Sloboda kretanja kapitala
Ovaj informativni članak govori o slobodi kretanja kapitala, jednoj od četiriju temeljnih sloboda jedinstvenog tržišta EU-a. Ona nije samo najnovija, nego i najšira sloboda, jer obuhvaća i zemlje koje nisu članice Europske unije. Opisani su ciljevi slobode kretanja kapitala te trenutačni sustav i promjene koje je trebalo uvesti kako bi ona bila moguća. Na kraju je objašnjena uloga Europskog parlamenta u razvoju te temeljne slobode.
Pravna osnova
- Člankom 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zabranjuju se ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja.
- Člankom 64. UFEU-a propisana su neka ograničenja koja se odnose na treće zemlje.
- Člankom 65. UFEU-a dopuštene su određene iznimke, među ostalim u području oporezivanja, bonitetnog nadzora, javnog poretka i javne sigurnosti.
- Člankom 66. UFEU-a dopušteno je uvođenje privremenih zaštitnih mjera u iznimnim okolnostima.
- izravna strana ulaganja;
- ulaganja u nekretnine i kupnju nekretnina;
- ulaganja u vrijednosne papire (npr. u dionice, obveznice, zapise, udjele u fondovima);
- davanje kredita i zajmova;
- druge transakcije kod financijskih institucija, uključujući transakcije s osobnim kapitalom kao što su mirazi, ostavštine, potpore itd.
- ukloniti sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja, uz iznimke u određenim okolnostima (vidi točku B. odjeljka Postignuća);
- osigurati da se plaćanja povezana s tim kretanjem kapitala mogu vršiti bez ograničenja, tako da pojedinci i poduzeća mogu trošiti, ulagati i/ili štedjeti novac ili financijsku imovinu bilo gdje u EU-u te u trećim zemljama.
- otvaranje bankovnih računa u inozemstvu;
- kupnju dionica u stranim društvima;
- ulaganja u područjima u kojima su povrati najpovoljniji; i
- kupnju nekretnina u drugoj državi.
- ulaganje u druga europska društva i vlasništvo nad njima; te
- prikupljanje sredstava na najisplativijim tržištima.
- mjere za sprečavanje povrede nacionalnih zakona i pravila (posebno u području oporezivanja i bonitetnog nadzora financijskih usluga);
- postupke za prijavu kretanja kapitala u administrativne ili statističke svrhe; i
- mjere opravdane razlozima povezanima s javnim poretkom ili javnom sigurnošću.
- uvođenje carina;
- ograničenje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva; te
- ograničenje pristupa izravnim stranim ulaganjima i javnoj nabavi.
Što je kretanje kapitala?
U nedostatku definicije u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Sud Europske unije odlučio je da se za definiranje tog pojma može koristiti nomenklatura priložena Direktivi o kapitalu iz 1988. Prema toj nomenklaturi, prekogranično kretanje kapitala uključuje:
Ciljevi slobodnog kretanja kapitala u EU-u
Neki od glavnih ciljeva slobodnog kretanja kapitala u EU-u su:
Sloboda kretanja kapitala temelj je jedinstvenog tržišta i dopunjuje ostale tri temeljne slobode (slobodno kretanje ljudi, roba i usluga).
Pojedincima ona omogućuje:
Poduzećima ona omogućuje:
Sloboda kretanja kapitala bila je nužna za razvoj ekonomske i monetarne unije te za uvođenje eura. Dopuštanjem slobodnog kretanja kapitala preko svojih granica, Unija promiče euro kao međunarodnu valutu.
Postignuća: vremenski okvir i postojeći sustav
A. Početna nastojanja (prije uspostave jedinstvenog tržišta) i napredak prema slobodnom kretanju kapitala
Prvim dvjema direktivama o kapitalu iz 1960. i 1962. ukinuta su ograničenja za određene vrste komercijalnog i privatnog kretanja kapitala, kao što su kupnja nekretnina, kratkoročni ili srednjoročni zajmovi za poslovne transakcije te kupnja vrijednosnih papira kojima se trguje na burzi. Neke države članice (npr. Njemačka i zemlje Beneluksa) usto su uvele jednostrane nacionalne mjere i time ukinule praktički sva ograničenja kretanja kapitala.
Te dvije direktive izmjenjivane su i opozvane prije nego što je Direktivom o kapitalu iz 1988. uvedena konačna nomenklatura vrsta kretanja kapitala koje su obuhvaćene tom slobodom. Slobodno kretanje kapitala proglašeno je 1993. Ugovorom iz Maastrichta temeljnom slobodom koja je zaštićena Ugovorima. Preostale prepreke slobodnom kretanju kapitala trebalo je ukloniti najkasnije do 1994. kako bi se mogla pokrenuti posljednja, treća faza uvođenja jedinstvene valute eura, koja je uspješno započela 1999. Ukratko, kapital se može slobodno kretati, osim malobrojnih ograničenja s trećim zemljama koja su obuhvaćena člankom 64. UFEU-a.
B. Postojeći sustav kojim je uređeno slobodno kretanje kapitala
1. Zakonski okvir za slobodno kretanje kapitala
Europska komisija nadležna je za provedbu pravila Unije o slobodnom kretanju kapitala. Te nadležnosti izvršava praćenjem tokova kapitala i osiguravanjem da države članice ispravno primjenjuju pravila. Također objavljuje godišnja izvješća i studije o tokovima kapitala unutar EU-a i na globalnoj razini.
Člankom 63. UFEU-a zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala i plaćanja među državama članicama te između država članica i trećih zemalja. Sud Europske unije nadležan je za tumačenje pravila o slobodnom kretanju kapitala te u tom području postoji opsežna sudska praksa. Ako države članice neopravdano ograničavaju slobodno kretanje kapitala, primjenjuje se postupak zbog povrede prava utvrđen u člancima od 258. do 260. UFEU-a.
2. Iznimke i opravdana ograničenja
U skladu s člankom 64. UFEU-a, iznimke su većinom ograničene na kretanje kapitala u treće zemlje ili iz njih. Države članice imaju mogućnost zadržati ograničenja za izravna ulaganja i druge transakcije s trećim zemljama. Usto, vlade država članica mogu jednoglasnom odlukom u Vijeću Europske unije, donesenom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, uvesti ograničenje kretanja kapitala iz trećih zemalja ili u njih.
Člankom 65. UFEU-a utvrđena su jedina opravdana ograničenja kretanja kapitala koja države članice mogu primijeniti, uključujući i ona unutar EU-a. Ona obuhvaćaju:
Primjeri takvih mjera su kontrole kapitala koje su Cipar (2013.) i Grčka (2015.) morali uvesti tijekom europske dužničke krize kako bi se spriječio njegov prekomjerni odljev.
Člankom 66. UFEU-a Uniji je omogućeno da, u iznimnim okolnostima i na najviše šest mjeseci, ograniči kretanje kapitala u treće zemlje ili iz njih ako postoji opasnost da bi to uzrokovalo ozbiljne poteškoće za ekonomsku i monetarnu uniju.
Člankom 144. UFEU-a u okviru programa pomoći za platnu bilancu omogućene su mjere za zaštitu platne bilance ako poteškoće ugrožavaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta ili u slučaju iznenadne krize. No, ta zaštitna klauzula primjenjuje se samo na države članice izvan europodručja (tj. one koje još nisu uvele euro kao svoju valutu).
Naposljetku, člancima 75. i 215. UFEU-a predviđena je mogućnost financijskih sankcija u cilju sprečavanja i suzbijanja terorizma ili na temelju odluka donesenih u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Slobodno kretanje kapitala ograničeno je zbog gospodarskih sankcija uvedenih Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu.
C. Instrument za borbu protiv prisile
Instrument za borbu protiv prisile stupio je na snagu 27. prosinca 2023. Njegova je svrha pomoći Uniji da spriječi ili reagira na gospodarsku prisilu, odnosno situaciju u kojoj treća zemlja nastoji izvršiti pritisak na Uniju ili njezinu državu članicu da donese određenu političku odluku tako što primjenjuje ili prijeti da će primijeniti mjere koje utječu na trgovinu ili ulaganje protiv Unije ili njezine države članice. Instrument za borbu protiv prisile nudi niz mogućih protumjera, primjerice:
D. Raskid bilateralnih ugovora o ulaganjima unutar EU-a
Komisija radi i na obustavi postojećih bilateralnih ugovora o ulaganju sklopljenih unutar EU-a, od kojih su mnogi postojali prije najnovijih proširenja EU-a. Te ugovore među državama članicama Komisija smatra preprekom za jedinstveno tržište jer su u suprotnosti sa zakonodavnim okvirom EU-a, s kojim se i preklapaju. Primjerice, u njih ugrađeni arbitražni mehanizmi isključuju i nacionalne sudove i Sud Europske unije, čime se sprečava primjena zakonodavstva EU-a. Bilateralni ugovori o ulaganjima sklopljeni unutar EU-a za posljedicu mogu imati i povoljniji tretman za ulagače iz država članica koje su sklopile te ugovore. U svibnju 2020., 23 države članice potpisale su Sporazum o prestanku bilateralnih ugovora o ulaganjima između država članica Europske unije.
Uloga Europskog parlamenta
Parlament oduvijek snažno podržava nastojanja za poticanje slobodnog kretanja kapitala. Međutim, smatra da bi kretanje kapitala unutar EU-a trebalo biti slobodnije nego između EU-a i ostatka svijeta kako bi se npr. osiguralo da štednja na razini EU-a prioritetno bude pokretač ulaganja EU-a. Istaknuo je i da bi sloboda kretanja kapitala morala biti popraćena progresivnom liberalizacijom financijskih usluga (uključujući bankarske i osiguravateljske usluge kako je izričito navedeno u članku 58. stavku 2. UFEU-a) i usklađivanjem poreznih zakona radi stvaranja jedinstvenog tržišta (financijskih) usluga.
U rujnu 2025. Parlament je donio Rezoluciju o racionalizaciji pravila unutarnjeg tržišta EU-a radi jačanja jedinstvenog tržišta. Opetovano je isticao analizu Međunarodnog monetarnog fonda o otpornosti EU-a, u kojoj su preostale trgovinske prepreke izjednačene s carinama unutar Unije. Kad je riječ o uslugama, prepreke su ekvivalentne carinskoj stopi od 44 %. Ekvivalentna carinska stopa za usluge još je viša i iznosi 110 %, što znači da su zbog tih prepreka prekogranične usluge više nego dvostruko skuplje.
Parlament je podržao pokretanje unije tržišta kapitala te, uz svoje sudjelovanje u zakonodavnom postupku, redovito potiče daljnje korake za dovršetak njezine uspostave. Tako je, među ostalim, 2015. donio Rezoluciju o stvaranju unije tržišta kapitala, u kojoj je istaknuo da svim sudionicima treba osigurati jednake uvjete u cilju bolje raspodjele kapitala u EU-u. U njoj je pozvao na uklanjanje postojećih prepreka za prekogranično financiranje, posebno za mala i srednja poduzeća, te na jačanje uloge Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala u poboljšavanju usklađenosti nadzornih praksi. U listopadu 2020. Parlament je donio Rezoluciju o daljnjem razvoju unije tržišta kapitala u kojoj je pozvao na poboljšanje pristupa financiranju na tržištima kapitala, posebno za mala i srednja poduzeća, te na poticanje privatnih ulaganja. U rujnu 2024. Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, objavio je važno izvješće o konkurentnosti Europe. Parlament je zatim u rujnu 2025. potvrdio svoje stajalište u Rezoluciji o olakšavanju financiranja ulaganja i reformi za poticanje europske konkurentnosti i stvaranje unije tržišta kapitala.
Ovaj informativni članak pripremio je Odjel Europskog parlamenta za kontrolu ekonomskog upravljanja i EMU-a (EGOV). Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku.
Harald Wilhelm STIEBER / Mentor MEHMEDI