Što je rodno uvjetovano nasilje i što EU čini kako bi ga suzbio

Rodno uvjetovano nasilje i nasilje u obitelji i dalje su prisutni u Europi te posebice pogađaju žene i djevojke. Europska unija donijela je nova pravila za sprečavanje tih nedjela.

Sadržaj

Dijete žmiri i drži ruke na ušima dok u pozadini muškarac udara ženu

Većina država članica ima zakone protiv nasilja uvjetovanog rodom ili seksualnom orijentacijom, no zajednička pravila na europskoj razini doprinijela bi njegovu iskorjenjivanju. Stoga je Europski parlament insistirao na donošenju novog europskog zakonodavstva i pozvao na uvođenje mjera protiv tih oblika nasilja.

Što je rodno uvjetovano nasilje

Rodno uvjetovano nasilje je vrsta nasilja usmjerena na pojedince zbog njihova roda. Mnogo je oblika tog nasilja: ono može biti fizičke (npr. femicid), seksualne (silovanje ili seksualno uznemiravanje), psihološke i ekonomske prirode.

Rodno uvjetovano nasilje prisutno je i u javnoj i u privatnoj sferi. Primjerice, nasilje u obitelji događa se unutar obitelji ili između sadašnjih ili bivših supružnika ili partnera. Počinitelji tih vrsta nasilja nerijetko su članovi uže obitelji ili partneri.

Termini „rodno uvjetovano nasilje“ i „nasilje nad ženama“ često se koriste kao sinonimi jer većinu rodno uvjetovanog nasilja počine muškarci, a žrtve su žene. Naime, to je nasilje povezano s neravnotežom moći između rodova te je riječ o složenom fenomenu na koji utječu društvene i kulturne strukture, norme i vrijednosti.

Sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni brak i dijeljenje intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka mogu se smatrati oblicima seksualnog iskorištavanja. Osim toga, kibernetička kaznena djela poput uhođenja, uznemiravanja ili poticanja na nasilje ili mržnju na internetu također se smatraju oblicima rodno uvjetovanog nasilja.

Statistički podaci o rodno uvjetovanom nasilju u EU-u

Istraživanje EU-a o rodno uvjetovanom nasilju sadrži detaljne statističke podatke o rodno uvjetovanom nasilju koji se temelje na podacima prikupljenim od rujna 2020. do ožujka 2024. Njime se pruža sveobuhvatni uvid u iskustva žena iz svih 27 država članica. Pod koordinacijom Eurostata, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog instituta za ravnopravnost spolova, istraživanje se sastojalo od intervjua s 114 023 žene u dobi od 18 do 74 godine.

Prema njemu, svaka treća žena u EU-u bila je žrtva rodno uvjetovanog nasilja nakon 15. godine života. Otprilike 17 % žena doživjelo je nasilje od intimnog partnera.

Svaka treća žena

u EU-u bila je žrtva rodno uvjetovanog nasilja

Skoro trećina žena u EU-u bila je izložena fizičkom nasilju, prijetnjama i/ili seksualnom nasilju tijekom života. Otprilike 13 % žena doživjelo je fizičko nasilje ili prijetnje bez seksualnog nasilja, a 17 % ih je doživjelo seksualno nasilje.

Najviše stope rodno uvjetovanog nasilja među državama članicama zabilježene su u Finskoj (57 % ispitanica izjavio je da je doživjelo rodno uvjetovano nasilje, a 37 % ih je doživjelo seksualno nasilje), Švedskoj (52 % njih bile su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i 41 % seksualnog nasilja) te Mađarskoj (49 % je doživjelo rodno uvjetovano nasilje, 17 % seksualno nasilje i 31 % fizičko nasilje).

U istraživanju je istaknuto da se države članice trebaju uspoređivati s oprezom jer percepcija toga što predstavlja nedjelo, razina osviještenosti građana o tom pitanju te razlikovanje oblika nasilja variraju od zemlje do zemlje.

Djelovanje Parlamenta u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja

Zakonodavstvo EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama

U travnju 2024. Parlament je donio direktivu koja sadrži prva pravila EU-a za suzbijanja nasilja nad ženama. Cilj im je spriječiti rodno uvjetovano nasilje i zaštititi žrtve, posebno žene i žrtve nasilja u obitelji. U direktivi se poziva na strože zakone protiv kibernetičkog nasilja, bolju podršku žrtvama, mjere za sprečavanje silovanja i bolje razumijevanje pristanka na spolni odnos.

Tim novim pravilima zabranjuje se sakaćenje ženskih spolnih organa i prisilni brak te navode posebne smjernice za kaznena djela počinjena na internetu.

Pravila sadrže i opsežan popis otegotnih okolnosti koje za sobom povlače strože kazne poput kaznenih djela protiv javnih osoba, novinara i boraca za ljudska prava.
Na prvom su mjestu sigurnost i dobrobit žrtava, uključujući osiguranje pristupa sigurnom smještaju. Trebala bi im biti dostupna i zdravstvena skrb, uključujući usluge u području spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Nova pravila stupila su na snagu u lipnju 2024. Države članice imaju tri godine za njihovu provedbu.


Pravo na pobačaj

U rezoluciji usvojenoj u travnju 2024. zastupnici su pozvali Vijeće da doda spolnu i reproduktivnu zdravstvenu skrb te pravo na siguran i zakonit pobačaj u Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Taj su zahtjev uputili nekoliko puta.
U rezoluciji se traži od država članica da u potpunosti dekriminaliziraju pobačaj u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. Osim toga, zastupnici su pozvali Europsku komisiju da osigura da organizacije koje se bore protiv rodne ravnopravnosti i prava žena, uključujući reproduktivna prava, ne primaju financijska sredstva EU-a.

Zaštita žrtava nasilja koje vrše intimni partneri

Prema istraživanju EU-a o rodno uvjetovanom nasilju iz 2024., otprilike 18 % žena diljem EU-a doživjelo je fizičko nasilje, prijetnje ili seksualno nasilje od ruke intimnog partnera. Gotovo trećina žena (32 %) doživi psihičko nasilje.
U istraživanju se navodi da žrtvama nasilja zbog osjećaja povezanosti s njegovim počiniteljem može biti teško priznati tu vrstu nasilja i potražiti pomoć, kao i prijaviti ga policiji.
U listopadu 2021. Parlament je pozvao na uvođenje hitnih mjera zaštite žrtava nasilnih partnera u bitkama za skrbništvo. Osim toga, zastupnici su pozvali države članice da pomognu žrtvama ostvariti financijsku neovisnost i tako im omoguće da napuste nasilan odnos u kojemu trpe zlostavljanje.


Pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji

Istanbulska konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji međunarodni je sporazum koji pravno definira nasilje nad ženama i uspostavlja sveobuhvatni okvir pravnih i političkih mjera za sprečavanje takvog nasilja, pružanje podrške žrtvama i kažnjavanje počinitelja.

Sve države članice potpisale su konvenciju, no neke je još nisu ratificirale.

Europski parlament podržao je pristupanje EU-a konvenciji i opetovano pozivao države članice da završe proces ratifikacije.

U svibnju 2023. Parlament je dao svoju suglasnost za pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji. Konvencija je 1. listopada 2023. stupila na snagu u Europskoj uniji.


Iskorjenjivanje sakaćenja ženskih spolnih organa

Europski parlament donio je zakone i rezolucije kojima se pridonosi iskorjenjivanju sakaćenja ženskih spolnih organa diljem svijeta. Iako je ono nezakonito u Uniji, a u nekim državama članicama se kazneno goni čak i kad se vrši izvan njihovih granica, procjenjuje se da je otprilike 600 000 žena u Europi bilo podvrgnuto sakaćenju spolnih organa te je još 180 000 djevojaka u velikoj opasnosti od sakaćenja u 13 europskih zemalja.

Skupina „Restorers“, koju čini pet studentica iz Kenije, nominirana je 2019. za Nagradu Saharov za slobodu mišljenja koju dodjeljuje Parlament jer je osmislila aplikaciju koja pomaže djevojkama suočenima sa sakaćenjem ženskih spolnih organa.

Pročitajte više o pravima žena

Informativni članci

Podijeli ovaj članak na: