U ovom se informativnom članku objašnjava kako se višejezičnost, koja je temeljna vrijednost EU-a, podupire studiranjem u inozemstvu, međukulturnim razmjenama i učenjem jezika. U njemu se iznosi potpora EU-a književnom i audiovizualnom sektoru u širenju djela na svim jezicima EU-a i jezicima manjina te objašnjava uloga Europskog parlamenta u oblikovanju jezične politike EU-a.

Pravna osnova

  • U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi se da Unija „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost”.
  • U članku 165. stavcima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) naglašeno je da je cilj djelovanja Unije „razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito nastavom i popularizacijom jezika država članica”, uz puno poštovanje kulturne i jezične raznolikosti.
  • Člancima 21. i 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima zabranjuje se diskriminacija na temelju jezika a Unija se obavezuje na poštovanje jezične raznolikosti.
  • Uredba Europske ekonomske zajednice br. 1, koja datira iz 1958. i kojom su određeni jezici koji su se koristili u nekadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, mijenjala se zbog ulazaka novih država u EU. Uredbom i člankom 55. stavkom 1. UEU-a utvrđuju se 24 službena jezika EU-a. U skladu s odredbama uredbe i člankom 24. UFEU-a svaki građanin Europske unije ima pravo u pisanom obliku obratiti se bilo kojoj instituciji ili tijelu EU-a na jednom od tih jezika i dobiti odgovor sastavljen na tom istom jeziku.
  • Ciljevi

    Europska unija živi pod geslom „Ujedinjeni u raznolikosti” te je jezična raznolikost temeljna vrijednost i stvarnost života u njoj.

    Jezičnom politikom EU-a nastoji se promicati poštovanje jezične raznolikosti u svim državama članicama i poticati međukulturni dijalog u cijelom EU-u. Europska unija podupire stjecanje stranih jezika kao osnovnu kompetenciju koja omogućuje pristup obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja. Naime, važan cilj europskog prostora obrazovanja, u okviru kojeg nacionalni sustavi obrazovanja i osposobljavanja u EU-u surađuju kako bi postali snažniji i uključiviji, jest poboljšati poučavanje jezika kako bi postalo standard da ljudi u EU-u osim materinskog govore još dva jezika (vidi komunikaciju „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet”). Cilj je EU-a zaštititi i jezike manjina, na temelju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe.

    Programom Kreativna Europa za razdoblje 2021.–2027. nastoji se zaštititi, razviti i promicati europsku kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu. U predloženom programu sljedniku AgoraEU (2028.–2034.) zadržava se taj opći cilj a u novom potprogramu Media+ u okviru programa AgoraEU predlaže se i potpora višejezičnom audiovizualnom sadržaju.

    Postignuća

    A. Razvoj relevantnih politika i potpora istraživačkim projektima u području jezika

    1. Potpora učenju stranih jezika

    Vijeće Europske unije je 22. svibnja 2019. donijelo preporuku o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ. Vijeće poziva države članice da ojačaju učenje jezika u obveznom obrazovanju, posebno na način da se osigura da više nastavnika jezika ima priliku učiti i poučavati u inozemstvu. Potiče i upotrebu inovativnih metoda poučavanja, uz potporu digitalnih alata kao što je Europska platforma za školsko obrazovanje koja uključuje projekt eTwinning. Projekt eTwinning je besplatna internetska zajednica namijenjena školskom osoblju diljem Europe koja omogućuje suradnju na projektima, razmjenu ideja i sudjelovanje u profesionalnom razvoju.

    2. Standardni pokazatelji jezičnih kompetencija

    Europska unija potiče i upotrebu Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike Vijeća Europe. Taj je alat osmišljen u cilju pružanja što transparentnije, dosljednije i sveobuhvatnije osnove za izradu udžbenika stranih jezika i smjernica za sastavljanje kurikuluma, oblikovanje nastavnih materijala i materijala za učenje te za ocjenjivanje razine poznavanja stranih jezika. Danas se u velikoj mjeri koristi u Europi i na drugim kontinentima.

    3. Suradnja s centrima za istraživanje jezika

    Europska unija blisko surađuje s dvama centrima za istraživanje jezika, a to su Europski centar za suvremene jezike Vijeća Europe (ECML) i Europski istraživački centar za višejezičnost i učenje jezika (Mercator). ECML potiče izvrsnost i inovacije u poučavanju jezika. Njegovi su glavni ciljevi pomoći državama članicama u provedbi učinkovitih politika poučavanja jezika razmjenom najboljih praksi te preko mreža i istraživačkih projekata koji su povezani s programom. EU sufinancira projekte ECML-a kojima se promiče jezična integracija djece migrantskog podrijetla i uspostavljaju kriteriji kvalitete i usporedivosti za testove iz jezika i za ocjenjivanje znanja jezika. Mercator je pak uglavnom usmjeren na regionalne i manjinske jezike u Europi te se bavi „stjecanjem jezika i jezičnim inventarom te širenjem i primjenom znanja u području učenja jezika u školi, kod kuće i kroz kulturno sudjelovanje”.

    4. Europski magisterij iz prevođenja

    Europski magisterij iz prevođenja oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje sveučilišnim prevoditeljskim programima koji zadovoljavaju definirane profesionalne standarde i tržišne zahtjeve. Njegov je glavni cilj poboljšati kvalitetu osposobljavanja prevoditelja te visoko kvalificirane pojedince potaknuti na rad u struci u EU-u.

    B. Akcijski programi

    1. Program Erasmus+

    Erasmus+ je program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Među posebnim ciljevima programa su promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti. Putem Mrežne jezične potpore u okviru programa Erasmus+ sudionicima koji tijekom polugodišta studiraju u inozemstvu nudi se pomoć kako bi naučili jezik zemlje domaćina. Programom Erasmus+ također se potiče suradnja među obrazovnim djelatnicima u svrhu inovacija i razmjene dobre prakse. Financiraju se i projekti kojima se podupire poučavanje i učenje znakovnih jezika te promiču osviještenost o jezičnoj raznolikosti i zaštita manjinskih jezika.

    2. Program Kreativna Europa

    Potprogramom Kultura u sklopu programa Kreativna Europa podupire se prevođenje knjiga i rukopisa. Na primjer, Nagradom Europske unije za književnost, koja se sufinancira iz tog programa, nagrađuju se novi autori te se pruža potpora u prevođenju kako bi se optjecaj njihovih djela proširio diljem Europe.

    3. Europski dan jezika

    Europski dan jezika prvi je put obilježen 2001. Zbog njegovog velikog uspjeha su ga EU i Vijeće Europe odlučili obilježavati svake godine 26. rujna različitim manifestacijama za promicanje učenja jezika diljem Europe.

    4. Europska jezična oznaka

    Komisija od 1998. dodjeljuje Europsku jezičnu oznaku kako bi nagradila nove inicijative u području poučavanja i učenja jezika. Njome se pruža potpora školama, sveučilištima, centrima za osposobljavanje i drugim organizacijama na svim razinama obrazovanja, od ranog djetinjstva do odrasle dobi, u svim zemljama sudionicama programa Erasmus+ i zemljama partnerima.

    Nagrada se dodjeljuje i lokalnim i regionalnim vlastima te poslodavcima, udrugama i pojedincima koji su dali izniman doprinos kada je riječ o poučavanju i učenju jezika. Pobjednicima se odaje priznanje te stječu vidljivost na nacionalnoj i europskoj razini.

    5. Nagrada „Juvenes Translatores”

    Komisija svake godine dodjeljuje nagradu „Juvenes Translatores” za najbolji prijevod učeniku koji ima 17 godina i dolazi iz neke od država članica. Učenici mogu prevoditi s bilo kojeg i na bilo koji službeni jezik Europske unije.

    6. eTranslation

    Alat Europske komisije eTranslation usluga je strojnog prevođenja koju je razvila Glavna uprava za pismeno prevođenje radi olakšavanja višejezične komunikacije diljem EU-a. Njome se institucijama, javnim upravama te malim i srednjim poduzećima u EU-u pomaže da prevode tekstove i dokumente na sve službene jezike EU-a, kao i na islandski, norveški i ruski. Usluga eTranslation podržava i višejezične internetske stranice EU-a i tako poboljšava pristup informacijama za koje još nisu dostupni tradicionalni prijevodi. Ta usluga doprinosi promicanju jezične raznolikosti i jednakom pristupu informacijama EU-a.

    Uloga Europskog parlamenta

    A. Jezična raznolikost

    Parlament je u svojoj komunikacijskoj strategiji usvojio višejezičnu jezičnu politiku kako bi se jednaka važnost pridala svim jezicima EU-a. Većina parlamentarnih dokumenata prevodi se na sve službene jezike, a svaki zastupnik u Europskom parlamentu ima pravo izabrati na kojem će jeziku EU-a govoriti. Na 24 službena jezika Europske unije također su dostupni obilasci u pratnji vodiča Kuće europske povijesti i Parlamentarija (Centar za posjetitelje Parlamenta).

    Parlament također promiče jezičnu i kulturnu raznolikost. Tako se Nagradom publike LUX, koju zajednički organiziraju Europski parlament i Europska filmska akademija, nagrađuju izvanredni europski filmovi. Filmovi imaju titlove na svim službenim jezicima EU-a kako bi bili dostupni široj publici.

    Parlament je 19. svibnja 2021. donio Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sektoru. Rezolucija je relevantna za jezičnu politiku jer se njome s jedne strane ističu rizici i izazovi koje umjetna inteligencija predstavlja za jezičnu raznolikost, a s druge strane njezin potencijal za olakšavanje višejezičnosti, primjerice automatskim podslovljivanjem i sinkronizacijom.

    U Rezoluciji od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup, Parlament je naglasio važnost učenja stranih jezika. Istaknuo je kako je potrebno da države članice podupiru učenje jezika na svim razinama, posebno u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. To je u skladu s ciljem Vijeća Europe o višejezičnosti kojim se želi postići da se do kraja niže srednje škole stekne znanje barem dvaju drugih službenih jezika EU-a. U rezoluciji se Komisiju poziva da izradi alate kojima bi se državama članicama omogućila provedba preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika, praćenju napretka i pružanju financijske potpore, posebice školama u kojima se poučavaju materinski jezici građana EU-a koji žive u drugim zemljama EU-a. U njoj se također poziva države članice da prikupe usporedive podatke o učenju jezika.

    U Rezoluciji od 9. svibnja 2023. o provedbi revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Parlament je naglasio važnost olakšavanja sinkronizacije, podslovljivanja i zvučnog opisivanja na svim jezicima državnog područja na kojem se pružaju audiovizualne medijske usluge. Zatražio je da se više napora posveti distribuciji europskih djela koja predstavljaju puni raspon europske jezične raznolikosti, odnosno ne samo službene, već i regionalne i manjinske jezike.

    Komisija je 16. srpnja 2025. predložila novi program Erasmus+ za razdoblje 2028.–2034. i program koji će naslijediti program Kreativna Europa u okviru proračuna EU-a za razdoblje 2028.–2034. pod nazivom „AgoraEU”. Parlament i Vijeće bit će suzakonodavci za oba programa.

    B. Pružanje potpore manjinskim jezicima

    U Rezoluciji od 17. prosinca 2020. o europskoj građanskoj inicijativi „Paket mjera za zaštitu manjina — milijun potpisa za raznolikost u Europi” („Minority SafePack”) Parlament je izrazio podršku toj inicijativi, čiji je cilj poboljšati zaštitu jezičnih manjina.

    U Rezoluciji od 22. studenoga 2023. o prijedlozima Europskog parlamenta za izmjenu Ugovorâ Parlament je pozvao na snažniju zaštitu regionalnih i manjinskih jezika te na njihovo uključivanje u buduće revizije Ugovorâ EU-a.

    C. Konferencija o budućnosti Europe

    U svibnju 2022. Konferencija o budućnosti Europe usvojila je svoje izvješće o konačnom ishodu. U prijedlogu plenarne sjednice br. 48 o kulturi i razmjenama iz tog izvješća navodi se da bi EU trebao „promicati višejezičnost kao poveznicu s drugim kulturama od rane dobi”. Uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o manjinskim jezicima i Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, ističe se kako manjinski i regionalni jezici iziskuju dodatnu zaštitu.

    Također se predlaže da bi EU trebao razmotriti osnivanje institucije za promicanje jezične raznolikosti na europskoj razini. Nalaže se i da djeca već u osnovnoj školi moraju steći visoku razinu znanja jezika EU-a koji nije njihov materinski jezik, teži se promicanju europske kohezije poticanjem građana u pograničnim regijama da uče jezike susjednih zemalja, te promiče znanje engleskog jezika radi poboljšanja komunikacije među građanima.

    Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za građane, jednakost i kulturu. Više informacija dostupno je nainternetskim stranicama Odbora za kulturu i obrazovanje.

     

    Anastasia MITRONATSIOU / Denise CHIRCOP