Otpad od hrane u Europi: činjenice, politike EU-a i ciljevi za 2030.
Svake godine milijuni kućanstava u EU-u bace hranu vrijednu više od 130 milijardi eura. Saznajte zašto bacamo hranu, koji su učinci toga i što EU poduzima.
Prema procjenama, otprilike 10 % hrane dostupne potrošačima u EU-u se baca, dok si otprilike 40 milijuna građana EU-a svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok.
Europska unija namjerava smanjiti i spriječiti bacanje hrane u državama članicama. U rujnu 2025. Europski parlament odobrio je nove obvezujuće ciljeve za otpad od hrane, koje države članice moraju postići do 2030.
Ključne činjenice i statistički podaci za Europu
Svake se godine u Europskoj uniji baci otprilike 60 milijuna tona hrane, odnosno 130 kg po stanovniku.
Kućanstva generiraju više od polovine otpada od hrane u EU-u (53 %). Otprilike 9 % (12 kg po stanovniku) potječe iz primarne proizvodnje, kao što je poljoprivreda, a 18 % (23 kg po stanovniku) iz proizvodnje i prerade hrane.
Restorani i mjesta gdje se poslužuje hrana generiraju 12 % otpada od hrane (15 kg po stanovniku), dok su maloprodaja i distribucija hrane odgovorni za 8 % (10 kg po stanovniku).
Najviše je otpada od hrane po stanovniku 2022. bačeno u Cipru, Danskoj i Grčkoj, a najmanje u Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.
Zašto je bacanje hrane problem?
Mnogi smatraju da je bacanje hrane neetično. No, posljedice su mnogo dalekosežnije jer otpad od hrane šteti okolišu, gospodarstvu i društvu.
Utjecaj na okoliš
Otpad od hrane zaslužan je za otprilike 16 % svih stakleničkih plinova iz prehrambenog sustava EU-a. Smanjenje njegove količine rezultiralo bi smanjenjem emisija i pridonijelo mjerama za ublažavanje klimatskih promjena.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), zbog proizvodnje i prijevoza hrane koja se kasnije baci nastaje 8 % globalnih stakleničkih emisija.
Otpad od hrane utječe i na trošenje ionako nedostatnih prirodnih resursa. Na primjer, 12 % ukupne potrošnje vode za proizvodnju i potrošnju hrane u EU-u otpada na proizvodnju hrane koja se baci.
Gospodarski trošak
Otpad od hrane ujedno je i gospodarski problem. Kućanstva plaćaju hranu koju ne konzumiraju, a poljoprivrednici i poduzeća trpe troškove u svim fazama prehrambenog lanca opskrbe jer dio hrane završi na otpadu.
Procijenjena tržišna vrijednost otpada od hrane iznosi otprilike 132 milijarde eura.
Uz to, prema analizama koje je Europska komisija citirala u procjeni utjecaja, troškovi prikupljanja i obrade otpada od hrane procijenjeni su na otprilike 9,3 milijarde eura.
Društvene posljedice
Bacanje hrane ima i znatne socijalne posljedice. Tako se rasipaju resursi koji bi se mogli bolje iskoristiti. Prema podacima Eurostata, građani EU-a troše otprilike 13 % svojih prihoda na hranu.
Ako se jestiva hrana baca, a ne donira, propušta se važna prilika za povećanje sigurnosti opskrbe hranom i pomaganje pojedincima kojima su kvalitetni obroci teško dostupni.
Zašto se hrana baca?
Brojni akteri u prehrambenom lancu imaju ulogu u nastanku otpada od hrane.
Na razini potrošača, impulzivna kupnja proizvoda na sniženju, prevelika pakiranja, nedostatak hladnjaka ili zamrzivača, loše planiranje kupnje i pripreme obroka te izbjegavanje „ružnog” voća i povrća tek su neki od razloga za nastanak otpada od hrane u kućanstvima.
Drugi problem može biti označivanje datuma. Naime, hrana u EU-u može imati različite oznake. Oznaka „najbolje upotrijebiti do” na namirnicama kao što su tjestenina, riža, konzervirani proizvodi, smrznuta hrana i grickalice znači da nakon tog datuma hrana može djelomično izgubiti okus ili svježinu, ali je i dalje sigurna za konzumaciju. S druge strane, oznaka „upotrijebiti do” (na mesu, ribi, salatama ili mlijeku) znači da hranu ne bi trebalo konzumirati nakon tog datuma.
Neki potrošači možda ne razumiju te oznake pa bacaju hranu koja je još jestiva. Studija koju je 2018. provela Europska komisija pokazala je da je pogrešno tumačenje oznaka razlog za 10 % godišnje količine otpada od hrane.
Prehrambena industrija rasipa hranu npr. kad proizvede prekomjerne količine, kad lanac opskrbe nije učinkovit ili kad se hrana neprikladno skladišti ili se s njom neprikladno postupa. Otpad nastaje i kad trgovine promijene narudžbu ili traže isključivo vrlo svježe proizvode.
Standardizirane porcije i precjenjivanje broja gostiju neki su od razloga bacanja hrane u restoranima i na mjestima gdje se poslužuje hrana.
Kako smanjiti otpad od hrane? Rješenja koja nudi EU
Smanjenje otpada od hrane i rasipanja hrane među glavnim su ciljevima EU-a za postizanje kružnoga gospodarstva do 2050.
Obvezujući ciljevi za države članice
Komisija je u srpnju 2023. predstavila prijedlog izmjene Okvirne direktive o otpadu s ciljem smanjenja otpada od hrane i tekstilnog otpada. Među predloženim novostima su i obvezujući ciljevi smanjenja otpada na nacionalnoj razini do kraja 2030.
Europski parlament i vlade država članica postigli su sporazum o zakonodavnim izmjenama u veljači 2025. Zatim ih je Parlament usvojio u rujnu 2025.
Do 2030. trebalo bi otpad od hrane u proizvodnji i preradi hrane smanjiti za 10 %, a u maloprodaji, restoranima, mjestima gdje se poslužuje hrana i kućanstvima za 30 % u odnosu na prosječnu količinu otpada od hrane u razdoblju od 2021. do 2023.
„Zahvaljujući nama, države članice moći će s pomoću provedivih i realističnih odredaba provesti politiku smanjenja otpada od hrane, a uspjeli smo zajamčiti i da poljoprivredni sektor neće trpjeti negativne učinke”, rekla je nakon postizanja dogovora Anna Zalewska (ECR, Poljska), zastupnica zadužena za propis u Parlamentu.
Jasnije oznake datuma
Europska komisija provela je istraživanje među potrošačima kako bi utvrdila moguće nove načine označavanja datuma i izradila različite profile potrošača u pogledu otpada od hrane.
Jednostavnije doniranje hrane
Doniranje hrane još je jedan način za smanjenje otpada od hrane. Još 2017. donesene su smjernice EU-a za doniranje hrane kako bi se olakšala ponovna upotreba i redistribucija sigurne, jestive hrane potrebitima.
Tijekom pregovora o izmjenama Okvirne direktive o otpadu 2025., zastupnici u Europskom parlamentu osigurali su mjere koje bi olakšale doniranje neprodane hrane koja je sigurna za ljudsku konzumaciju.
Uvođenje zajedničke metode za mjerenje otpada od hrane
Uz to, 2019. je donesena zajednička metodologija za mjerenje otpada od hrane u svim fazama lanca opskrbe hranom. Ona omogućuje jednostavnije praćenje i prijavljivanje otpada od hrane diljem EU-a.
Saznajte više o mjerama EU-a u području otpada
- Održivo gospodarenje otpadom: što EU čini
- Kako smanjiti ambalažni otpad u EU-u (infografika)
- Činjenice i brojke o plastičnom otpadu i reciklaži u EU-u
- E-otpad u EU-u: činjenice i brojke (infografika)
