Sākums Karlo RESSLER

. – Kao izvjestitelj Europske pučke stranke za proračun 2021. aktivno sam sudjelovao na ovom izvješću.
Proračun za 2021. godinu prvi je proračun u novoj financijskoj perspektivi 2021. ‒ 2027. te ujedno i proračun gospodarskog oporavka Unije. Političke smjernice najvećim dijelom su usmjerene na rješavanje posljedica pandemije COVID-19 te oporavak europske ekonomije. Posebna važnost usmjerena je na pomoć sektorima najviše pogođenima ovom krizom, poput turizma i prometa.
Također, velik dio političkih smjernica usmjeren je na Zeleni plan, postizanje klimatske neutralnosti, ali i modernizaciju. Isto tako u idućem proračunu potrebno je osigurati i dovoljno sredstava za moderne, ali i tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede. Ovo je prvi korak u godišnjoj proračunskoj proceduri.
Svojim glasom podržao sam ovo izvješće.

. – Politika proširenja najuspješnija je politika Europske unije. Preporuke za zemlje zapadnog Balkana dolaze nakon Zagrebačke deklaracije koja je donesena za vrijeme hrvatskog predsjedanja i pruža jasnu perspektivu europskog puta za šest država jugoistočne Europe.
Neposredno prije samita, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji deblokirano je otvaranje pristupnih pregovora, što je trajan zalog hrvatskog predsjedanja. Također, predstavljena je od strane Komisije i povjerenika Várhelyija nova metodologija proširenja koja će objektivno valorizirati napredak svake države koja otvori pristupne pregovore s Europskom unijom.
Unutarnje dvorište Europske unije važno je uključiti u gospodarski i politički prostor, što je posebno bilo vidljivo za vrijeme pandemije. Upravo zato, unutar izvješća navodi se da se za politiku proširenja osiguraju sredstva unutar sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Također, ističe se kako bi zemlje zapadnog Balkana trebale sudjelovati unutar sektorskih politika i programa Unije prije punopravnog članstva.
Posebno smo fokusirani na hrvatski narod koji živi u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog jačanja sigurnosti za hrvatske i europske građane, ali i zbog nastavka uspješne politike, podržao sam Izvješće o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu nakon sastanka na vrhu 2020.

. – Uvođenje restriktivnih mjera kretanja u borbi protiv pandemije virusa COVID-19, kako unutar Europske tako i izvan nje, imalo je devastirajući učinak na turistički sektor. Većina država članica, među kojima je i Republika Hrvatska, visoko je ovisna o turizmu što je vidljivo u značajnoj zastupljenosti turističkih grana u BDP-u zemlje.
Prošle godine, Hrvatska je ostvarila rekordnu turističku sezonu s više od 20 milijuna ostvarenih turističkih dolazaka te 107 milijuna noćenja diljem zemlje. Imajući u vidu važnost turističkog sektora, podržavam predloženi paket smjernica i preporuka od strane Europske komisije s ciljem pružanja pomoći turističkom sektoru EU-a da se oporavi od pandemije kako bi osigurali da Europa i dalje bude najpoželjnija svjetska destinacija.
Pri tome, posebno bih izdvojio bespovratna sredstva osigurana u instrumentu oporavka kroz program REACT-EU koja se mogu upotrijebiti za očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta te za pružanje prijeko potrebnih sredstava i potpora za ulaganja malim i srednjim poduzećima koja izravno ovise o uspješnoj turističkoj sezoni.
Uz to, podržavam pokretanje online platforme „Re-open EU” koja na jednom mjestu objedinjuje sve relevantne informacije o turističkoj ponudi u EU-u i državama članicama za one građane koji se odluče na putovanje u neku od drugih članica Europske unije.