U ovom se informativnom članku objašnjava Fond solidarnosti Europske unije, glavni instrument EU-a za pružanje financijske potpore državama članicama ili zemljama pristupnicama u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera. Opisuju se ciljevi, proračun i provedba Fonda. U zadnjem se dijelu pruža pregled uloge Europskog parlamenta u oblikovanju i jačanju tog instrumenta.

Pravna osnova

  • Članak 175. stavak 3. i članak 212. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji čine pravnu osnovu za mjere solidarnosti EU-a.
  • Uredba iz 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti (Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002).
  • Uredba iz 2014. o izmjeni Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti (Uredba (EU) br. 661/2014, kojom je ažurirana Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002). Izmjenama su pojednostavnjena pravila, skraćeno vrijeme potrebno za dobivanje pomoći iz Fonda, pojašnjeni kriteriji prihvatljivosti te je postavljen novi naglasak na sprečavanje katastrofa i upravljanje rizicima.
  • Uredba iz 2020. o proširenju područja primjene Fonda solidarnosti na izvanredna stanja u području javnog zdravlja (Uredba (EU) 2020/461), kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.
  • Ciljevi

    Fond solidarnosti Europske unije glavni je instrument EU-a za pomoć državama članicama te zemljama kandidatkinjama i pristupnicama EU-a u oporavku od prirodnih katastrofa velikih razmjera ili izvanrednih stanja u području javnog zdravlja.

    Njime se osigurava financijska pomoć za obnovu nakon poplava, šumskih požara, potresa, oluja i suša. Od 2020. Fondom su pokrivene i zdravstvene krize velikih razmjera poput pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na to da klimatske promjene povećavaju učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta, uloga Fonda kao ključnog izraza europske solidarnosti postaje sve važnija, dok je brzi odgovor na krizu i dalje zadaća pričuve za pomoć u nuždi.

    Fond solidarnosti osnovan je 2002. kao odgovor na velike poplave koje su tijekom ljeta te godine pogodile srednju Europu.

    Proračun

    Iz Fonda solidarnosti potpora je pružena u više od 130 slučajeva (prirodne katastrofe i intervencije kao odgovor na izvanredna stanja u području javnog zdravlja). Dosad su potporu iz Fonda solidarnosti primile 24 države članice (kao i Ujedinjena Kraljevina prije njezina povlačenja iz EU-a) i četiri zemlje pristupnice (Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska). Ukupno je isplaćeno više od 8,6 milijardi EUR.

    Od 2021. Fond solidarnosti i pričuva za pomoć u nuždi financiraju se kao jedan instrument pod nazivom pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi. Maksimalni godišnji proračun tog instrumenta iznosi 1,2 milijarde EUR, po cijenama iz 2018.

    U veljači 2024. revidiran je višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., pri čemu je maksimalni godišnji proračun pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) povećan za 1,5 milijardi EUR, kako bi se povećao kapacitet EU-a za rješavanje kriza i hitnih situacija.

    U prosincu 2024. donesena je Uredba o regionalnoj hitnoj potpori za obnovu (RESTORE) (Uredba (EU) 2024/3236). Njome se državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama tijekom 2024. i 2025. pruža dodatna pomoć tako što im se omogućuje prenamjena sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Ukupna sredstva dostupna za reprogramiranje u okviru regionalne hitne potpore za obnovu ograničena su na 10 % početnih ukupnih nacionalnih dodijeljenih sredstava za fondove EFRR i ESF+. Njome se stavljaju na raspolaganje sredstva za popravak oštećene infrastrukture, opskrbu hranom, pružanje osnovne materijalne pomoći te za socijalnu i zdravstvenu potporu.

    Provedba

    Pomoć iz Fonda solidarnosti dobiva se u obliku bespovratnih sredstava kojima se dopunjuju javni izdaci države korisnice, a namijenjena su za financiranje neophodnih hitnih mjera i mjera oporavka radi smanjenja štete protiv koje se u pravilu nije moguće osigurati.

    Prihvatljive hitne mjere uključuju:

    • neposredno vraćanje u ispravno stanje infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom i pitkom vodom te infrastrukture za zbrinjavanje otpadnih voda, telekomunikacija, prijevoza, zdravstva i obrazovanja;
    • pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, čime se nastoji odgovoriti na potrebe pogođenog stanovništva;
    • neposredne mjere za jačanje preventivne infrastrukture i zaštitu lokaliteta kulturne baštine;
    • čišćenje područja pogođenih katastrofom, među ostalim prirodnih područja; i
    • brzo pružanje pomoći, među ostalim medicinske pomoći, stanovništvu pogođenom izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja i zaštita ugroženog stanovništva.
    • A. Postupak za dobivanje financijske potpore

      Europska unija može dodijeliti financijsku pomoć bilo kojoj državi članici EU-a ili zemlji kandidatkinji koja je zatraži nakon prirodne katastrofe velikih razmjera. Postupak podnošenja zahtjeva je sljedeći:

      • pogođena zemlja mora podnijeti zahtjev u roku od 12 tjedana od katastrofe;
      • Komisija zatim razmatra zahtjev i predlaže iznos financijske potpore;
      • postupak dodjeljivanja bespovratnih sredstava, zajedno s proračunskim postupkom koji slijedi nakon njega (odobrenja Parlamenta i Vijeća), može trajati nekoliko mjeseci;
      • nakon što se izdvoje proračunska sredstva, Komisija sklapa sporazum s državom korisnicom i isplaćuje bespovratna sredstva.
      • Od reforme iz 2014. države članice mogu zatražiti i predujmove. Komisija zatim može donijeti odluku o njihovoj dodjeli, ako su dostupna dostatna sredstva. Maksimalni iznos predujma iznosi 25 % očekivanog ukupnog iznosa financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti, a gornja granica postavljena je na 100 milijuna eura.

        B. Odgovornosti zemalja u pogledu korištenja bespovratnih sredstava

        • Bespovratna sredstva moraju se potrošiti u roku od 18 mjeseci od dana dodjele.
        • Svi neiskorišteni dijelovi bespovratnih sredstava moraju se vratiti.
        • Šest mjeseci nakon isteka tog osamnaestomjesečnog razdoblja Komisiji se mora podnijeti izvješće o provedbi. Taj dokument sadržava:
          • podrobne informacije o rashodima prihvatljivima za pomoć iz Fonda solidarnosti te o svim drugim primljenim sredstvima, što se odnosi i na naknade od osiguranja te odštete od trećih strana;
          • podrobne informacije o preventivnim mjerama koje su poduzete ili predložene, među ostalim o korištenju strukturnih i investicijskih fondova Unije u tu svrhu;
          • informacije o iskustvu stečenom na temelju te katastrofe ili izvanrednog stanja;
          • stanje provedbe relevantnog zakonodavstva EU-a o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe;
          • te sve ostale relevantne informacije o poduzetim mjerama prevencije i ublažavanja.
          • Dvostruko financiranje mjera nije dozvoljeno, a države korisnice dužne su osigurati da se troškovi koji se financiraju iz Fonda solidarnosti ne financiraju iz drugih financijskih instrumenata Unije (posebno ne u okviru politika koje se odnose na koheziju, poljoprivredu i ribarstvo).
          • Uloga Europskog parlamenta

            U Rezoluciji o Fondu solidarnosti Europske unije iz 2013. Parlament je naglasio važnost Fonda solidarnosti Europske unije kao glavnog instrumenta kojim se EU-u omogućuje da reagira u slučaju ozbiljnih katastrofa. Istovremeno je kritizirao činjenicu da Fondu treba neprihvatljivo dugo vremena da pruži pomoć pogođenim regijama ili državama članicama te je pozvao da se to vrijeme skrati pojednostavljenjem relevantnih postupaka i omogućavanjem plaćanja predujma. Ti su elementi uzeti u obzir u novom zakonodavnom prijedlogu iz srpnja 2013. Prijedlogom Komisije obuhvaćeni su i drugi prijedlozi Parlamenta, poput jasnije i preciznije definicije koncepta katastrofe i područja intervencije.

            U Rezoluciji o ocjeni Fonda solidarnosti Europske unije iz 2016. Parlament je naglasio „važnost reforme iz 2014. kojom se uspjelo premostiti prepreke u Vijeću i kojom je napokon odgovoreno na opetovane zahtjeve Parlamenta za poboljšanjem reakcije i učinkovitosti pomoći kako bi se osigurala brza i transparentna pomoć građanima pogođenima prirodnim katastrofama”.

            U Rezoluciji o reviziji Fonda solidarnosti Europske unije iz 2021., Parlament je pozvao Komisiju da u kontekstu buduće reforme:

            • nastavi s radom na pojednostavnjenju i ubrzanju postupka podnošenja zahtjeva za države članice kako bi se osigurao brži odgovor na prirodne katastrofe i hitne situacije;
            • učinkovitije rješava katastrofe na regionalnoj razini;
            • razmotri specifične učinke suše i da se na odgovarajući način s njima pozabavi u budućoj uredbi;
            • što više da prednost regijama kojima prijeti najveći rizik od regionalnih prirodnih katastrofa ili izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja, a posebno najudaljenijim regijama, otocima, planinskim regijama, regijama s visokom seizmičkom ili vulkanskom aktivnošću ili im prijeti veća opasnost od budućih kriza u području javnog zdravlja;
            • ojača i pojednostavi sinergije između Fonda solidarnosti i fondova kohezijske politike te Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (instrument namijenjen jačanju suradnje između država članica i deset zemalja izvan EU-a u području civilne zaštite kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe);
            • u većoj mjeri uzima u obzir najnovija načela u području sprečavanja rizika te da se u novu uredbu uvede načelo „bolje ponovne izgradnje”;
            • te obveže zemlje korisnice da informiraju svoje građane o financijskoj potpori EU-a.
            • Parlament smatra da bi u budućnosti moglo biti potrebno preispitati proračun Fonda solidarnosti, kako bi se osiguralo da taj proračun bude dovoljan za djelotvoran odgovor na velike i regionalne prirodne katastrofe i izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.

              Potreba za reformom Fonda solidarnosti istaknuta je i u Rezoluciji o otocima i kohezijskoj politici iz 2022. Parlament je tom prilikom pozvao na bolji odgovor na izazove s kojima se suočavaju otoci EU-a i naglasio potrebu za poboljšanjem Fonda solidarnosti i njegove prilagodbe prijetnjama kao što su prirodne katastrofe ili učinci klimatskih promjena.

              Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za regionalni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za regionalni razvoj.

               

              Kelly Schwarz / JOHANNA CHLÖÉ LYOR TIRINELLI