Kriptovalute: koji su rizici i kako zakonodavstvo EU-a može pomoći

Saznajte kako i zašto EU želi regulirati kripto tržište za poticanje inovacija te zaštitu potrošača.

Objavljeno: 05-04-2022 Posljednji put ažurirano: 28-09-2023 - 10:08 Vrijeme čitanja: 6 min

Sadržaj

Zaštita potrošača s novim pravilima za kriptoimovinu

Korištenje kriptoimovine, i tehnologije koja iza nje stoji, pokazalo se iznimno obećavajućim i problematičnim. Zato EU radi na pravilima kojima želi potaknuti razvoj takve tehnologije i njezine upotrebe, a istodobno zaštititi potrošače.

Saznajte više o digitalnoj transformaciji EU-a

Rizici kriptoimovine

Ono što kriptoimovinu čini privlačnom je nepostojanje središnjeg registra ili institucije, tako da se transakcije između dvije strane mogu obavljati bez posrednika. To je stvorilo potrebu za novim zakonodavstvom EU-a kako bi se povećala zaštita od znatnih rizika.

Rizici za potrošače, tvrtke i tržišta

Novim se uredbama nastoje riješiti mnogi rizici koje predstavlja kriptoimovina. Trenutačno, kada se koriste kriptoimovinom, građani nisu obuhvaćeni EU pravilima o zaštiti potrošača i često nisu dovoljno informirani o rizicima, što može dovesti do gubitka novca. Široka upotreba kriptoimovine bez propisa i zakona bi još mogla dovesti do financijske nestabilnosti, manipulacija tržišta i financijskog kriminala. Budući da je uglavnom riječ o anonimnim transakcijama, kriptovalute se koriste za brojne kriminalne aktivnosti. Nakon invazije na Ukrajinu, zemlje članice EU-a su ograničile trgovinu kriptovalutama za Rusiju i ruske entitete.

Utjecaj na okoliš

Za tehnologiju su potrebne velike količine električne energije, što rezultira štetnim utjecajem na okoliš. Procjenjuje se da je potrošnja energije bitcoina jednaka potrošnji energije manje države.

Saznajte više o Zelenom planu i odgovoru EU-a na klimatske promjene

Prednosti nove EU regulacije za kripto tržište

Europska unija radi na Uredbi o tržištima kriptoimovine (MiCA) kako bi se iskoristili potencijali te ograničili rizici kriptoimovine. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor u lipnju 2022., koji je službeno odobren od strane Parlamenta u travnju 2023., a od strane zemalja članica EU-a u Vijeću u svibnju 2023., čime je završen cijeli zakonodavni postupak.

Kako bi se potaknuo razvoj i šira upotreba ovih tehnologija, cilj novih pravila je pružiti pravnu sigurnost, podržati inovacije, zaštititi potrošače i ulagače te osigurati financijsku stabilnost.

Financijska stabilnosti i zaštita potrošača

Reguliranjem kripto tržišta osigurava se financijska stabilnost. Pravila obuhvaćaju transparentnost, javnu dostupnost, autorizaciju i nadzor transakcija. Zastupnici žele da se izdavanje nekih tokena nadzire od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

Tvrtke koje posluju s kriptoimovinom će morati bolje informirati potrošače o rizicima, troškovima i naknadama.

Parlament je u ožujku 2022. usvojio pravila o korištenju tehnologije kao što je blockchain tehnologija za trgovanje kriptoimovinom. Ona omogućuju praćenje interakcija i transakcija. Cilj zakona je razviti nova rješenja za trgovanje kriptoimovinom, uz očuvanje visoke razine financijske stabilnosti, transparentnosti i integriteta tržišta.

Smanjenje ugljičnog otiska kriptovaluta

Kako bi se smanjio štetan utjecaj kriptovaluta na okoliš, pravila MiCA-e obvezuju pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom da objave svoju potrošnju energije.

Sprječavanje korištenja kriptovaluta za kriminal

U travnju 2023. Parlament je podržao pravila za praćenje i identifikaciju prijenosa kriptovaluta, kako bi se spriječila njihova upotreba u pranju novca, financiranju terorizma i drugim kaznenim djelima. Novi zakon također omogućuje blokiranje sumnjivih transakcija. Pravilima su obuhvaćene transakcije s kriptoimovinom u vrijednosti većoj od tisuću eura. Vijeće je u svibnju 2023. službeno odobrilo novi zakon.

Utaja i plaćanja poreza

U listopadu 2022. Parlament je pozvao države članice da koordiniraju oporezivanje kriptovaluta, ističući važnost poštenog transparentnog i učinkovitog oporezivanja. Naglašeno je da bi vlasti trebale razmotriti posebni, pojednostavljeni tretman za male trgovce i male transakcije. Zastupnici su još dodali da bi blockchain tehnologija mogla olakšati učinkovito prikupljanje poreza.

Što su kriptoimovina, kriptovalute, tokeni i stabilne kriptovalute

Kriptoimovina

Kriptoimovina je digitalna imovina koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili za ulaganja. Za razliku od tradicionalnog bankarstva, nema potrebe za središnjim registrom – temelji se na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija koja omogućuje sigurno bilježenje transakcija putem mreže računala. Transakcije su privatne; ne odrađuje ih niti za njih jamči središnja banka ili neko javno tijelo. "Kripto" u nazivu sugerira sigurnost, budući da se radi o zaštiti kriptografijom.

Kriptovalute

Prva kriptoimovina bili su bitcoini, uvedeni 2008. kao kriptovaluta – alternativni način plaćanju valutama koje je izdala središnja banka. Do 2020. postojalo je 5 600 različitih kriptovaluta s procijenjenom globalnom vrijednošću od 250 milijardi eura (još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca). Ova generacija kriptoimovine općenito nema temelj u imovini s pripadajućom vrijednošću. Njezina je vrijednost često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu, pretvarajući kriptoimovinu u oblik rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.

Tokeni i stabilne kriptovalute (stablecoins)

Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.

Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja jer je njihova vrijednost potkrijepljena stvarnom imovinom, te one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korištenje. Uz to se međutim pojavljuju i veće prijetnje.