-otpad u EU-u: činjenice i brojke (infografika)

E-otpad je jedna od najbrže rastućih vrsta otpada u EU-u, a reciklira ga se samo 40 posto. Saznajte više u našoj infografici.

Ilustracija različitih elektroničkih i električnih uređaja

Elektronički uređaji i električna oprema sastavni su dio modernoga života. Teško je i zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.

Saznajte kako EU rješava pitanje e-otpada kod prelaska na kružno gospodarstvo do 2050.

Što je e-otpad?

Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe. 

On uključuje: 

  • Velike kućanske uređaje, poput perilica rublja i električnih štednjaka
  • Informatičku i telekomunikacijsku opremu (prijenosna računala i printere)
  • Potrošačku elektroniku (videokamere, fluorescentne žarulje) i fotonaponske ploče
  • Male kućanske aparate (usisavače, tostere)
  • Ostale kategorije, kao što su električni alati i medicinski proizvodi
Infografika prikazuje kilograme elektroničke opreme prikupljene po stanovniku u svakoj državi članici EU-a

Stopa recikliranja e-otpada u EU-u

Količina električne i elektroničke opreme koja se stavlja na tržište u EU-u povećala se sa 7,6 milijuna tona u 2012. na 13,5 milijuna tona u 2021. godini. Ukupna količina prikupljene električne i elektroničke opreme povećala se s 3,0 milijuna tona u 2012. na 4,9 milijuna tona u 2021. godini.

Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. U 2021. godini Austrija je prikupila najviše e-otpada u EU-u, u prosjeku 15,46 kg po stanovniku. U EU-u je 2021. godine u prosjeku prikupljeno 11 kg električnog i elektroničkog otpada po stanovniku.

Zašto reciklirati elektronički i električni otpad?

Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem e-otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprečava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.

Veliki broj rijetkih minerala koji se koriste u modernim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.

Kako EU smanjuje e-otpad?

Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.

U skladu s time, odlučeno je da će USB tip C postati jedinstveni punjač za većinu elektroničkih uređaja u EU-u do kraja 2024., a prijenosna računala morat će ga imati do 28. travnja 2026.

Osim toga, Komisija je u ožujku 2023. predstavila novi prijedlog za promicanje popravka robe. Prodavači su dužni popravljati proizvode pod garancijom, osim u slučajevima kad ih je jeftinije zamijeniti. Nakon isteka garancije, cilj je osigurati pravo na jednostavnije i jeftinije popravke.

EU je donio pravila o prikupljanju, obradi i recikliranju električne i elektroničke opreme kako bi se riješio problem sve veće količine e-otpada. Komisija je u veljači 2023. podnijela prijedlog za ažuriranje direktive o e-otpadu kako bi se uvažila presuda Suda EU-a o obvezama proizvođača fotonaponskih ploča. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o ažuriranju u studenome 2023. Složili su se i da bi Komisija do 2026. trebala preispitati direktivu i, po potrebi, predložiti daljnje promjene zajedno sa sveobuhvatnom evaluacijom njezina učinka na društvo i okoliš. Zastupnici će o dogovoru s Vijećem glasati na plenarnoj sjednici početkom veljače.

Stajalište Parlamenta

U veljači 2021. Parlament je usvojio rezoluciju o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Vezano uz e-otpad, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i popravcima.

Saznajte više o kružnom gospodarstvu i otpadu:

Daljnje informacije

Podijeli ovaj članak na: