Proračunski nadzor
U ovom se informativnom članku objašnjava što je proračunski nadzor i zašto je važan za Europsku uniju. Predstavlja se pravni okvir koji uređuje proračunski nadzor EU-a i opisuje kako se proračunski nadzor provodi na nacionalnoj razini te europskoj institucijskoj i političkoj razini. Objašnjava se postupak davanja razrješnice i uloga Europskog parlamenta te navode nedavni primjeri proračunskog nadzora i aktualni izazovi.
Pravna osnova
Proračunski nadzor temelji se na nekoliko pravnih dokumenata.
- Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU): u člancima 287., 317.–319., 322. i 325. definirana je pravna osnova za izvršenje proračuna EU-a, reviziju i zaštitu od prijevara.
- U Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509, poznatoj kao Financijska uredba, navode se detaljna pravila za utvrđivanje, izvršenje i reviziju proračuna EU-a, čime se osiguravaju dobro financijsko upravljanje i transparentnost.
- Međuinstitucijskim sporazumom o proračunskoj disciplini, suradnji i dobrom financijskom upravljanju poboljšava se suradnja među institucijama EU-a i jača fiskalna disciplina tijekom cijelog proračunskog postupka.
- U Poslovniku Europskog parlamenta, posebno u člancima 101., 102., 106., 139. i Prilogu V., opisuju se njegovi interni postupci za proračunski nadzor, postupci davanja razrješnice i nadzor financijskih pitanja.
- zakonita;
- ispravna;
- pravilno evidentirana; te
- da se njome upravlja učinkovito, djelotvorno i ekonomično.
- izjavu o jamstvu koja se odnosi na pouzdanost računovodstvene dokumentacije te zakonitost i pravilnost osnovnih transakcija;
- godišnje izvješće o izvršenju općeg proračuna, uključujući proračune svih institucija i specijaliziranih tijela;
- posebna izvješća o agencijama i tijelima EU-a;
- tematska izvješća o revizijama uspješnosti i usklađenosti;
- pregled područja politika ili novih pitanja.
- pregledava izvršenje proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda na temelju godišnjeg izvješća Revizorskog suda i drugih dokumenata;
- priprema odluke o razrješnici;
- zaključuje postupak podnošenja i revizije financijskih izvještaja i bilanci Unije, njezinih institucija i svih tijela koje ona financira;
- pregledava financijske aktivnosti Europske investicijske banke;
- ocjenjuje jesu li financijska sredstva EU-a bila troškovno učinkovita u provedbi politika;
- donosi mjere za sprečavanje prijevara i financijskih nepravilnosti te za kazneni progon počinitelja, prati slučajeve prijevara i nepravilnosti;
- surađuje s Europskim revizorskim sudom, Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja;
- sudjeluje u odobravanju imenovanja za Europski revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara.
- godišnja izvješća o radu glavnih uprava Europske komisije i drugih institucija, agencija i tijela EU-a;
- godišnje izvješće Europske komisije o upravljanju i uspješnosti;
- izvješće o ocjeni usmjereno na rezultate programa EU-a, u skladu s člankom 318. UFEU-a;
- godišnje izvješće Europskog revizorskog suda;
- odgovore institucija na pitanja Europskog parlamenta, u skladu s člankom 319. UFEU-a.
- Od 1958. do 1970. Europski parlament samo je dobivao obavijest o odlukama o razrješnici koje je donosilo Vijeće EU-a.
- Jednaku ovlast davanja razrješnice kao i Vijeće dobio je 1971.
- Od 1977. razrješnicu daje sam na temelju preporuke Vijeća.
- Također, održava saslušanja kandidata za povjerenike, a Odbor EP-a za proračunski nadzor održava saslušanja kandidata za članove Revizorskog suda te kandidata za glavnog direktora i nadzorni odbor Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Prije preuzimanja tih funkcija moraju se održati saslušanja pred Parlamentom.
- zahtjevi u pogledu kontrole Mehanizma za oporavak i otpornost (fondovi za oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19) i potreba da se usklade snažan nadzor i jednostavniji postupci, posebno za mala i srednja poduzeća;
- visoke stope pogreške za programe potrošnje (posebno programe za jačanje gospodarske i socijalne kohezije EU-a);
- javna nabava i transparentnost, uključujući potrebu za informacijama o krajnjim korisnicima sredstava, te pristup nevladinih organizacija sredstvima EU-a;
- etičnost i integritet u pogledu vlastitog proračuna Europskog parlamenta.
Ciljevi
Cilj proračunskog nadzora osigurati je da sva potrošnja EU-a bude:
Što je proračunski nadzor?
Proračunskim nadzorom u Europskoj uniji osigurava se da se sredstva iz proračuna EU-a prikupljaju i troše zakonito, učinkovito i djelotvorno.
Prve provjere često se provode na nacionalnoj razini, pri čemu države članice prate kako se sredstva prikupljaju i troše. Na razini EU-a svaka institucija interno provjerava vlastitu potrošnju, dok Europski revizorski sud provodi neovisnu vanjsku provjeru. Revizorski sud provjerava je li potrošnja EU-a zakonita i ostvaruje li svoje ciljeve te svake godine iznosi svoje zaključke. Europski parlament zatim ocjenjuje je li proračun izvršen ispravno i u skladu s pravilima.
Te provjere ujedno mogu pomoći u sprečavanju prijevara i osigurati da se financijskim sredstvima EU-a ostvaruju stvarne koristi za građane.
Kako funkcionira proračunski nadzor?
A. Nadzor na nacionalnoj razini
Nacionalna tijela u državama članicama u velikoj mjeri provode prve provjere načina na koji se sredstva prikupljaju i troše. Zbog toga su odgovorna za pojedine aspekte proračunskog nadzora, posebno za tradicionalna vlastita sredstva, kao što su carine, koja prikupljaju i provjeravaju u ime EU-a. Također imaju vodeću ulogu u otkrivanju i rješavanju prijevara i drugih nepravilnosti povezanih s proračunom EU-a.
Države članice ujedno provode prvu reviziju potrošnje u okviru podijeljenog upravljanja, odnosno fondova, za koje Europska komisija delegira nacionalnim tijelima u državama članicama zadaće izvršenja proračuna. To uključuje fondove kao što su Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond (zajedno poznati kao strukturni fondovi) te Europski fond za jamstva u poljoprivredi i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
B. Nadzor na razini Unije
Na razini EU-a postoje tri vrste kontrole: unutarnja kontrola, vanjska kontrola i kontrola na političkoj razini, odnosno politički nadzor.
1. Unutarnja kontrola
Svaka institucija EU-a prati vlastiti proračun. Dužnosnici za ovjeravanje, računovođe i unutarnji revizori provode provjere kako bi osigurali da se sredstvima upravlja ispravno i u skladu s pravilima.
2. Vanjska kontrola
Revizorski sud, uz potporu nacionalnih revizijskih tijela, provodi reviziju računovodstvene dokumentacije i potrošnje EU-a te svake godine podnosi detaljna izvješća Europskom parlamentu i Vijeću EU-a (koji zajedno čine proračunsko tijelo EU-a), u skladu s člankom 287. UFEU-a. Rad Europskog revizorskog suda obuhvaća:
Europski revizorski sud objavljivao je do 2021. i godišnje izvješće o sveukupnoj uspješnosti proračuna. Izvješćuje i o aktivnostima zaduživanja i kreditiranja te o Europskom razvojnom fondu, koji je sada integriran u dugoročni plan potrošnje EU-a, odnosno višegodišnji financijski okvir.
3. Politički nadzor
Europski parlament provjerava izvršenje proračuna, što je prvenstveno zadaća njegova Odbora za proračunski nadzor, koji:
Postupak davanja razrješnice
U UFEU-u se spominje samo razrješnica za Europsku komisiju. Međutim, Europski parlament također daje zasebnu razrješnicu drugim institucijama, tijelima i agencijama.
Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor preispituje izvršenje proračuna za pretprošlu godinu (godina n-2). Odbor pregledava:
Parlamentarnim nadzorom osigurava se zakonitost, regulatorna usklađenost i dobro financijsko upravljanje. Odbor za proračunski nadzor na temelju toga sastavlja svoju preporuku za davanje ili odbijanje davanja razrješnice. Europski parlament zatim glasuje o odluci o razrješnici u obliku rezolucije koja sadrži primjedbe i preporuke o izvršenju proračuna.
Ako je zadovoljan, Odbor za proračunski nadzor predlaže davanje razrješnice u skladu s člankom 266. Financijske uredbe. Ako većina zastupnika u Europskom parlamentu glasuje za prijedlog, razrješnica se daje, obično do sredine svibnja. Ako nije zadovoljan nekim aspektima upravljanja proračunom, Europski parlament svoju odluku o razrješnici može odgoditi za listopad.
Ako je davanje razrješnice odbijeno ili odgođeno, Europski parlament obavješćuje dotične institucije, tijela ili agencije o razlozima za tu odluku. Oni pak moraju što prije ukloniti prepreke davanju razrješnice (kako je propisano člankom 319. stavkom 3. UFEU-a i člankom 268. Financijske uredbe). Za davanje razrješnice Europskoj komisiji, države članice moraju je obavijestiti o mjerama koje su poduzele u vezi s primjedbama Europskog parlamenta, a Komisija te mjere mora uzeti u obzir pri sastavljanju izvješća o daljnjem postupanju.
Nakon što se uklone prepreke za davanje razrješnice, Odbor za proračunski nadzor u roku od šest mjeseci izdaje novo izvješće i prijedlog za davanje ili odbijanje razrješnice.
Odbijanje davanja razrješnice može poslati snažnu poruku. Europski parlament glasovao je 1998. o odbijanju davanja razrješnice te je bila osnovana skupina nezavisnih stručnjaka koja je istraživala optužbe o prijevari, lošem upravljanju i nepotizmu u Europskoj komisiji. Zaključci te skupine stručnjaka rezultirali su 1999. ostavkom cijele Europske komisije.
Zbog nedostatka suradnje Vijeća u postupku davanja razrješnice Europski parlament od 2009. odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća.
Uloga Europskog parlamenta
A. Razvoj ovlasti
Tijekom desetljeća ovlasti Europskog parlamenta u području proračunskog nadzora su se povećale.
B. Nedavni postupci davanja razrješnice
1. Frontex (Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu)
Europski parlament odgodio je 2021. davanje razrješnice za proračun Frontexa zbog propusta u proračunskom i financijskom upravljanju. Razrješnicu je odobrio kasnije te godine, ali je zadržao 90 milijuna EUR dok se ne ispune pojedini uvjeti. Odluku o razrješnici ponovno je odgodio 2022., navodeći neriješena pitanja, uključujući negativne zaključke istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara o uznemiravanju, povredama dužnosti i prisilnom vraćanju migranata. Razrješnica za 2022. odobrena je nakon što je potvrđeno da su provedena poboljšanja.
2. Druga područja djelovanja
Nedavni postupci davanja razrješnice ukazali su na zabrinutost u sljedećim područjima:
U travnju 2025. odgođena je razrješnica Agenciji EU-a za azil (EUAA) zbog zaključaka istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Iako i dalje postoji određena zabrinutost, Europski parlament dao je u listopadu 2025. razrješnicu toj agenciji nakon što je EUAA uvela određene promjene (na primjer, ukinula je praksu imenovanja privremenih rukovoditelja i promijenila postupke evaluacije osoblja). Međutim, dovršetak daljnjih reformi u EUAA-i ostaje uvjet za buduće odluke o razrješnici.
U tijeku je postupak davanja razrješnice za financijsku godinu 2024.: u ožujku 2026. Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor donio je izvješće u kojem se Parlamentu preporučuje davanje razrješnice Komisiji, agencijama i drugim institucijama EU-a. Međutim, Odbor je ujedno istaknuo nekoliko problematičnih područja, uključujući nazadovanje u pogledu vladavine prava u nekim državama članicama, sumnje u to znače li niže stope pogreške nužno bolje financijsko upravljanje, nedostatak transparentnosti u pogledu potrošnje u okviru Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost (fond EU-a za oporavak nakon pandemije) i zabrinutost zbog Komisijina precjenjivanja potrošnje u području klimatskih promjena, što je problem koji je istaknuo i Europski revizorski sud.
C. Kontinuirani nadzor i suradnja
Institucije, tijela i agencije moraju postupiti u pogledu primjedbi i preporuka koje Europski parlament iznosi u svojim rezolucijama o razrješnici.
Specijalizirani odbori Parlamenta vode računa i o tome da se sredstva Unije troše učinkovito kako bi se zaštitili interesi europskih poreznih obveznika.
Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor održava komunikaciju sa svojim pandanima u nacionalnim parlamentima te s nacionalnim revizijskim i carinskim tijelima.
Ovaj informativni članak pripremio je Odjel Europskog parlamenta proračunsku potporu. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za proračunski nadzor.
Diána Haase