Ukrajina: Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju na jače mjere i solidarnost
Zastupnici su se složili s estonskom premijerkom Kajom Kallas u pozivanju na više ulaganja u obranu, smanjenje energetske ovisnosti i na solidarnost s Ukrajinom u raspravi 9. ožujka.
Otvarajući plenarnu raspravu, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola rekla je: „Moramo ponovno procijeniti ulogu Europske unije u ovom novom svijetu. Moramo potaknuti naša ulaganja u obranu i inovativne tehnologije. Vrijeme je da poduzmemo odlučne korake kako bismo osigurali sigurnost svih Europljana. Vrijeme je za izgradnju stvarne sigurnosne i obrambene unije i smanjenje naše ovisnosti o Kremlju.”
Nakon invazije na Ukrajinu i kao premijerka zemlje koja dijeli gotovo 300 km granice s Rusijom, Kaja Kallas je pozvala na povećanje ulaganja u obranu EU-a, smanjenje energetske ovisnosti i naglasila je važnost NATO saveza. Također je govorila o važnosti budućnosti Ukrajine: „U našem je interesu da Ukrajina postane stabilnija, prosperitetnija i da je čvrsto utemeljena na vladavini prava. (...) Ali nije samo u našem interesu dati Ukrajini perspektivu članstva, već je i naša moralna dužnost to učiniti. Ukrajina se ne bori za Ukrajinu, ona se bori i za Europu.”
Izravno se obratila ruskim građanima, uvjeravajući ih da EU ne djeluje protiv njih i da su mjere namijenjene izolaciji predsjednika Vladimira Putina i njegove vlade. „I dalje se nadamo stabilnoj i demokratskoj Rusiji koja poštuje svoje susjede i koja je vođena vladavinom zakona.”
Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove, rekao je da smo ušli u novu eru i da će posljedice ovog rata oblikovati europsku politiku godinama i desetljećima. „Obrana naših liberalnih vrijednosti neće biti moguća osim ako nema političke obveze i građana spremnih da za to plate cijenu. To bi bile prazne riječi, osim ako ne želimo djelovati, biti ujedinjeniji, koordiniraniji i platiti neizbježnu cijenu koju će donijeti bilo kakva strukturna promjena.”
Arnaud Danjean (EPP, Francuska) pozvao je zemlje EU da djeluju složno: „Ruska invazija na Ukrajinu početak je nove ere i Europa mora donijeti potrebne zaključke. Što to znači u praksi? (...) Imamo instrumente na raspolaganju koje samo treba iskoristiti. Ono što nam nedostaje nisu alati i instrumenti. Ne, ono što nam nedostaje je jednoglasna politička volja naših država članica.”
Nathalie Loiseau (Renew Europe, Francuska) rekla je da su dosadašnje mjere nedostatne. „Vidimo da to nije dovoljno. Moramo učiniti više za obranu ukrajinskog naroda i za obranu sebe. Moramo koristiti manje ruske nafte i plina. Moramo pružiti više oružja Ukrajini. (...) Moramo se zaštititi ulažući značajne napore da poboljšamo svoju potrošnju za obranu.”
Iratxe García Pérez (Španjolska, S&D) rekla je: „Nikada više ne bismo smjeli žrtvovati ljudska prava za plin” i naglasila je potrebu za boljom energetskom infrastrukturom. Osvrćući se na izbjeglice, kazala je da je EU-u potrebna mapa puta za ispravljanje pogrešaka u izbjegličkoj krizi 2015. godine: „Sada se moramo dogovoriti o pravednoj raspodjeli izbjeglica i uspostaviti odgovarajući mehanizam za prihvat. Ovo je prilika da se osmisli nova migracijska politika koja se ovoga puta temelji na odgovornosti i solidarnosti.”
Ska Keller (Zeleni/EFA, Njemačka) rekla je da Putin vodi rat protiv cijele Europe; protiv demokracije, vladavine prava i sloboda koje su univerzalne vrijednosti. „Kao Europska unija, kao Unija izgrađena za mir, moramo djelovati za europsku sigurnost.”
Anna Fotyga (ECR, Poljska) složila se s time, ističući da Ukrajinci vode pravedni rat dok brane svoj teritorij, svoje obitelji i nedužne civile od ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. „Buduća sigurnost našeg kontinenta, a vjerojatno i globalna sigurnost, uvelike ovisi o rezultatu ovog rata. Moramo učiniti sve da to zaustavimo.”
Pozivajući na veću vojnu pomoć Ukrajini, Jaak Madison (ID, Estonija) je rekao: „Što prije završimo rat u Ukrajini, prije će se Rusija vratiti na svoj teritorij, prije će te izbjeglice [..] moći otići natrag svojim domovima.”
Međutim, Martin Schirdewan (Ljevica, Njemačka) rekao je da upotreba vojne sile nije rješenje za ovaj sukob: „Ako želimo svojoj djeci ponuditi mirnu budućnost, moramo poduzeti konkretne korake za razoružavanje i jačanje međunarodnih organizacija; da se stane na kraj oružju za masovno uništenje. I morat ćemo raditi na sigurnosnoj arhitekturi koja se temelji na međunarodnom pravu i koja omogućuje mirno rješavanje sukoba diplomacijom.
