Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.
Saznajte više o akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo i kojim dodatnim mjerama zastupnici žele smanjiti otpad i učiniti proizvode održivijima.
Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
Pandemija koronavirusa ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.
Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo
U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana, Europska komisija predložila je u ožujku 2022. prvi paket mjera kako bi ubrzala prijelaz na kružno gospodarstvo, kako je predviđeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju proširenje opsega proizvoda na koje se primjenjuju pravila o ekološkom dizajnu, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju te strategiju za održive tekstilne proizvode.
Komisija je u studenom 2022. predložila drugi paket mjera, uključujući prijedlog za nova pravila o ambalaži na razini Europske unije i prijedlog o programu certificiranja za uklanjanje ugljika.
Treći paket predstavljen je u ožujku 2023., uključujući prijedlog za reguliranje tvrdnji poduzeća o prihvatljivosti proizvoda za okoliš i jamčenje prava na popravak proizvoda.
Komisija je u srpnju 2023. predložila reviziju Okvirne direktive o otpadu kako bi se bolje promicalo održivo gospodarenje tekstilnim otpadom i otpadom od hrane.
U listopadu 2022. Parlament je odobrio reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima kako bi se smanjila količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima. Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja, zabraniti određene kemikalije i spriječiti recikliranje onečišćujućih tvari.
Parlament je u travnju 2024. odobrio uspostavu programa certificiranja za uklanjanje ugljika na razini EU-a. Time će se osigurati točno mjerenje aktivnosti uklanjanja ugljika, a ugljik će se skladištiti što je dulje moguće.
Prijelaz na održive proizvode
Proizvodni proces započinje sirovinama, a globalne opskrbne lance snažno je pogodila pandemija koronavirusa. Zbog toga su zastupnici u Europskom parlamentu u 2021. zatražili sveobuhvatnu strategiju za kritične sirovine, utemeljenu na održivim izvorima te visokim ekološkim i društvenim standardima. Zastupnici su željeli smanjiti ovisnost o uvozu iz nekoliko zemalja koje nisu članice Europske unije, te promicati recikliranje kritičnih sirovina. Akt o kritičnim sirovinama, kojim se nastoje ostvariti ti ciljevi, donesen je u prosincu 2023.
Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija je predložila proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom i uvođenje digitalnih putovnica koje pružaju relevantne informacije o proizvodu. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o novim pravilima, koji je Parlament odobrio u travnju 2024.
Zastupnici su podržali inicijativu za borbu protiv planiranog zastarijevanja, za poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“. Parlament je tu direktivu donio u travnju 2024. Novim pravilima želi se osigurati jednostavniji i jeftiniji popravak proizvoda.
U siječnju 2024. zastupnici su odobrili dogovor s Vijećem o ažuriranju pravila EU-a o zaštiti potrošača čime se zabranjuje manipulativni zeleni marketing i potrošačima omogućuje bolji pristup informacijama o trajnosti proizvoda.
Parlament je u ožujku 2024. donio stajalište o sustavu za provjeru tvrdnji poduzeća o prihvatljivosti za okoliš. Novi Parlament nastavit će raditi na zakonodavstvu.
Stvaranje kružnih ključnih sektora
Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača. Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.
Plastika
Zastupnici podupiru Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu, kojom bi se postupno ukinula upotreba mikroplastike.
Tekstil
U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala.
Strategijom EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode, koju je Komisija predstavila u ožujku 2022., nastoji se osigurati da do 2030. tekstilni proizvodi na tržištu EU-a budu dugotrajni i da se mogu reciklirati, da u najvećoj mogućoj mjeri budu proizvedeni od recikliranih vlakana i bez opasnih tvari.
Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija
Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u. Zastupnici žele da EU promiče dulji vijek trajanja kroz mogućnost ponovne uporabe i popravka.
Hrana, voda i hranjive tvari
Prema procjenama, 10 posto ukupne hrane dostupne u EU-u se baci ili potrati. Zastupnici pozivaju na prepolovljavanje otpada od hrane do 2030. u okviru strategije „od polja do stola”.
Ambalaža
Ambalažni otpad u Europi je u porastu. Svaka osoba u EU-u proizvela je u prosjeku 189 kg ambalažnog otpada u 2021. godini. U travnju 2024. Parlament je odobrio dogovor postignut s Vijećem o izmjeni pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu kako bi se smanjila njegova količina i poboljšala situacija.
Baterije i vozila
Zastupnici su odobrili nova pravila kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.
Građevinarstvo i zgrade
Građevinski sektor odgovoran je za više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u. Zastupnici žele produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje ugljičnog otiska materijala i minimalne zahtjeve za resursnu i energetsku učinkovitost. Parlament je u ožujku 2024. usvojio ažurirana pravila o energetskim svojstvima zgrada, čiji je cilj stvaranje klimatski neutralnog građevinskog sektora do 2050.
Gospodarenje otpadom
Europska unija godišnje proizvede 2,1 milijardu tona otpada. Izvoz otpada u zemlje izvan EU-a dosegao je 32,1 milijun tona u 2022. Većina isporučenog otpada sastoji se od željeznog i obojenog metalnog otpada (55 posto) koji uglavnom odlazi u Tursku. EU je također izvezao dosta papirnatog otpada (15 posto), a glavna destinacija bila je Indija.
Parlament je u veljači 2024. odobrio stroža pravila za pošiljke otpada u zemlje koje nisu članice EU-a. Pravilima će se zabraniti izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a i uvesti stroži uvjeti za izvoz u zemlje OECD-a. Otprema otpada u drugu državu članicu EU-a bit će moguća samo u iznimnim okolnostima
