Obrazovanje
U ovom informativnom članku objašnjava se pomoćna uloga EU-a u području obrazovanja predstavljanjem glavnih političkih okvira i vodećih programa kojima se omogućuje europska suradnja u tom području. Glavni ciljevi obrazovne politike EU-a uključuju poticanje mobilnosti studenata i osoblja, poticanje uzajamnog priznavanja diploma i razdoblja studiranja u inozemstvu te promicanje suradnje među visokim učilištima.
Pravna osnova
Obrazovanje je službeno priznato kao područje pod nadležnošću EU-a Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Nadležnosti u području obrazovanja utvrđene su u sljedećim člancima Ugovora o funkcioniranju Europske unije:
- U članku 6. UFEU-a navodi se da je Unija „nadležna za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju djelovanja država članica. Na europskoj se razini takvo djelovanje odnosi na sljedeća područja: […] obrazovanje, strukovno obrazovanje, mlade i sport”.
- Članak 9. koji se može opisati kao horizontalna „socijalna klauzula”, glasi: „Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.”
- U članku 165. stavku 1. predviđeno je da: „Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri čemu u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu kulturnu i jezičnu raznolikost”.
-
U članku 165. stavku 2. navodi se: “Ciljevi su djelovanja Unije:
- razvoj europske dimenzije u obrazovanju [...];
- promicanje mobilnosti studenata i nastavnika poticanjem, između ostalog, akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija;
- promicanje suradnje između obrazovnih ustanova, razvoj razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednička obrazovnim sustavima država članica;
- poticanje razvoja obrazovanja na daljinu [...]”.
- Članak 166. Uniji pak omogućuje da provodi politiku strukovnog osposobljavanja kojom se potpomaže i nadopunjuje djelovanje država članica. U skladu s tim člankom Unija mora olakšati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost predavača i polaznika, a osobito mladih.
- udio petnaestogodišnjaka s niskom sposobnošću čitanja, poznavanja matematike i znanosti mora do 2030. biti manji od 15 % (udio iz 2022.: 26,25 % za čitanje, 29,5 % za matematiku i 24,2 % za prirodne znanosti);
- udio učenika u osmoj godini školovanja s nedovoljnom razinom računalne i informacijske pismenosti do 2030. trebao bi biti manji od 15 % (udio iz 2023.: 43%);
- do 2030. najmanje 96 % djece u dobi od tri godine do dobi obveznog osnovnoškolskog obrazovanja trebalo bi sudjelovati u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju (stopa sudjelovanja iz 2023.: 94,6%);
- do 2030. udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje trebao bi biti manji od 9 % (udio iz 2024.: 9,3%);
- udio osoba u dobi od 25 do 34 godine s visokom stručnom spremom trebao bi biti najmanje 45 % (udio iz 2024.: 44,1%);
- udio mladih sa završenim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem koji su tijekom školovanja imati priliku učiti izravno na radnom mjestu do 2025. trebao bi iznositi najmanje 60 % (udio iz 2023.: 65,6%);
- udio odraslih osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su sudjelovale u učenju tijekom prethodnih 12 mjeseci trebao bi do 2025. iznositi najmanje 47 % (udio za 2022.: 46,6%).
- usklađivanje razvoja vještina u području visokog obrazovanja s potrebama tržišta rada;
- osiguravanje široke dostupnosti i uključivosti visokoškolskog obrazovanja te jačanje njegova utjecaja na društvo;
- povećanje kapaciteta za inovacije u području sustava visokog obrazovanja;
- jačanje djelotvornosti i učinkovitosti sustava visokog obrazovanja.
- podupirati obrazovni, profesionalni i osobni razvoj cjeloživotnim učenjem;
- na taj način doprinijeti održivom rastu, kvalitetnim radnim mjestima, inovacijama u području socijalne kohezije, snažnijem osjećaju identiteta EU-a i aktivnom građanstvu;
- izgradnja europskog prostora obrazovanja i olakšavanje europske strateške suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim u temeljnim sektorskim programima;
- unaprijediti suradnju u području politike za mlade u okviru strategije Europske unije za mlade za razdoblje od 2019. do 2027.;
- razvoj europske dimenzije u sportu.
- Ključna mjera br. 1: obrazovna mobilnost pojedinaca;
- Ključna mjera br. 2: suradnja među institucijama i razmjena dobrih praksi;
- Ključna mjera br. 3: potpora reformi politika.
- razvijaju modularni kurikulumi i mikrokvalifikacije usklađene s potrebama tržišta rada;
- jača suradnja između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i industrije;
- uključuju zelene i digitalne vještine u programe osposobljavanja;
- razvijaju inovativne metode poučavanja, od alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji do učenja utemeljenog na izazovima.
- Akademije za učitelje, koje stvaraju europska partnerstva i promiču suradnju između ustanova za obrazovanje učitelja i nastavnika i pružatelja osposobljavanja kako bi se učiteljima i nastavnicima pružila potpora na početku karijere i ojačao njihov profesionalni razvoj;
- eTwinning, internetska zajednica škola koja nastavnicima i učenicima diljem Europe nudi sigurnu i besplatnu platformu za suradnju na projektima, grupnu raspravu i razvoj vještina.
U članku 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima stoji: „svatko ima pravo na obrazovanje”.
Ciljevi
A. Europski prostor obrazovanja
U svojoj Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., donesenoj 30. rujna 2020., Komisija je u glavnim crtama predstavila pristup poboljšanju razine obrazovanja i osposobljavanja europskih građana i jačanja njihova osjećaja pripadnosti Europskoj uniji. Europski prostor obrazovanja temelji se na šest dimenzija, a to su: kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja, uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju, nastavnici i predavači, visoko obrazovanje, i geopolitička dimenzija. Vijeće je u veljači 2021. donijelo Rezoluciju o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) u kojoj se utvrđuje popis ciljeva koje treba ostvariti u sljedećim godinama:
Komisija je u srpnju 2025. objavila međuevaluaciju strateškog okvira za europski prostor obrazovanja za razdoblje 2021.–2030. i utvrdila da su suradnjom država članica ostvareni rani pozitivni rezultati u pogledu zajedničkih prioriteta, uključujući napredak u mobilnosti u visokom obrazovanju, uključivom i digitalnom obrazovanju te inicijativu „Europska sveučilišta”. Međutim, utvrđeni su i izazovi te su preporučena poboljšanja, kao što su pojašnjavanje strateških prioriteta, jačanje veza među različitim obrazovnim sektorima, poboljšanje praćenja i jačanje sinergija s drugim europskim područjima, kao što je istraživanje.
B. Bolonjski proces
Uz inicijative država članica EU aktivno podupire i prioritete Bolonjskog procesa, u sklopu kojeg se od njegove uspostave 1999. godine radi na postizanju usporedivijih, usklađenijih i dosljednijih sustava visokog obrazovanja u Europi i susjednim regijama, što je dovelo do stvaranja europskog prostora visokog obrazovanja na temelju deklaracije usvojene na ministarskoj konferenciji u Budimpešti i Beču u ožujku 2010. godine. Danas europski prostor visokog obrazovanja broji 49 zemalja članica.
C. Obnovljeni program Unije za visoko obrazovanje
Komisija je 2017. godine objavila obnovljeni program EU-a za visoko obrazovanje. s naglaskom na četiri ključne teme:
Postignuća
A. Erasmus+
Erasmus+ je program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2021. do 2027. Opći su ciljevi programa Erasmus+:
Program omogućuje ostvarivanje tih ciljeva s pomoću niza ključnih mjera:
U okviru sveobuhvatne strukture programa Erasmus+ visoko obrazovanje ima središnju ulogu te mu je dodijeljeno najmanje 34,6 % ukupnog proračuna. Programom Erasmus+ podupire se mobilnost studenata i osoblja u visokom obrazovanju, a financiraju se i združeni diplomski studiji Erasmus Mundus.
U 2018. pokrenuta je inicijativa „Europska sveučilišta”, kojom se podupire stvaranje mreža visokih učilišta u svim državama članicama, s ciljem razvoja dugoročne strukturne, strateške i održive suradnje među visokim učilištima. Zahvaljujući tim savezima studenti mogu steći diplomu kombiniranjem studija u nekoliko europskih zemalja. Trenutačno postoje 73 saveza europskih sveučilišta u 36 zemalja.
Komisija je 22. listopada 2021. donijela novi okvir mjera uključivanja za programe Erasmus + i Europske snage solidarnosti za razdoblje 2021.–2027. Cilj je tog okvira olakšati pristup osobama s manje mogućnosti i ukloniti prepreke koje bi mogle otežati sudjelovanje. Njime se podupiru pružatelji usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji žele organizirati aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja za učenike i osoblje. Suradnja je ključna i za novi okvir te uključuje mala partnerstva koja proširuju pristup programu.
Komisija je u srpnju 2025. objavila međuevaluaciju programa Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. (i završnu evaluaciju programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020.). Do 2023. u programu je sudjelovalo više od 1,6 milijuna sudionika i više od 77 000 organizacija. Njegovi transverzalni prioriteti, posebno uključivost i raznolikost, digitalna transformacija i zelena tranzicija, pokazali su se učinkovitima, pri čemu je gotovo trećina putovanja obavljena korištenjem zelenijih mogućnosti putovanja, a mnogi sudionici izvijestili su o povećanju digitalnih vještina i osviještenosti o okolišu.
Istodobno, prijedlogom uredbe o programu Erasmus+ za razdoblje 2028.–2034. utvrđuje se predloženi proračun od oko 40,8 milijardi EUR.
B. Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie
Aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (MSCA) podupire se mobilnost i osposobljavanje istraživača. One su dio okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije „Obzor Europa (2021.–2027.)” i strukturirane su oko pet podaktivnosti. Kada je riječ o visokom obrazovanju, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie postale su glavni program Europske unije u području doktorske izobrazbe. Iz programa Obzor Europa za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie izdvaja se proračun od oko 6,6 milijardi eura.
C. Suradnja u području visokog obrazovanja
Vijeće je u travnju 2022. odobrilo zaključke o europskoj strategiji za osnaživanje visokih učilišta za budućnost Europe te preporuku o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja. Njihov je cilj bio pomoći europskim visokim učilištima da oblikuju svoje doprinose održivim i otpornim gospodarstvima te da pojačaju i prošire transnacionalnu suradnju.
Komisija je u ožujku 2024. donijela paket prijedloga za europski sektor visokog obrazovanja s planom za dublju i širu transnacionalnu suradnju među visokim učilištima. Nakon tog paketa uslijedila je Preporuka Vijeća od 25. studenoga 2024. o privlačnim i održivim karijerama u visokom obrazovanju, u kojoj se navode načini za poboljšanje uvjeta za akademsko osoblje te jačanje visokog obrazovanja i njegove uloge u društvu. Vijeće je zatim 12. svibnja 2025. objavilo preporuku i dopunsku rezoluciju. Preporukom se utvrđuju zajednički europski kriteriji i mehanizmi osiguranja kvalitete za združene programe, dok se rezolucijom uspostavlja postupni pristup za uvođenje, praćenje i evaluaciju oznake kvalitete s ciljem pružanja informacija za buduću političku odluku o stvaranju združene europske diplome.
D. Unija vještina
Parlament i Vijeće su 18. travnja 2018. donijeli Odluku (EU) 2018/646 o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass).
Komisija je u ožujku 2025. pokrenula Uniju vještina, strateški okvir čiji je cilj ljudima u EU-u pružiti vještine potrebne za zeleno, digitalno i konkurentno gospodarstvo. U inicijativi se naglasak stavlja na osnovne vještine (čitanje, matematika, znanost i digitalizacija), obrazovanje u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), cjeloživotno usavršavanje i prekvalifikaciju (uključujući mikrokvalifikacije), prenosivost vještina i kvalifikacija u državama članicama, privlačenje i zadržavanje talenata te rad na europskoj diplomi/oznaci i novim diplomama/oznakama u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Njome se stvaraju novi alati za upravljanje (Europski opservatorij za informacije o vještinama i Odbor na visokoj razini za vještine) i nastoje ostvariti različiti ciljevi, kao što je smanjenje udjela učenika koji postižu slabe rezultate u području pismenosti, matematike, znanosti i digitalnih vještina na manje od 15 % do 2030.
Od 2019. u okviru programa Erasmus+ financirano je 69 projekata centara strukovne izvrsnosti u kojima se:
E. Druga ostvarenja
Komisija je 2020. pokrenula Europsku nagradu za inovativno poučavanje, čiji je cilj odati priznanje radu nastavnika (i njihovih škola) koji iznimno doprinose toj profesiji. Povodom njezine pete obljetnice uvedene su dvije nove kategorije: europska jezična oznaka i obrazovanje odraslih. Ovu inicijativu usmjerenu na nastavnike dopunjuju druge inicijative u okviru programa Erasmus+:
Uloga Europskog parlamenta
Parlament ima sve veći utjecaj na oblikovanje europskih politika u području obrazovanja.
A. Erasmus+
U svibnju 2021. Parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) 2021/817 o uspostavi programa Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. (Uredba (EU) 2021/817). S proračunom od 26,6 milijardi EUR (u usporedbi s 14,7 milijardi EUR u prethodnom razdoblju), cilj je trenutačnog programa osigurati jednake mogućnosti poboljšanjem pristupa za skupine u nepovoljnom položaju.
U Rezoluciji Parlamenta o provedbi mjera uključivanja u okviru programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020., donesenoj 23. lipnja 2022., zaključeno je da su, iako je uključenost dobila na važnosti i rješavala se na sveobuhvatniji i usmjereniji način nego u prethodnim programima, i dalje prisutni znatni izazovi i nedostaci. Time je potvrđena potreba da se više pozornosti posveti mjerama uključivanja u programu Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027., u čijoj je pravnoj osnovi „uključivanje” jasno utvrđeno kao jedan od ključnih ciljeva programa.
Parlament je u siječnju 2024. usvojio Rezoluciju o provedbi trenutačnog programa Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. u okviru evaluacije u sredini provedbenog razdoblja. Parlament je istaknuo činjenicu da je Erasmus+ i dalje vrlo uspješan program, pozvao na dodatno financiranje i mjere pojednostavnjenja kako bi se poboljšao pristup učenika s manje mogućnosti te je potaknuo Komisiju da ojača zelene i digitalne komponente programa, u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.–2027.
B. Ostala posebna područja
Parlament se jako zanima i zalaže za određena područja obrazovanja i osposobljavanja, kako je vidljivo iz sljedećih primjera.
U Rezoluciji od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja Parlament objavljuje svoje stajalište o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027.: Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu”. U ožujku 2023. Služba Europskog parlamenta za istraživanja objavila je kratko izvješće o napretku Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, u kojem je preispitana njegova provedba. Istaknuta je potreba za uklanjanjem trajnih nedostataka u digitalnim vještinama, infrastrukturi i uključenosti kako bi se osigurao njihov djelotvoran i pravedan učinak u cijelom EU-u.
Parlament vodi i obrazovne programe Škola ambasadora Europskog parlamenta i Euroscola kako bi se povećala razina osviještenosti o europskoj demokraciji i vrijednostima. Parlament je 6. travnja 2022. donio Rezoluciju o provedbi mjera u području građanskog odgoja. U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog neravnoteža u pogledu prosječnog građanskog znanja u državama članicama i unutar njih te se iznose razne preporuke za rješavanje tog problema.
U Rezoluciji Parlamenta od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja naglašena je potreba za cjelovitim pristupom i zajedničkim naporima, kao i važnost poticanja europskog prostora obrazovanja s obrazovnog stajališta kako bi se europskim građanima pružile brojnije i bolje mogućnosti studiranja, osposobljavanja i rada u inozemstvu. Parlament je 19. svibnja 2022. donio Rezoluciju o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., u kojoj pozdravlja prijedloge Komisije za razvoj europskog pristupa mikrokvalifikacijama, individualnim računima za učenje i učenju za okolišnu održivost, koji su svi bili među ciljevima za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025.
Parlament je 11. rujna 2025. donio i rezoluciju u kojoj je iznio svoju viziju saveza europskih sveučilišta i pružio smjernice o njihovu budućem razvoju, upravljanju i ulozi u poticanju akademske izvrsnosti, mobilnosti i europskog identiteta.
C. Prijedlozi za izmjenu Ugovorâ
Europski parlament je 22. studenoga 2023. donio Rezoluciju o prijedlozima Europskog parlamenta za izmjenu Ugovorâ. U području obrazovanja pozvao je Uniju da razvije zajedničke ciljeve i standarde za obrazovanje kojima se promiču demokratske vrijednosti i vladavina prava, kao i digitalna i gospodarska pismenost. Parlament je nadalje pozvao EU da promiče suradnju i usklađenost među sustavima obrazovnih ustanova, istodobno jamčeći kulturne tradicije i regionalnu raznolikost. Također je pozvao EU da razvije zajedničke standarde za strukovno osposobljavanje kako bi se povećala mobilnost radnika. Predložio je da EU treba težiti zaštiti i promicanju pristupa besplatnom i univerzalnom školovanju, institucionalnoj i individualnoj akademskoj slobodi i ljudskim pravima.
Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za građane, jednakost i kulturu. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za kulturu i obrazovanje.
Léanne Emma Clara COSTES / Anastasia MITRONATSIOU