Inozemno upletanje: kako Parlament brani europsku demokraciju
Strani akteri dezinformacijama i kibernetičkim napadima nastoje promijeniti javno mnijenje u EU-u u svoju korist. Saznajte više o tome kako im se EU odupire.
Zbog brzog razvoja društvenih mreža i porasta geopolitičkih napetosti, EU se suočava s većim rizikom da će inozemni akteri pokušati omesti izbore i demokratske procese širom Unije.
Zlonamjerni akteri pokušavaju zlorabiti i narušiti povjerenje u izbore i demokratski sustav.
Iako europski građani i dalje imaju pozitivno mišljenje o EU-u, ono nije imuno na manipuliranje informacijama i pokušaje upletanja. EU je zato poduzeo konkretne mjere za jačanje obrane od dezinformacija: donio je nove propise te nastoji na druge načine povećati otpornost i zaštititi demokraciju.
Europska demokracija pod pritiskom
Na početku saziva 2024. – 2029. zastupnici su osnovali novi posebni odbor za europski štit za zaštitu demokracije, čiji je zadatak predlagati mjere za jačanje demokratske otpornosti EU-a na inozemno upletanje i dezinformacije.
Odbor će analizirati i predlagati rješenja za zaštitu europske demokracije od opasnosti kao što su zlonamjerno upletanje, hibridne prijetnje i dezinformacije koja su usmjerena na izbore, kibernetičku sigurnost i medijsku pismenost. Tijekom 12-mjesečnog mandata izradit će prijedloge za jačanje otpornosti, suzbijanje dezinformacija i podizanje razine osviještenosti o ruskom upletanju. Rezultati njegova rada doprinijet će inicijativi „europski štit za zaštitu demokracije”, čiji je cilj očuvati demokratski integritet EU-a.
U prethodnom sazivu (2019. – 2024.) Parlament je glasno upozorio na sustavne pokušaje inozemnih aktera da se upletu u izbore i druge demokratske procese. Zastupnici su još 2019. uočili snažan porast ruske propagande i pokušaje zaobilaženja ograničenja u pogledu inozemnog financiranja političkih stranaka.
Stoga su 2020. i 2022. osnovani parlamentarni odbori za analizu inozemnog upletanja u demokratske procese u EU-u. Na temelju njihovih zaključaka zastupnici su donijeli preporuke za poboljšanje otpornosti EU-a na dezinformacije i upletanje te za zaštitu europskih izbora 2024.
Zastupnici su izrazili posebnu zabrinutost zbog kineskog i ruskog upletanja u europske poslove te nastojali ojačati obranu protiv upletanja drugih zemalja, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Maroko.
U veljači 2024. zastupnici su izrazili zabrinutost i ogorčenost kad su isplivali novi navodi da Rusija pokušava regrutirati zastupnike u Europskom parlamentu kao utjecajne agente te da aktere i stranke na krajnjoj desnici širom EU-a opskrbljuje diskursima kako bi oslabila potporu Ukrajini.
U travnju 2024. zastupnici su zatražili dodatne sankcije protiv Rusije kao odgovor na prijavljene pokušaje Rusije da širi dezinformacije u EU-u putem medijskih kuća koje Kremlj podupire. Također su osudili upletanje Kremlja u europske poslove plaćanjem određenih zastupnika u Europskom parlamentu i kandidata na europskim izborima da šire rusku propagandu.
U obraćanju čelnicima država i vlada EU-a u ožujku 2024. predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola napomenula je da će europski izbori biti test otpornosti naših sustava.
„Znamo na što su sve drugi akteri spremni kako bi ugrozili naš demokratski proces. U mnogim državama svjedočimo pokušajima poticanja širenja dezinformacija, pogrešnih informacija i propagande od strane aktera koji se protive europskom projektu. Moramo se suprotstaviti širenju tog destruktivnog diskursa, propagande i dezinformacija”, rekla je.
Moramo se suprotstaviti širenju tog destruktivnog diskursa, propagande i dezinformacija.
Dezinformacijske tehnike i taktike
Manipulativnim taktikama žele se širiti lažne ili obmanjujuće informacije, a namjera je obmanuti javnost i uzrokovati konfuziju kako se istina više ne bi mogla razlikovati od laži.
Polarizacijom mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta u nekoj raspravi kako bi se ušutkala umjerenija stajališta te otežala ili onemogućila demokratska rasprava.
Diskursi u kojima se neutemeljeno ukazuje na prijevare, nepravilnosti ili nepouzdanost institucija imaju za cilj izazvati konfuziju i kaos te otežati demokratsku raspravu.
Pogledajte našu
Zakonodavno djelovanje EU-a protiv inozemnog upletanja
Zastupnici su donijeli brojne propise kojima se nastoji zaštititi europske građane i društva od dezinformacija i inozemnog upletanja.
Aktom o digitalnim uslugama propisane su obveze internetskih platformi da se bore protiv dezinformacija i osiguraju transparentan i siguran internetski prostor za korisnike.
Novim pravilima o transparentnosti političkog oglašavanja zabranjuje se sponzoriranje oglasa iz inozemstva prije izbora.
Prvim sveobuhvatnim zakonom o umjetnoj inteligenciji na svijetu štite se temeljna prava u EU-u i suzbijaju dezinformacije uvođenjem zahtjeva u pogledu transparentnosti za sadržaje stvorene umjetnom inteligencijom.
Parlament je donio i nova pravila o zaštiti novinara od zlonamjernih tužbi i ojačao odredbe za zaštitu slobode medija od političkog utjecaja.
Kako bi se bolje zaštitio od inozemnih aktera koji žele utjecati na njegov rad, Parlament je usvojio reforme kojima se jačaju njegov integritet, neovisnost i odgovornost.
Druge mjere EU-a
Uz nove propise, Unija je radila na jačanju suradnje izbornih tijela, stručnjaka za dezinformacije, europskih provjeravatelja činjenica i neovisnih stručnjaka za dezinformacije te se bliže povezala s NATO-om kako bi se pojačala borba protiv dezinformacija.
Posebna radna skupina Europske službe za vanjsko djelovanje radi na razotkrivanju i suzbijanju manipuliranja informacijama i dezinformacija iz ruskih prokremaljskih izvora. U siječnju 2024. izradila je i posebno izvješće s naglaskom na predstojeće europske izvore.
Parlament je poduzeo mjere za podizanje razine osviještenosti građana o dezinformacijama. Pripremio je i edukativne materijale o europskim izborima.
Na internetskim stranicama o europskim izborima posebna stranica posvećena je nastojanjima da se osiguraju slobodni i pošteni izbori.
