Sve što trebate znati o EU zabrani prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035.
Automobili i kombiji, koji će se prodavati od 2035., ne bi smjeli emitirati CO2. Što to znači u praksi? Saznajte u našem intervjuu.
Kako bi ostvario cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050., EU poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz automobila, budući da u Europskoj uniji cestovni promet čini petinu emisija CO2. EU želi smanjiti emisije iz automobila za 55 posto i iz kombija za 50 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 2021. kako bi se postigao cilj nultih emisija CO2 iz novih automobila i kombija od 2035.
Pogledajte intervju s nizozemskim zastupnikom u Europskom parlamentu, Janom Huitemom (Renew), koji je sastavio izvješće o reviziji europskih CO2 standarda za nove automobile i kombije. Na sva pitanja građana o novim pravilima za automobile je već odgovarao u lipnju, u intervjuu uživo na Facebooku.
Kada će nastupiti zabrana prodaje novih automobila koji emitiraju CO2, uključujući one s benzinskim i dizelskim motorima?
Od 2035. svi novi automobili na tržištu ne bi smjeli ispuštati CO2. Time se želi osigurati da do 2050. prometni sektor postane ugljično neutralan.
Što će se tada dogoditi s automobilima koji imaju motore na unutarnje izgaranje? Možemo li ih voziti i nakon 2035.?
Da, nakon toga još uvijek možete voziti svoj stari automobil. Nova pravila ne znače da svi automobili na cesti moraju imati nultu emisiju CO2 od 2035., jer se ta pravila ne odnose na postojeće automobile. Ako na primjer sada kupite novi auto, možete ga voziti do kraja njegovog životnog vijeka. Budući da je prosječni životni vijek automobila 15 godina, s novim pravilima moramo početi 2035. kako bismo do 2050. ostvarili svoj cilj da svi automobili budu CO2 neutralni.
Hoće li nakon 2035. biti moguće kupovati i prodavati rabljene automobile s unutarnjim izgaranjem te za njih nabavljati gorivo?
Da, sve će to još uvijek biti moguće. Međutim, ukupni trošak za vlasništvo, održavanje i gorivo može porasti.
Koju će vrstu automobila s nultom emisijom CO2 većina ljudi voziti?
Trend je za sada usmjeren na električna vozila s baterijskim sustavom, jer je ukupni trošak vlasništva niži nego za neke druge opcije. Na primjer, proizvodnja vodika i e-goriva (napravljenog od struje i vodika te pretvorenog u sintetski benzin) je skuplja jer zahtijeva puno električne energije.
S druge strane, baterije su teške, što znači da se neka prijevozna sredstva ne mogu tako lako napajati baterijama. Stoga vodik ili e-goriva mogu biti dobro rješenje za brodove, zrakoplove ili teška vozila.
Hoće li električni automobili imati pristupačniju cijenu?
Isplativije je koristiti vozila na električni pogon jer su cijene električne energije trenutačno niže od cijena benzina, i jer ona zahtijevaju manje održavanja. Nakon kupnje, ukupni trošak vlasništva automobila s baterijskim sustavom je isti ili manji od automobila na benzin i dizel. Ipak, danas su električni automobili skupi, a nova pravila bi trebala potaknuti veću konkurenciju na tržištu, te ulaganja u istraživanja i inovacije za električna vozila, što bi trebalo smanjiti nabavnu cijenu.
Drugi problem je tržište rabljenih automobila, koje još nije razvijeno za električna vozila.
Što će se dogoditi s otpadom od električnih baterija?
To će biti riješeno različitim zakonima, poput direktive o obnovljivim izvorima energije te nove uredbe o baterijama, kako bi se osiguralo da proizvodni proces bude CO2 neutralan, da nema štetan učinak na okoliš i da recikliramo baterije. Puno se radi na inovacijama za baterije, i to ne samo za automobilske.
Postoji li adekvatna infrastruktura za automobile s nultom emisijom CO2? Ili su oni samo za ljude koji žive u gradu?
Proizvođači rade na razvijanju automobila s dometom većim od 600 kilometara. Tako se poboljšava njihova učinkovitost pa se više ne moraju tako često puniti, ili se mogu puniti na obični utikač kakav imamo kod kuće. Parlament je nedavno usvojio novi stav o infrastrukturi za alternativna goriva, te zatražio više električnih punionica, kao i stanica za punjenje vodikom.
Pozadina
Parlament i države članice su u listopadu 2022. postigli dogovor o konačnom obliku novih pravila. On je odobren od strane Parlamenta u veljači 2023. i usvojen od strane Vijeća u ožujku 2023. Zakonodavstvo je stupilo na snagu u travnju 2023.
