Izravna plaćanja
U ovom se informativnom članku objašnjava kako Europska unija poljoprivrednicima pruža određeni oblik potpore dohotku, poznat kao „izravna plaćanja”, koja služi kao sigurnosna mreža i povećava profitabilnost poljoprivrednih gospodarstava. U članku se navode i razni programi plaćanja i način na koji funkcioniraju u praksi te se daje raščlamba planiranih rashoda za izravna plaćanja u okviru strateških planova zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Pravna osnova
Pravna osnova zajedničke poljoprivredne politike utvrđena je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (članci od 38. do 44.) (3.2.1.)
ZPP je uređen skupom zakonodavnih akata. Među njima su:
- Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a(Uredba (EU) 2021/2115) (3.2.4.);
- Uredba o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome (Uredba (EU) 2021/2116) (3.2.5);
- Uredba u pogledu standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, shema za klimu, okoliš i dobrobit životinja, izmjena strateških planova u okviru ZPP-a, preispitivanja strateških planova u okviru ZPP-a i izuzeća od kontrola i kazni (Uredba (EU) 2024/1468);
- Uredba o izmjeni pravila u pogledu sustava uvjetovanosti, vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrsta intervencija u određenim sektorima i području ruralnog razvoja te godišnjih izvješća o uspješnosti i o izmjeni pravila u pogledu suspenzija plaćanja, godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost te kontrola i kazni (Uredba (EU) 2025/2649).
- Izravna plaćanja financiraju se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i utvrđena su u Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a. Ona su sigurnosna mreža za poljoprivrednike koji imaju prihode niže od prosjeka u usporedbi s onima iz ostalih područja gospodarstva, se suočavaju s problemom nesigurnih tržišta, ekstremnih vremenskih uvjeta, štetnih organizama i bolesti ili slabom pregovaračkom moći u prehrambenom lancu;
- Tržišne mjere (3.2.6.) također se financiraju iz EFJP-a i utvrđene su u Uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta (Uredba (EU) br. 1308/2013). Cilj im je poduprijeti i stabilizirati poljoprivredna tržišta. Nekima od njih izravno se podupiru poljoprivrednici u EU-u, i to olakšavanjem njihova sudjelovanja u skupinama proizvođača ili sustavima kvalitete, čime im se jača uloga u lancu opskrbe;
- Mjere ruralnog razvoja (3.2.8.) financiraju se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i nacionalnih fondova te su utvrđene u Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a. Cilj im je doprinijeti gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj učinkovitosti ruralnih područja. One obuhvaćaju i mjere potpore za poljoprivrednike, kao što su poljoprivredno-okolišne mjere, financiranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, alati za upravljanje rizikom i financijski instrumenti.
- Osnovna potpora dohotku za održivost (članci od 21. do 28. Uredbe (EU) 2021/2115) godišnje je plaćanje po hektaru, za koje je namijenjena polovica proračuna za izravna plaćanja. Države članice mogu odlučiti platiti jedinstveni iznos po hektaru, razlikovati plaćanja u skladu s različitim socioekonomskim ili agronomskim uvjetima ili platiti iznos na temelju prava na plaćanje koja su se primjenjivala u okviru prijašnjeg ZPP-a. Pri korištenju prava na plaćanje države članice moraju postupno smanjivati razliku između njihovih vrijednosti tijekom narednih godina, što je postupak poznat kao „konvergencija”. Plaćanje za male poljoprivrednike koje ne premašuje 3000 EUR godišnje može se dodijeliti kao jednokratan iznos ili po hektaru (gornja granica od 3000 EUR zamjenjuje ranije ograničenje od 1250 EUR nakon izmjena Uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a iz 2025.). Takva plaćanja, koja nisu obvezna za poljoprivrednike, zamjenjuju sve druge oblike izravnih plaćanja, osim onih koja se dodjeljuju za programe za ekologiju, ako države članice tako odluče u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a;
- Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost (članak 29. Uredbe (EU) 2021/2115) godišnje je dodatno plaćanje za prve hektare poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednike koji imaju pravo na osnovnu potporu dohotku. Iznos po hektaru i broj hektara po poljoprivredniku za koje je dostupna preraspodijeljena potpora dohotku utvrđuju države članice. Cilj je tog programa preraspodijeliti izravna plaćanja s većih na manja ili srednja poljoprivredna gospodarstva. Kako bi se pružila potpora malim poljoprivrednim gospodarstvima, najmanje 10 % proračuna za izravna plaćanja svake države članice mora biti namijenjeno za taj program, osim ako se preraspodjela ne ostvari drugim sredstvima;
- Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike (članak 30. Uredbe (EU) 2021/2115) godišnje je dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike koji imaju pravo na osnovnu potporu dohotku. Države članice određuju paušalni iznos ili iznos po hektaru i broj hektara po poljoprivredniku za koje je potpora dostupna. Također utvrđuju gornju dobnu granicu (između 35 i 40 godina) te osposobljavanje i vještine koje se zahtijevaju od potencijalnih korisnika;
- Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja (ekosheme) (članak 31. Uredbe (EU) 2021/2115) pomažu poljoprivrednicima koji se obvežu na poljoprivredne prakse koje djeluju pozitivno na klimu, okoliš i dobrobit životinja ili borbu protiv antimikrobne rezistencije. Takve prakse, koje moraju nadilaziti zakonodavne zahtjeve, navedene su u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Godišnje plaćanje po hektaru odobreno za ekosheme može biti plaćanje uz osnovnu potporu dohotku ili plaćanje za nadoknadu nastalih troškova ili gubitka prihoda zbog preuzetih obveza. Najmanje 25 % nacionalnog proračuna za izravna plaćanja mora biti namijenjeno za tu shemu, koja je dobrovoljna za poljoprivrednike;
- Proizvodno vezana potpora dohotku (članci od 32. do 35. Uredbe (EU) 2021/2115): iako je potpora dohotku u okviru ZPP-a u prošlosti bila povezana (ili proizvodno vezana) s određenim proizvodima, uzastopnim reformama ta je veza postupno uklonjena i danas je ograničena na mali udio izravnih plaćanja. Cilj je proizvodno vezane potpore riješiti poteškoće u sektorima, vrstama proizvodnje ili posebnim vrstama poljoprivredne djelatnosti koje su važne zbog socioekonomskih ili okolišnih razloga. Potpora se sastoji od godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji u cilju poboljšanja konkurentnosti, održivosti ili kvalitete. Proteinski usjevi mogu se bez obrazloženja uvrstiti u sektore na koje se strateški planovi u okviru ZPP-a mogu usmjeriti jer bi se time doprinijelo smanjenju ovisnosti EU-a o uvozu u tom sektoru i upotrebi dušičnih gnojiva;
- Posebno plaćanje za pamuk (članci od 36. do 41. Uredbe (EU) 2021/2115) program je proizvodno vezanih izravnih plaćanja u okviru kojeg se dodjeljuju plaćanja po hektaru pamuka koji se nalazi na područjima odobrenima za proizvodnju pamuka u Bugarskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu.
Mjere u okviru politike ZPP-a za potporu poljoprivrednicima
U okviru ZPP-a pruža se potpora poljoprivrednicima nizom mjera politike:
Pregled
Programi izravnih plaćanja uređeni su člancima od 20. do 41. Uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a. Neki od njih su obvezni, dok druge programe države članice mogu dobrovoljno uvrstiti u nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a.
Kako izravna plaćanja funkcioniraju u praksi?
Svake godine više od šest milijuna korisnika prima izravna plaćanja. Dodjeljuju se aktivnim poljoprivrednicima, bilo pojedincima bilo trgovačkim društvima, koji se bave barem minimalnom razinom poljoprivredne djelatnosti (odnosno poljoprivrednom proizvodnjom ili održavanjem poljoprivredne površine u stanju pogodnom za poljoprivredu). U strateškim planovima u okviru ZPP-a aktivni poljoprivrednici definiraju se na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kao i na temelju negativnog popisa koji isključuje određene subjekte iz kategorije aktivnih poljoprivrednika.
Potpora u okviru strateških planova ZPP-a uglavnom se pruža u obliku plaćanja koja ovise o površini zemljišta. Za neke se programe temelji na broju podržanih životinja. Definicije koje se odnose na prihvatljivost poljoprivrednika i površinu zemljišta prihvatljivih za potporu u okviru ZPP-a utvrđene su na razini EU-a kako bi se osigurao zajednički karakter politike. U usporedbi s prijašnjim razdobljem ZPP-a te definicije nisu toliko detaljne u zakonodavstvu EU-a. One državama članicama omogućuju fleksibilnost u tome da dodatno specificiraju pravila na nacionalnoj razini kako bi ih mogle prilagoditi svojim potrebama i bolje usmjeriti potporu.
Sve države članice utvrđuju minimalne zahtjeve za primanje izravnih plaćanja. Većina njih utvrđuje i prag u pogledu površine zemljišta i financijski prag od 0,3 do 4 hektara, odnosno između 100 i 500 EUR. Većina država članica zadržala je svoje minimalne pragove nepromijenjenima u usporedbi s prijašnjim razdobljem.
Poljoprivrednici koji žele podnijeti zahtjev za izravna plaćanja moraju se prijaviti svake godine i pridržavati se niza pravila. Osim zakonskih zahtjeva u pogledu upravljanja koji su obvezni za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, poljoprivrednici koji primaju plaćanja u okviru ZPP-a podliježu uvjetovanosti, odnosno moraju održavati zemljište u dobrim poljoprivrednim i ekološkim uvjetima. ZPP za razdoblje od 2023. do 2027., u usporedbi s prijašnjim razdobljem, uključuje poboljšanu uvjetovanost sa „zelenijim” zahtjevima. Međutim, izmjenama uvedenima 2024. i 2025. u cilju pojednostavnjenja pravila ZPP-a neki od zahtjeva za poboljšanu uvjetovanost postali su fleksibilniji (3.2.4.). U ZPP za razdoblje od 2023. do 2027. također se prvi put uvodi socijalna uvjetovanost, kojom se izravna plaćanja povezuju s određenim temeljnim socijalnim načelima i načelima povezanima s radom.
Komisija i nacionalna tijela upravljaju izravnim plaćanjima u okviru podijeljenog upravljanja. Pod nadzorom Komisije nacionalne agencije za plaćanja zadužene su za upravljanje izravnim plaćanjima i obavljanje zadaća kao što su obrada zahtjeva za potporu, izvršavanje plaćanja i obavljanje određenih provjera (3.2.5.).
Ključne financijske informacije
Osnovna potpora dohotku za održivost, godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini zemljišta koje se financira isključivo iz proračuna EU-a, i dalje je najvažniji instrument ZPP-a za potporu dohotku poljoprivrednika u EU-u. Planirani rashodi u strateškim planovima u okviru ZPP-a za taj instrument u prosjeku čine 51 % ukupnog proračuna EFJP-a, odnosno 31 % ukupnih javnih rashoda ZPP-a (3.2.2.).
<strong></strong><strong>Raspodjela ukupnih javnih planiranih rashoda za izravna plaćanja na kojima se temelji provedba svih 28 strateških planova u okviru ZPP-a od 2023. do 2027.</strong>
| Vrsta intervencije | Doprinos EU-a u (u milijardama EUR) | % kao udio u ukupnim izravnim plaćanjima |
|---|---|---|
| Osnovna potpora dohotku za održivost — osnovni dohodak za održivost (članci od 21. do 28.) | 96,69 | 51,12 % |
| Proizvodno vezana potpora dohotku (članci od 32. do 35.) | 23,03 | 12,18 % |
| Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike (članak 30.) | 3,4 | 1,80 % |
| Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost (članak 29.) | 20,09 | 10,62 % |
| Ekosheme — Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja (članak 31.) | 44,71 | 23,64 % |
| Pamuk — posebno plaćanje za pamuk (članci od 36. do 41.) | 1,23 | 0,65 % |
| Ukupna izravna plaćanja iz EFJP-a | 189,15 | 100 % |
Izvor: Europska komisija, 28 odobrenih strateških planova u okviru ZPP-a (2023.–2027.), sažetak, lipanj 2023.
Uloga Europskog parlamenta
U svibnju 2018. Parlament je donio Rezoluciju o budućnosti hrane i poljoprivrede, u kojoj su navedeni prioriteti ZPP-a za razdoblje nakon 2020. Pozvao je na zadržavanje ili povećanje proračuna ZPP-a kako bi se odgovorilo na postojeće i nove izazove. Parlament je podržao usmjereniju potporu, posebno za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, uključujući povećanu potporu za početne hektare i smanjena (ograničena) plaćanja za veća poljoprivredna gospodarstva. Naglasio je da bi sredstva trebala biti namijenjena istinskim poljoprivrednicima i pravednije raspodijeljena među državama članicama EU-a, pri čemu veća konvergencija iziskuje veći proračun. Istaknuo je i potrebu za dosljednim evaluacijskim standardima i snažnim nadzorom kako bi se osigurala pravedna i učinkovita provedba u cijelom EU-u.
Komisija je 1. lipnja 2018. predložila novi zakonodavni okvir za ZPP. On je obuhvaćao Uredbu o strateškim planovima u okviru ZPP-a, u skladu s kojom bi svaka država članica utvrdila kako namjerava provesti mjere ZPP-a radi postizanja zajedničkih ciljeva. Prijedlogom je uveden novi model ostvarivanja politike te je ponovno potvrđena središnja uloga izravnih plaćanja u pružanju potpore poljoprivrednicima u EU-u.
Tijekom pregovora o paketu za reformu ZPP-a Parlament je nastojao dobiti široku ulogu i obuhvatiti cijeli spektar pitanja o kojima se raspravljalo. U studiji o procesu reforme ZPP-a nakon 2020. kojom se uzima u obzir međuinstitucijski aspekt, a koju je naručio Parlament, ističe se da je Parlament prihvaćanjem uloge čuvara načela EU-a i proračuna ZPP-a nastojao zadržati europski karakter i zajednički karakter raznih dijelova predloženog zakonodavstva kako bi se izbjegla „ponovna nacionalizacija” ZPP-a. Osim toga, u nekim je slučajevima preuzeo vodeću ulogu kao inicijator politika, što je vidljivo iz njegovih nastojanja da se velik dio proračuna za izravna plaćanja namijeni za nove ekosheme i iz njegova uspješnog uvođenja socijalne uvjetovanosti u Uredbu o strateškim planovima u okviru ZPP-a.
U okviru pregovora o izmjenama iz 2024. i 2025. Parlament se zalagao za veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva za zaštitu okoliša, lakši pristup kriznim plaćanjima za poljoprivrednike, veću godišnju financijsku potporu za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i dodatnu potporu za poslovni razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava.
Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za regionalni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Sarah Madeleine Régine Pierrette Costes / Rachele Rossi