Odgovor Europske unije na klimatske promjene
Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. Saznajte više o poduzetim mjerama.
Sadržaj
- Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C
- Zašto je odgovor Europske unije važan
- Europski zeleni plan: nulta stopa emisija do 2050.
- Klimatska politika EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova
- Poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
- Stvaranje održivog i kružnog gospodarstva do 2050.
- Borba protiv klimatskih promjena kroz očuvanje bioraznolikosti i obnovu prirode
Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C
Značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini bilježi se još od vremena industrijske revolucije. Posljednje desetljeće, od 2013. do 2023. godine, najtoplije je zabilježeno razdoblje.
Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus, 2024. godina najtoplija je zabilježena u Europi. Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti.
Godina 2024. bila je prva godina u kojoj je prosječna temperatura jasno premašila prag povećanja od 1,5°C iznad predindustrijske razine (od 1850. do 1900.).
Porast od 2°C u odnosu na temperature iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje se javlja veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.
Zbog toga je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama zadržati povećanje znatno ispod 2°C i ulagati napore kako bi ga se ograničilo na 1,5°C.
Jedna godina u kojoj se povećanje od 1,5°C premašuje ne znači da ciljevi utvrđeni u Pariškom sporazumu nisu ispunjeni, jer se oni mjere tijekom desetljeća, a ne u pojedinačnim godinama. Međutim, s obzirom na trenutačnu stopu zagrijavanja, vrlo je vjerojatno da će prosječne temperature u 2030. biti znatno iznad cilja od 1,5°C.
Stručnjaci trenutačno procjenjuju da će dugoročno globalno zagrijavanje biti oko 1,3°C više od predindustrijske razine.
Zašto je odgovor Europske unije važan
Utjecaj klimatskih promjena na Europu
Europske se regije već na različite načine suočavaju s utjecajem klimatskih promjena. Posljedice tih promjena uključuju gubitak bioraznolikosti, pojavu šumskih požara, smanjene prinose usjeva i više temperature. Klimatske promjene utječu i na zdravlje ljudi.
Europska unija veliki je zagađivač
Europska je unija četvrti najveći izvor stakleničkih plinova na svijetu, nakon Kine, SAD-a i Indije, prema podacima Europske agencije za okoliš iz 2023. godine. Udio EU-a u globalnim emisijama smanjio se s 15,2 posto u 1990. na 6,0 posto u 2023.
Uloga EU-a u klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda
EU je ključni igrač u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama. Sve zemlje članice preuzele su obveze određene Pariškim sporazumom, pri čemu usklađuju svoje stavove i postavljaju zajedničke ciljeve za smanjenje emisija na razini EU-a.
Prema Pariškom sporazumu, EU se 2015. godine obvezao do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto ispod razine iz 1990. Taj je cilj izmijenjen 2021. i određeno je smanjenje od najmanje 55 posto do 2030., kako bi se do 2050. godine postigla klimatska neutralnost.
EU je značajno smanjio emisije
Cilj je EU-a do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. te postati klimatski neutralan do 2050. godine. Emisije su se od 1990. do 2023. stalno smanjivale. Procjenjuje se da su 2023. emisije u EU-u bile 37 posto niže nego 1990., nakon znatnog smanjenja od 8 posto u odnosu na 2022.
Europski zeleni plan: nulta stopa emisija do 2050.
Klimatska neutralnost do 2050. i privremeni cilj smanjenja emisija za 55 posto do 2030. postali su pravno obvezujući ciljevi u EU-u 2021. Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. utvrđeno je Europskim zakonom o klimi, a Zeleni plan određuje smjer i mjere EU-a prema ostvarenju tog cilja.
Konkretno zakonodavstvo za postizanje ciljeva Zelenog plana dio je paketa „Spremni za 55%“ koji je EU usvojio u 2023. godini. On uključuje izmjenu zakonodavnog okvira o smanjenju emisija i energetskoj potrošnji.
EU također radi na postizanju kružnog gospodarstva do 2050., stvaranju održivog prehrambenog sustava i zaštiti bioraznolikosti i oprašivača.
Prema investicijskom planu, Fond za pravednu tranziciju osmišljen je za podršku regijama i zajednicama najviše pogođenim zelenom tranzicijom, na primjer onima snažno ovisnim o ugljenu.
Klimatska politika EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova
Europska unije uvela je različite mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ovisno o sektorima na koje se odnose.
Elektrane i industrija
Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) osmišljen je kako bi se smanjile emisije iz elektrana i industrije. Kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koje tvrtke emitiraju žele se smanjiti emisije. Zahvaljujući tome tvrtke koje manje zagađuju manje plaćaju. Sustav pokriva 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji.
ETS je revidiran s ciljem smanjenja industrijskih emisija za 62 posto do 2030. i postizanja ambicioznih ciljeva Zelenog plana. Revidirani sustav trgovanja emisijama (ETS II) uključivat će nove sektore zagađivače, kao što su zgrade i cestovni promet, a od 2027. i pomorski promet.
Građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom
Sektori koji još nisu uključeni u ETS, kao što su građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom, smanjit će svoje emisije kroz mehanizam raspodjele tereta između zemalja EU-a. Sukladno paketu mjera „Spremni za 55%“, za te su sektore postavljeni ciljevi smanjenja s 29 posto na 40 posto do 2030. godine.
Promet
Parlament je u lipnju 2022. podržao prijedlog za postizanje nulte stope emisija ugljika iz osobnih automobila i kombija do 2035. godine.
Parlament je izglasao reviziju ETS-a za zrakoplovstvo, kako bi uključio sve letove koji polaze iz Europskog gospodarskog prostora. U travnju 2023. usvojen je revidirani prijedlog za postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo do 2026. i poticanje korištenja održivih zrakoplovnih goriva.
Krčenje šuma i korištenje zemljišta
U borbi protiv klimatskih promjena EU želi iskoristiti potencijal šuma za apsorpciju CO2.
Zastupnici su 2023. godine glasali za izmjenu pravila koja reguliraju krčenje šuma i prenamjenu zemljišta (LULUCF). Novim pravilima želi se povećati neto uklanjanje stakleničkih plinova uz pomoć tla i šuma u EU-a za 15 posto do 2030. godine.
Uvoz iz zemalja s manjim klimatskim ambicijama
Parlament je u travnju 2023. usvojio pravila za mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama. Time će se nametnuti cijena ugljika na uvoz proizvoda koji nastaju uz veliku emisiju ugljika izvan EU-a, kako bi se spriječilo preseljenje proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim klimatskim ciljevima.
Poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
Energija je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u. Poboljšanje energetske učinkovitosti i proizvodnja čišće energije olakšat će EU-u postizanje klimatskih ciljeva i smanjiti njegovu ovisnost o uvozu.
Parlament je u rujnu 2023. podržao dogovor o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji u EU-u trebao bi se povećati na 42,5 posto do 2030., dok bi pojedinačnim zemljama cilj bio 45 posto.
Osim toga, u srpnju 2023. Parlament je podržao želju EU-a za poboljšanjem energetske učinkovitost uz postavljanje novih ciljeva za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a za najmanje 11,7 posto do 2030. (u usporedbi s predviđanjima iz 2020. o potrošnji energije u 2030.).
Stvaranje održivog i kružnog gospodarstva do 2050.
Ostvarenje ciljeva Zelenog plana i prijelaz na ugljično neutralan EU do 2050. znači preispitivanje cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda, od promicanja održive potrošnje do kružnog gospodarstva, što će rezultirati smanjenom potrošnjom resursa, smanjenom količinom otpada i smanjenim emisijama stakleničkih plinova.
Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo uključuje mjere za:
- ambalažu i plastiku
- održivi tekstil
- elektroniku i ICT
- zgrade i građevinarstvo
- baterije i vozila
- prehrambeni lanac
- kritične sirovine
- popravak i ponovnu upotrebu
Borba protiv klimatskih promjena kroz očuvanje bioraznolikosti i obnovu prirode
Obnavljanje prirodnih ekosustava i očuvanje bioraznolikosti važni su za ublažavanje klimatskih promjena, povećanje kapaciteta prirodnog skladištenja ugljika i poboljšanje otpornosti na klimatske promjene.
Šume igraju ključnu ulogu u apsorpciji i nadoknadi štetnih učinaka emisija ugljika. U travnju 2023. Parlament je usvojio pravila kojima će osigurati da roba uvezena u EU-u ne pridonosi krčenju ili uništavanju šuma bilo gdje u svijetu.
U veljači 2024., zastupnici su podržali novi zakon koji obvezuje sve države članice na obnavljanje prirodnih staništa.
