Inovacijska politika

Inovacije imaju sve važniju ulogu u našem gospodarstvu. Osim što koriste potrošačima i radnicima EU-a, ključne su i za otvaranje boljih radnih mjesta, izgradnju zelenijeg društva i poboljšanje kvalitete života. Također su ključne za održavanje konkurentnosti EU-a na svjetskim tržištima. Inovacijska politika obuhvaća istraživanja, politike tehnološkog razvoja i industrijske politike, a cilj joj je pružiti okvir zahvaljujući kojem će ideje dospjeti na tržište.

Pravna osnova

Članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u kojem se navodi da „Unija i države članice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije Unije”.

Članci od 179. do 190. UFEU-a reguliraju istraživanja i tehnološki razvoj Unije te svemirsku politiku. Osnovni instrument politike za istraživanje i tehnološki razvoj jest višegodišnji okvirni program kojim se utvrđuju ciljevi, prioriteti i financijski paket podrške. Okvirne programe istraživanja i tehnološkog razvoja usvajaju Europski parlament i Vijeće nakon redovnog zakonodavnog postupka i uz prethodno savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom.

Ciljevi

Važnost inovacijske politike široko je prepoznata, kao i njezina bliska povezanost s drugim politikama EU-a, primjerice u području zapošljavanja, tržišnog natjecanja, klime i okoliša, industrije i energije. Uloga je inovacija pretočiti rezultate istraživanja u nove i kvalitetnije usluge i proizvode u cilju zadržavanja konkurentnosti na svjetskom tržištu te unaprijediti kvalitetu života ljudi.

EU troši manji udio godišnjeg BDP-a (2,3 % u 2020.) nego Sjedinjene Američke Države (3,45 % u 2020.) i Japan (3,26 % u 2020.) za istraživanja i razvoj. Osim toga, dolazi do odljeva mozgova jer mnogi najbolji istraživači i inovatori EU-a sele u države koje imaju povoljnije uvjete. Tržište EU-a i dalje je rascjepkano i nedovoljno poticajno za inovacije. U namjeri da promijeni te trendove, EU je razradio koncept takozvane Unije inovacija kojim želi sljedeće:

• u EU-u postići vrhunske znanstvene rezultate;
• ukloniti prepreke inovacijama, poput skupog patentiranja, rascjepkanog tržišta, sporog utvrđivanja normi i manjka vještina, koje sprečavaju brz prijenos ideja na tržište;
• provedbom europskih inovacijskih partnerstava među institucijama EU-a, nacionalnim i regionalnim vlastima te poduzećima revolucionirati način na koji javni i privatni sektor surađuju.

Postignuća

A. Unija inovacija

Unija inovacija bila je jedna od sedam ključnih inicijativa strategije Europa 2020. za pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Pokrenula ju je Komisija 2010. u cilju poboljšanja uvjeta i pristupa financiranju istraživanja i inovacija u EU-u kako bi se inovativne ideje lakše pretvorile u proizvode i usluge koji stvaraju rast i radna mjesta. Cilj Unije inovacija bio je stvoriti istinsko jedinstveno europsko tržište za inovacije koje bi privuklo inovativna poduzeća i poslovanja. Za postizanje tog cilja predložene su razne mjere u području zaštite patenata, normizacije, javne nabave i pametnog zakonodavstva. Uvedeno je nekoliko instrumenata za mjerenje i praćenje stanja i napretka širom EU-a, uključujući:

• sveobuhvatan pregled rezultata EU-a inovacija koji se temelji na 32 pokazatelja te europsko tržište znanja za patente i licenciranje. Europska ljestvica uspjeha u inovacijama (EIS) instrument je Komisije razvijen u okviru Lisabonske strategije kojim se omogućava usporedna ocjena inovativnih ostvarenja u državama članicama EU-a, drugim europskim zemljama i susjedima iz regije;
• regionalna ljestvica uspjeha u inovacijama koja razvrstava europske regije u četiri skupine inovativnih ostvarenja: „vodeći inovatori”, „veliki inovatori”, „umjereni inovatori” i „inovatori u nastajanju”. Takva podjela omogućuje precizniji pregled inovacija na lokalnoj razini.

Unija inovacija predložila je i mjere za dovršetak europskog istraživačkog prostora kako bi se osigurala bolja sukladnost između istraživačkih politika EU-a i nacionalnih istraživačkih politika te uklonile prepreke za mobilnost istraživača. U području obrazovanja Komisija podupire projekte za razvoj novih kurikuluma usmjerenih na rješavanje problema nedostatka inovacijskih vještina.

B. Obzor 2020. i Obzor Europa

Obzor 2020., kao jedna od vodećih inicijativa strategije Europa 2020., čiji je cilj osigurati konkurentnost EU-a na svjetskoj razini, bio je financijski instrument za provedbu Unije inovacija. Premda je Obzor 2020. bio osmi okvirni program EU-a (2014.–2020.), bio je prvi program koji je objedinio istraživanja i inovacije te su njime konkretizirane mnoge od specifičnih obveza preuzetih u sklopu Unije inovacija. Parlament je 2013. usvojio višegodišnji financijski okvir (VFO), kojim je programu Obzor 2020. dodijeljen proračun od 77 milijardi EUR (izraženo u cijenama za 2013.). Međutim, usvajanjem Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) 2015. taj je iznos snižen na 74,8 milijardi EUR.

Tijekom 2018. godine provedena je srednjoročna evaluacija programa Obzor 2020., a rezultati su korišteni pri postavljanju temelja za strukturu i sadržaj programa Obzor Europa, za koji je prijedlog predstavljen 2018.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Komisija je u lipnju 2020. predstavila izmijenjene prijedloge za oba pravna akta kako bi se programu Obzor Europa omogućila dodatna sredstva iz instrumenta EU-a za oporavak NextGenerationEU. Europsko vijeće postiglo je u srpnju 2020. dogovor o europskom planu oporavka, u kojem se kombiniraju VFO za razdoblje 2021.–2027. i sredstva koja će se staviti na raspolaganje u okviru instrumenta NextGenerationEU. Program Obzor Europa uspostavljen je Uredbom (EU) 2021/695, kojom se utvrđuju ciljevi programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja Unije i pravila za osiguravanje takvog financiranja. Kad je riječ o programu Obzor Europa, naposljetku je dogovorena dodjela proračunskih sredstava u iznosu od 5,4 milijarde EUR iz instrumenta NextGenerationEU, posebno za potporu zelenom i digitalnom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je dio ukupnog proračuna programa Obzor Europa u iznosu od 95,5 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027. Godine 2022. Komisija je izmijenila program rada programa Obzor Europa za razdoblje 2021.–2022., čime je povećala proračun, među ostalim za WomenTechEU, kako bi pružila potporu novoosnovanim poduzećima koja se bave visokom tehnologijom i koja vode žene te druge mjere za povećanje europskog inovacijskog potencijala.

C. Kohezijska politika

Kohezijska politika također je usmjerena na istraživanja i inovacije. U razvijenijim regijama barem 85 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj na nacionalnoj razini dodjeljuje se ciljevima u području inovacija, pri čemu prednost za razdoblje 2021.–2027. imaju ulaganja u pametnu, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu koja je bliža svojim građanima.

D. Financijski instrumenti

Unija inovacija također je imala za cilj stimulirati ulaganja privatnog sektora. Stoga se, među ostalim, predložilo povećanje ulaganja u poduzetnički kapital EU-a. Komisija je, u suradnji s Grupom Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda, pokrenula zajedničku inicijativu u okviru programa Obzor 2020. u svrhu omogućavanja boljeg pristupa kreditima za projekte istraživanja i razvoja te pokretanja demonstracijskih projekata. Inicijativa „InnovFin — financiranje EU-a za inovatore” sastojala se od niza integriranih i komplementarnih financijskih instrumenata i savjetodavnih usluga koje nudi Grupa EIB-a te koji obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti istraživanja i inovacija u cilju podupiranja ulaganja, od najmanjih do najvećih poduzeća.

Komisija je isto tako 2014. predstavila svoj „Plan ulaganja za Europu”, s ciljem pokretanja javnih i privatnih ulaganja u „realnom gospodarstvu” u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja. EFSU je bio jedan od triju stupova „Plana ulaganja za Europu”, a njegov je cilj bio premostiti prepreke na tržištu uklanjanjem tržišnih nedostataka i mobiliziranjem privatnih ulaganja. Njegova je uloga bila da pomaže u financiranju strateških ulaganja u ključnim područjima poput infrastrukture, istraživanja i inovacija, obrazovanja, obnovljive energije i energetske učinkovitosti, kao i financiranja rizika za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) (2.4.2.).

Povrh toga, pokrenut je i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), koji je usmjeren na financijske instrumente i pružanje podrške internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća.

E. Europski institut za inovacije i tehnologiju

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) osnovan je 2008. Uredbom (EZ) br. 294/2008, kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/819. Njegova je opća misija povećati konkurentnost Europe, njezin održivi gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta promicanjem i jačanjem suradnje među vodećim poduzećima, obrazovnim i istraživačkim organizacijama. Također nastoji poticati inovacije i poduzetništvo u Europi stvaranjem okruženja za razvoj kreativnih i inovativnih ideja. EIT ostvaruje te ciljeve uglavnom s pomoću svojih zajednica inovacija koje okupljaju više od 1200 partnera iz poslovnog svijeta i područja istraživanja i obrazovanja („trokut znanja”).

F. Vijeće za inovacije

Komisija je 2017. uspostavila petnaesteročlanu skupinu na visokoj razini, sastavljenu od inovatora koji su pomogli u izradi Europskog vijeća za inovacije (EIC) u okviru prijedloga Komisije o programu slijedniku programa Obzor 2020., programu Obzor Europa. EIC je vodeći inovacijski program EU-a za utvrđivanje, razvoj i proširenje revolucionarnih inovacija, posebno deep-tech inovacija, te raspolaže proračunom od 10,1 milijarde EUR za potporu tim inovacijama tijekom cijelog životnog ciklusa – od istraživanja u ranoj fazi do provjere koncepta, prijenosa tehnologije te financiranja i širenja novoosnovanih poduzeća i MSP-ova. Komisija je 2021. potpisala Memorandum o razumijevanju između EIC-a i EIT-a radi jačanja njihove suradnje kako bi se pružila potpora najboljim europskim poduzetnicima. Kao odgovor na rusku agresiju u Ukrajini, Komisija je namijenila 20 milijuna EUR za potporu ukrajinskim novoosnovanim poduzećima ciljanom izmjenom programa rada EIC-a za 2022.

G. Europski program za inovacije

Komisija je 2022. donijela novi europski program za inovacije, u kojem je predložila 25 posebnih mjera u pet vodećih područja: financiranju rastućih poduzeća; omogućivanju inovacija s pomoću prostora za eksperimentiranje i javnu nabavu; ubrzavanju i jačanju inovacija u europskim inovacijskim ekosustavima diljem EU-a; poticanju, privlačenju i zadržavanju visokotehnoloških talenata te poboljšanju alata za donošenje politika. Njegov je cilj da Europa bude predvodnik u novom valu inovacija u području dubokih tehnologija, što zahtijeva revolucionarna istraživanja i razvoj u kombinaciji sa izdašnim kapitalnim ulaganjima za odgovaranje na goruće društvene izazove. Kako bi se kontinuirano razvijali strateški aspekti Europskog inovacijskog programa, osnovan je Europski savjetodavni odbor za inovacije. On služi kao platforma za savjetovanje i rasprave o novim pitanjima s visokim predstavnicima europske akademske zajednice i industrije.

Komisijino izvješće o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija za 2022. usmjereno je i na uspješnost EU-a u području inovacija u globalnom kontekstu te se u njemu predlažu mjere za rješavanje pitanja kao što su poteškoće privlačenja i zadržavanja talenata.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je donio brojne rezolucije za jačanje inovacijske politike EU-a, uključujući:

• Rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji Europa 2020. U njoj je Parlament snažno podržao politiku koja u cijelosti pokriva industrijski sektor i koja bi stvorila najbolje okruženje za održavanje i razvoj snažne, konkurentne i raznolike industrijske baze u EU-u i prijelaz na održivo i energetski učinkovito gospodarstvo;
• Rezoluciju od 12. svibnja 2011. naslovljenu „Unija inovacija: preobrazba Europe za svijet nakon krize”;
• Rezoluciju od 26. listopada 2011. o programu za nove vještine i nova radna mjesta. U ovoj se rezoluciji naglašava važnost razvoja bolje suradnje između istraživačkih instituta i industrije te pružanja poticaja i podrške industrijskim tvrtkama za ulaganja u istraživanje i razvoj;
• Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a;
• Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu, u kojoj je Parlament naglasio da osiguravanje suvereniteta i strateške autonomije EU-a zahtijeva konkurentnu industrijsku bazu i golema ulaganja u istraživanje i inovacije u ključnim razvojnim tehnologijama, inovativnim rješenjima i ključnim lancima vrijednosti;
• Rezoluciju od 6. travnja 2022. o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama: europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja, koja je pozdravila komunikaciju Komisije o tom pitanju i naglasila potrebu da Unija razvije multilateralnu suradnju utemeljenu na pravilima radi suočavanja s ključnim globalnim gospodarskim, društvenim i ekološkim izazovima u kojima bi istraživanje i inovacije trebali imati ključnu ulogu;
• Rezoluciju Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije, u kojoj je Parlament pozvao Komisiju da ponovno ocijeni provedbu Fonda EIC-a u okviru programa Obzor Europa i dao preporuke za učinkovitiju potporu revolucionarnim inovacijama u Europi.

Više informacija o temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE).

 

Kristi Polluveer

11-2023