Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.

Saznajte više o akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo i kojim dodatnim mjerama zastupnici žele smanjiti otpad i učiniti proizvode održivijima.

Odjeća s oznakom 100 % reciklirana tkanina ©AdobeStock/HollyHarry
©AdobeStock/HollyHarry

Ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.

Trenutačna kriza ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.

Saznajte više o kružnom gospodarstvu

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo


U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana, Europska komisija predložila je u ožujku 2022. prvi paket mjera kako bi ubrzala prijelaz na kružno gospodarstvo, kako je predviđeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju podržavanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, reviziju regulative o građevnim proizvodima te strategiju za održive tekstilne proizvode.

Komisija je u studenom 2022. predložila nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Odnose se na poboljšanje dizajna, kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je još pozvala na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku.

Parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala u rezoluciji usvojenoj u veljači 2021.

U listopadu 2022. Parlament je odobrio reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima kako bi se smanjila količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima. Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja, zabraniti određene kemikalije i spriječiti recikliranje onečišćujućih tvari.

Prijelaz na održive proizvode


Proizvodni proces započinje sirovinama, a globalne opskrbne lance snažno je pogodila pandemija koronavirusa. Zbog toga su zastupnici u Europskom parlamentu u 2021. zatražili sveobuhvatnu strategiju za kritične sirovine, utemeljenu na održivim izvorima te visokim ekološkim i društvenim standardima. Zastupnici još žele smanjiti ovisnost o uvozu iz nekoliko zemalja koje nisu članice Europske unije, te promicati recikliranje kritičnih sirovina.

Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom i uvođenje digitalnih putovnica koje pružaju relevantne informacije o proizvodu.

Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“. Ustraju u tome da potrošači imaju pravo na odgovarajuću informiranost o utjecaju proizvoda i usluga koje kupuju na okoliš te su zatražili od Komisije da iznese prijedloge za borbu protiv marketinga kojim se proizvodi prikazuju više ekološkima nego što jesu.

Komisija je u ožujku 2022. iznijela prijedlog za ažuriranje pravila EU-a o zaštiti potrošača kako bi se podržala zelena tranzicija, a u ožujku 2023. prijedlog direktive o potkrjepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš.

U siječnju 2024. zastupnici su odobrili privremeni dogovor s Vijećem o ažuriranju pravila EU-a o zaštiti potrošača, čime bi se zabranio manipulativni zeleni marketing i potrošačima omogućio bolji pristup informacijama o trajnosti proizvoda.

Stvaranje kružnih ključnih sektora


Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača. Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Plastika


Zastupnici podupiru Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu, kojom bi se postupno ukinula upotreba mikroplastike.

Tekstil


U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala.

Strategijom EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode, koju je Komisija predstavila u ožujku 2020., nastoji se osigurati da do 2030. tekstilni proizvodi na tržištu EU-a budu dugotrajni i da se mogu reciklirati, da u najvećoj mogućoj mjeri budu proizvedeni od recikliranih vlakana i bez opasnih tvari.

Zastupnici žele nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde za korištenje vode.

Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija


Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u, a manje od 40 posto ga se reciklira. Zastupnici žele da EU promiče dulji vijek trajanja kroz mogućnost ponovne uporabe i popravka.

Hrana, voda i hranjive tvari

Prema procjenama, 10 posto ukupne hrane dostupne u EU-u se baci ili potrati. Zastupnici pozivaju na prepolovljavanje otpada od hrane do 2030. u okviru strategije „od polja do stola”.

Ambalaža

Ambalažni otpad u Europi je u porastu. Svaka osoba u EU-u proizvela je u prosjeku 189 kg ambalažnog otpada u 2021. godini. EU radi na reviziji pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu kako bi smanjio njegovu količinu i poboljšao situaciju.

Baterije i vozila


Zastupnici su odobrili nova pravila kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.

Građevinarstvo i zgrade

Građevinski sektor čini više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u. Zastupnici žele produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje ugljičnog otiska materijala i minimalne zahtjeve za resursnu i energetsku učinkovitost.

Gospodarenje otpadom


Europska unija godišnje proizvede više od 2,5 milijardi tona otpada. Izvoz otpada u zemlje izvan EU-a je dosegao 32,7 milijuna tona u 2020. Većina isporučenog otpada sastoji se od željeza i obojenih metala, papira, plastike, tekstila i stakla, a uglavnom se izvozi u Tursku, Indiju i Egipat.

Zastupnici pozivaju države članice EU-a da povećaju visokokvalitetno recikliranje, odustanu od odlagališta otpada i smanje spaljivanje na najmanju moguću mjeru. Parlament je u siječnju 2023. usvojio stajalište o novim pravilima za otpremanje otpada, kojima je cilj promicanje ponovne upotrebe i recikliranja, kao i smanjenje onečišćenja.

Otpadom koji se izvozi iz Europske unije, odredišne zemlje trebaju upravljati na ekološki prihvatljiv način te je potrebno pojačati provedbu dosadašnjih pravila kako bi se spriječile nezakonite pošiljke. Unutar Europske unije, zastupnici žele vidjeti bolju razmjenu informacija i transparentnost. Izvoz opasnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bi trebao biti zabranjen. U te zemlje bi trebao biti zabranjen i izvoz plastičnog otpada, a trebao bi se postupno ukinuti u roku od četiri godine.