U ovom se informativnom članku objašnjavaju odnosi EU-a sa zemljama srednje Azije, regijom od sve veće strateške važnosti. U članku se razmatra političko i gospodarsko stanje te stanje ljudskih prava u svakoj od zemalja srednje Azije i opisuje suradnja EU-a s pojedinačnim zemljama i regijom u cjelini. U njemu se opisuje i doprinos Parlamenta djelovanju EU-a u regiji.

Pravna osnova

  • Ugovor o Europskoj uniji: glava V. obuhvaća vanjsko djelovanje EU-a, odnosno njegove odnose sa zemljama koje nisu članice EU-a.
  • Ugovor o funkcioniranju Europske unije: članci 206. i 207. odnose se na trgovinu, dok članci 216.–219. obuhvaćaju međunarodne sporazume.
  • Sporazumi o partnerstvu i suradnji: EU je potpisao sporazume sa zemljama srednje Azije kako bi uredio svoje bilateralne odnose s njima:
    • Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kazahstanom, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2020.;
    • Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom, koji je potpisan u srpnju 2024.;
    • Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Uzbekistanom, koji je potpisan u srpnju 2025.;
    • Privremeni trgovinski sporazum s Turkmenistanom, koji je stupio na snagu u kolovozu 2010.;
    • Sporazum o partnerstvu i suradnji s Tadžikistanom, koji je stupio na snagu 2010. i uskoro će biti zamijenjen sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji;
    • Sporazum o slobodnoj trgovini s Mongolijom, koji je stupio na snagu u studenome 2017.
    • Zemlje srednje Azije i odnosi EU-a i srednje Azije

      Srednja Azija povezuje golemi azijski kontinent s Europom. EU prepoznaje stratešku važnost te regije za trgovinske i energetske putove, kao i za resurse kao što su plin, nafta i minerali (posebno zlato, uranij i sve vrste rijetkih zemlji). EU je 2019. ažurirao strategiju za srednju Aziju kako bi se usredotočio na otpornost (uključujući područja kao što su ljudska prava, sigurnost granica i okoliš), blagostanje (s jakim naglaskom na povezanosti) i regionalnu suradnju.

      Međusobni odnosi srednjoazijskih država godinama su bili uglavnom loši zbog sporova oko granica i resursa. Ipak, stanje se brzo promijenilo nakon što je u Uzbekistanu 2016. došlo do promjene vodstva, što je otvorilo nove mogućnosti za regionalnu suradnju.

      Redoviti sastanci na vrhu čelnika srednje Azije temelj su regionalne diplomacije. Prvi sastanak na vrhu čelnika srednje Azije o regionalnoj suradnji održan je u ožujku 2018. u Astani, dok je sedmi savjetodavni sastanak šefova država srednje Azije održan u Taškentu u studenome 2025. Obnovljiva energija, prometna povezanost i upravljanje vodama i dalje su važna područja regionalne suradnje. Gospodarstvo u regiji trenutačno se suočava s nesigurnošću zbog ruske invazije na Ukrajinu, rata u Perzijskom zaljevu, globalne inflacije i rasta cijena robe.

      Razmjer odnosa EU-a povezan je sa spremnošću pojedinih srednjoazijskih država da provedu reforme i osnaže demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava i neovisnost pravosuđa. Te države trebaju biti spremne modernizirati i diversificirati svoja gospodarstva, među ostalim pružanjem podrške privatnom sektoru, a osobito malim i srednjim poduzećima. Vijeće je u lipnju 2019. prihvatilo strategiju EU-a za srednju Aziju. Kako bi dodatno produbio bilateralne veze, EU je pregovarao o sporazumima o pojačanom partnerstvu i suradnji sa zemljama srednje Azije.

      Sve države srednje Azije u vanjskoj politici slijede multivektorski pristup, pri čemu osobito nastoje održati ravnotežu u odnosima s Rusijom, Kinom, EU-om i Sjedinjenim Američkim Državama. Za regiju su važni i odnosi s Turskom i Iranom. Turkmenistan je u velikoj mjeri zatvoren za vanjski svijet, a njegov status „stalne neutralnosti” priznat je čak i u okviru UN-a. Nakon što su talibani preuzeli vlast u kolovozu 2021., stanje u Afganistanu postalo je ne samo globalno pitanje već i velika briga srednjoazijskih vlada. Cijela srednjoazijska regija postala je ključno područje za obuzdavanje vjerskog ekstremizma i terorističkih mreža, zajedno s trgovinom drogom unutar svojih granica.

      Zbog humanitarne krize u Afganistanu mnoge afganistanske izbjeglice pobjegle su u središnju Aziju. Oni su ključni primatelji dodatne potpore EU-a putem bilateralnih i regionalnih programa u okviru višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje 2021.–2027.

      Stanje u Afganistanu istaknulo je važnost središnje Azije za sigurnost i stabilnost. Neredi u Kazahstanu u siječnju 2022., koji su završili nakon što je Organizacija Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti poslala postrojbe pod ruskim vodstvom, i pogranični sukobi srednjoazijskih zemalja upućuju na rizik od nestabilnosti u regiji koja je tradicionalno pod utjecajem Moskve. Rusija je i dalje ključni pružatelj sigurnosti, s vojnim objektima u trima zemljama srednje Azije. Također kontrolira dvije trećine uvoza oružja u regiji i podupire vlade regije. Međutim, taj utjecaj u srednjoj Aziji slabi kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu i koncentracije postrojbi na bojištu. Zahvaljujući toj promjeni zemlje srednje Azije mogle bi postati neovisniji regionalni akteri te su stvoreni novi putovi za partnerstva i suradnju s EU-om u područjima kao što su energija, sirovine i povezivost.

      Prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije održan je 3. i 4. travnja 2025. u Samarkandu, u Uzbekistanu. Na sastanku su sudjelovali predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i čelnici Uzbekistana, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Turkmenistana. U promjenjivom globalnom i regionalnom geopolitičkom okruženju čelnici EU-a i srednje Azije odlučili su unaprijediti svoj odnos u strateško partnerstvo i ponovno potvrdili svoju predanost jačanju trgovinskih veza i produbljivanju suradnje u područjima kao što su energetika, gospodarstvo, ulaganja, visokokvalitetna povezivost, digitalizacija i sigurnost (uključujući odgovor na hibridne prijetnje). Raspravljali su i o djelovanju u području klime, ljudskim pravima i strateškim resursima (uključujući kritične sirovine). To je ključna prilika da EU pokaže svoj geopolitički interes za jačanje bilateralnog djelovanja i jačanje regionalne suradnje sa srednjom Azijom kako bi se smanjila njezina ovisnost o Kini i Rusiji u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena.

      Međunarodna konferencija EU-a i srednje Azije o povezivosti (Global Gateway) održana je u studenome 2022. u Samarkandu, u Uzbekistanu. Važnost regionalnog pristupa i regionalne suradnje istaknuta je i na ministarskim sastancima EU-a i srednje Azije.

      U ožujku 2025. u Ašgabatu, u Turkmenistanu održan je 20. ministarski sastanak EU-a i srednje Azije, na kojem je ponovno potvrđen napredak postignut u pogledu Zajedničkog plana za produbljivanje veza iz 2023. te su utvrđena područja i mjere za jačanje odnosa putem dijaloga i praktične suradnje. U tom se planu naglašava poboljšanje povezivosti, posebno s pomoću projekata trgovine, ulaganja i infrastrukture, što je također u skladu s ulagačkom strategijom EU-a Global Gateway.

      U tom su kontekstu ministri podsjetili i na forum ulagača u okviru strategije Global Gateway za prometnu povezanost EU-a i srednje Azije održan u siječnju 2024. u Bruxellesu, na kojem su europske i međunarodne financijske institucije izrazile spremnost da namijene 10 milijardi eura za potporu razvoju Transkaspijskog prometnog koridora, koji je zamišljen kao konkurentna i moderna multimodalna ruta koja povezuje Europu i srednju Aziju.

      Trgovina robom EU-a i srednje Azije iznosila je 2024. godine 54,2 milijarde EUR, uz suficit od 16 milijarde EUR u korist srednje Azije. Srednja Azija uglavnom opskrbljuje EU sirovinama kao što su sirova nafta, prirodni plin, metali i pamuk. Zauzvrat EU prvenstveno izvozi strojeve, prijevoznu opremu i gotovu robu, što zajedno čine više od polovine njegova ukupnog izvoza u tu regiju.

      Kineski utjecaj u trgovini i ulaganjima raste kao rezultat inicijative „Jedan pojas, jedan put”. Kao odgovor na to EU je povećao svoj angažman i ulaganja u regiji u okviru strategije EU-a Global Gateway. Na primjer, na sastanku na vrhu EU-a i srednje Azije u travnju 2025. EU je najavio paket ulaganja u vrijednosti od 12 milijardi EUR namijenjen poboljšanju trgovinskih ruta, a sredstva će se dodijeliti u okviru strategije Global Gateway. Uzimajući u obzir pomoć pojedinačnih država članica, EU je postao najveći donator u srednjoj Aziji te je za regionalni višegodišnji okvirni program za srednju Aziju za razdoblje 2021.–2027. dodijelio više od 550 milijuna EUR.

      Aktivnosti Europskog parlamenta sa srednjom Azijom uglavnom provode, među ostalim, Odbor za vanjske poslove i njegov Pododbor za ljudska prava, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za sigurnost i obranu i Izaslanstvo za odnose sa srednjom Azijom te odbori za parlamentarnu suradnju. Europski parlament nadzire provedbu sporazuma sklopljenih sa srednjom Azijom, pri čemu se usredotočuje na ljudska prava, političko stanje, gospodarsku i razvojnu suradnju te izborne procese. Europski parlament i dalje ističe važnost poštovanja ljudskih prava, dobrog upravljanja i društvenog razvoja te posebnu pozornost pridaje ulozi parlamentarne diplomacije i snažno podupire demokraciju i vladavinu prava.

      Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i odluke EU-a o uvođenju niza paketa sankcija Rusiji, neke zemlje srednje Azije, a posebno Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, postali su mogući centri za zaobilaženje sankcija, što je situacija koju je Europski parlament osudio u više rezolucija.

      Parlament je u siječnju 2024. donio rezoluciju o strategiji EU-a za srednju Aziju kojom je ažurirao svoj sveobuhvatni pristup i pozdravio planove da se prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije održi, što se i dogodilo u travnju 2025. godine Rezolucijom se podupire i Zajednički plan za produbljivanje veza između EU-a i srednje Azije iz listopada 2023. koji služi kao strateški plan za poboljšanje dijaloga i suradnje.

      Nakon početka pregovora o pojednostavnjenju viznog režima EU-a za kazahstanske građane u prosincu 2025. predsjednica Izaslanstva za odnose sa srednjom Azijom objavila je izjavu u kojoj podupire otvaranje sličnih pregovora sa svim zemljama srednje Azije.

      Prvi parlamentarni forum Srednje Azije i EU-a održan je 30. i 31. ožujka 2026. u Samarkandu, u Uzbekistanu, što je označilo važnu nadogradnju parlamentarnih odnosa dodavanjem, uz postojeće bilateralne sastanke, novog formata u kojem zastupnici mogu raspravljati o regionalnim izazovima i zajedničkim politikama.

      Kazahstan

      Europski parlament je u prosincu 2017. dao suglasnost za Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kazahstanom, istaknuvši važnost načela „više za više” za poticanje političkih i socioekonomskih reformi. Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana stupio je na snagu u ožujku 2020., kada je Kazahstan ratificirao Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. U području ljudskih prava Kazahstan je u rujnu 2020. potpisao drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je cilj ukidanje smrtne kazne, te je u prosincu 2021. u konačnici ukinuo smrtnu kaznu.

      U ožujku 2019., nakon tri desetljeća na vlasti, bivši predsjednik Nursultan Nazarbajev podnio je ostavku, no do 2022. zadržao je znatan utjecaj i službene ovlasti u svojstvu „vrhovnog vođe” bivše sovjetske repulbike i „oca nacije. Porast cijena ukapljenog prirodnog plina u siječnju 2022. doveo je do prosvjeda, nakon čega su nasilje izazvale neidentificirane, dobro osposobljene i organizirane naoružane osobe. Kao odgovor na to, predsjednik Kasim-Žaomart Tokajev proglasio je izvanredno stanje. Na zahtjev predsjednika Tokajeva, Organizacija Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, vojni savez koji vodi Rusija, pristala je poslati vojnike („mirovne snage”) u Kazahstan iz Rusije, Bjelarusa, Tadžikistana, Armenije i Kirgistana.

      Predsjednik Tokajev preuzeo je dužnost predsjednika Vijeća sigurnosti, koju je dotad obnašao Nazarbajev, te je imenovao novog premijera, dok su ključni članovi obitelji Nazarbajeva izgubili svoje utjecajne položaje. U rujnu 2022. kazahstanski parlament preimenovao je glavni grad države iz Nur-Sultana u Astanu, što je posljednji u nizu pokušaja da se zemlja distancira od Nazarbajeva.

      Kazahstan je u lipnju 2022. održao ustavni referendum kojim su uvedene znatne promjene, među ostalim smanjenje ovlasti predsjednika i jačanje uloge parlamenta. U ožujku 2023. u Kazahstanu su održani prijevremeni parlamentarni izbori, na kojima je uveden mješoviti izborni sustav, pri čemu je 70 % zastupničkih mjesta dodijeljeno proporcionalno, a 30 % na temelju većine. Na izborima je stranka Amanat osvojila većinu s 53,9 % glasova i zauzela 64 od 98 mjesta u donjem domu. Kazahstan je u ožujku 2026. referendumom odobrio novi ustav.

      U proteklom desetljeću BDP Kazahstana stalno se povećavao, osim 2020., godine koju je obilježila pandemija bolesti COVID-19. Kazahstansko gospodarstvo ostvarilo je dobre rezultate 2025., a rast realnog BDP-a dosegnuo je 6,5 %, potaknut domaćom potražnjom, potrošnjom za infrastrukturu i većom proizvodnjom nafte. Za 2026. se, do izbijanja rata u Perzijskom zaljevu, očekivao rast od 4,4 %.

      Međutim, i dalje vladaju nesigurnosti, posebno u pogledu proizvodnje nafte i globalnih gospodarskih uvjeta. Zemlja nastavlja raditi na ostvarenju dugoročnog cilja pridruživanja skupini od 30 najrazvijenijih zemalja na svijetu do 2050., kako je navedeno u strategiji Kazahstana do 2050. Kazahstan nastavlja raditi na liberalizaciji i prilagodbi socijalno usmjerenom gospodarstvu. Proračun te zemlje za razdoblje od 2025. do 2027. i dalje je snažno usmjeren na društvo, uz znatna ulaganja u obrazovne, zdravstvene i socijalne programe. Vlada je pojačala borbu protiv korupcije.

      EU je jedan od najvećih trgovinskih partnera Kazahstana i najveći strani ulagač. Izvoz Kazahstana u EU 2024. iznosio je 33,5 milijardi EUR, dok je uvoz iz EU-a u Kazahstan iznosio 11,5 milijardi EUR. Ukupno, trgovina robom povećala se za 6 % u odnosu na 2023.

      U listopadu 2024. održana je 21. sjednica Vijeća za suradnju između EU-a i Kazahstana, s naglaskom na poboljšanju prometnih veza, posebno Transkaspijskog prometnog koridora. Obje su strane potvrdile napredak postignut u pogledu horizontalnog sporazuma o zračnom prometu i njihova partnerstva u području kritičnih sirovina. Na 22. sjednici Vijeća za suradnju između EU-a i Kazahstana, održanom u Bruxellesu u prosincu 2025., EU je pohvalio doprinos Kazahstana energetskoj sigurnosti i njegovu predanost postizanju ugljične neutralnosti do 2060., kao i njegovo sudjelovanje u globalnoj obvezi smanjenja emisija metana. Stranke su raspravljale i o budućim sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu.

      Europski parlament od 2005. nije poslao izaslanstvo za promatranje izbora u Kazahstan zbog toga što ta zemlja ne poštuje preporuke koje se odnose na temeljne slobode, nepristranost izborne administracije i prihvatljivost. Međutim, Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR) rasporedio je promatrače izbora u zemlju i poslao misiju za promatranje izbora radi promatranja prijevremenih parlamentarnih izbora u Kazahstanu u ožujku 2023.

      Europski parlament naglasio je potrebu za jamčenjem temeljnih sloboda, okončanjem proizvoljnog pritvaranja aktivista za ljudska prava i članova političkih oporbenih pokreta, jamčenjem prava pripadnika zajednice LGTBIQA+ te osiguravanjem sigurnosti Kazaha i drugih etničkih manjinskih skupina. Nadalje je zatražio moguće pojedinačne sankcije protiv dužnosnika koji su izravno odgovorni za povrede ljudskih prava.

      Parlament je u siječnju 2022. donio rezoluciju o prosvjedima i nasilju u Kazahstanu, u kojoj je ponovio svoju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava nakon izbijanja prosvjeda u zemlji, uključujući raširenu primjenu mučenja i zanemarivanje demokracije.

      Odbor za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana odgovoran je za upravljanje odnosima između Europskog parlamenta i parlamenta Kazahstana. Njegov je rad usmjeren na jačanje političkih i gospodarskih odnosa, borbu protiv zaobilaženja i izbjegavanja sankcija, razvoj transkaspijskog prometnog koridora i jačanje suradnje u području energetike i klimatskih promjena, pri čemu Europski parlament ističe važnost političke raznolikosti i slobode medija u Kazahstanu te suradnje s borcima i aktivistima za ljudska prava. U studenome 2025. u Bruxellesu je održana 22. sjednica Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Kazahstana na kojem se raspravljalo o široj bilateralnoj suradnji, uključujući trgovinu i ulaganja, ulozi Kazahstana u povezivosti, ruskom ratu protiv Ukrajine, ljudskim pravima i klimatskim promjenama.

      Kirgistan

      Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana, koji je na snazi od 1999., treba zamijeniti Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji, koji je potpisan u lipnju 2024., ali još nije ratificiran. Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji obuhvaća širok raspon područja, uključujući politički dijalog, trgovinu i ulaganja, održivi razvoj, istraživanje i inovacije, obrazovanje, okoliš i klimatske promjene, kao i vladavinu prava, ljudska prava i civilno društvo. Također omogućuje suradnju u vanjskoj i sigurnosnoj politici, uključujući sprečavanje sukoba, upravljanje krizama i regionalnu stabilnost.

      EU je jedan od glavnih sponzora održivog razvoja i reformi u Kirgistanu. Višegodišnji okvirni program za razdoblje 2021.–2027. za Kirgistan odgovor je na kirgisku nacionalnu razvojnu strategiju za 2040., u kojoj se utvrđuje dugoročni plan kako bi se Kirgistanu omogućilo da se razvije u snažnu, samodostatnu i prosperitetnu zemlju.

      Trenutačno partnerstvo EU-a i Kirgistana usmjereno je na otpornost na klimatske promjene, energetsku infrastrukturu i potporu mladima. Ključne inicijative uključuju kirgiski program otpornih vodnih resursa, u okviru kojeg se zajam Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 42 milijuna EUR kombinira s bespovratnim sredstvima EU-a u iznosu od 15 milijuna EUR za poboljšanje upravljanja vodama. EU je donio i inicijativu u vrijednosti od 5 milijuna EUR usmjerenu na mlade, rodnu ravnopravnost i ljudska prava. Osim toga, EU i dalje nudi više od 300 stipendija godišnje za kirgiske studente, u skladu sa strategijom EU-a za održivi razvoj Global Gateway.

      Kirgistan od 2016. ostvaruje korist od pristupa tržištu EU-a bez carina i kvota za dvije trećine svojih proizvoda u okviru općeg sustava povlastica plus (OSP+). Vrijednost bilateralne trgovine EU-a i Kirgistana 2024. iznosila je 2,8 milijardi EUR.

      OESS/ODIHR redovito promatra parlamentarne i predsjedničke izbore u Kirgistanu. U Kirgistanu su u listopadu 2020. održani parlamentarni izbori koji su potom nakon masovnih prosvjeda protiv nepravilnosti i kupovine glasova poništeni. Predsjednik Soronbaj Ženbekov podnio je ostavku u listopadu 2020., a zemlja je održala predsjedničke izbore u siječnju 2021., nakon čega je Sadir Žaparov preuzeo dužnost šestog predsjednika Kirgistana. EU je primijetio nisku razinu odaziva birača, nedostatak jednakih uvjeta za kandidate, povrede u vezi s postupcima kampanje i zlouporabu administrativnih resursa.

      Prijevremenim parlamentarnim izborima u studenome 2025. dodatno je ojačana ovlast predsjednika Žaparova. Odaziv birača bio je nizak i iznosio je 36,9 %, a nijedan oporbeni kandidat nije osvojio mandat. Predsjednički izbori planirani su za siječanj 2027. Kirgistanski Ustavni sud potvrdio je u veljači 2026. da neće biti prijevremenih predsjedničkih izbora i da trenutačni predsjednički mandat mora trajati do kraja.

      U pograničnom sukobu između Kirgistana i Tadžikistana ubijene su i ozlijeđene stotine te raseljene tisuće ljudi. U ožujku 2025. Kirgistan i Tadžikistan potpisali su konačni sporazum o razgraničenju zajedničke granice. Europski parlament pozdravio je tu važnu prekretnicu jer će se sporazumom ojačati otpornost i stabilnost srednje Azije.

      Kirgistan je ključan partner europske parlamentarne diplomacije uz redovite kontakte i otvorenom raspravu o stanju ljudskih prava u zemlji, njezinu stajalištu o Rusiji i ratu protiv Ukrajine. Europski parlament je u srpnju 2023. donio rezoluciju o slobodi izražavanja u Kirgistanu kao odgovor na kontroverzni kirgiski zakon o medijima i nevladinim organizacijama. To je bilo jedno od glavnih pitanja postavljenih u okviru međuparlamentarnog dijaloga kada je Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose sa srednjom Azijom posjetilo Kirgistan u prosincu 2023. radi 16. sjednice Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Kirgistana. Otada se nastavio dijalog, posljednji put na 18. sjednici Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Kirgistana održanoj u veljači 2026. u Biškeku i Oshu, koji je bio usmjeren na ratifikaciju Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji, demokratske procese, ljudska prava, slobodu medija, rizike od zaobilaženja sankcija i klimatsku krizu.

      14. dijalog EU-a i Kirgistana o ljudskim pravima održan je u studenome 2024., što je prvi takav sastanak od potpisivanja Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji u lipnju 2024. EU je izrazio zabrinutost zbog restriktivnog kirgiskog zakona o stranim agentima iz travnja 2024. koji je izrađen po uzoru na ruski zakon i istaknuo potencijal za nezadovoljstvo javnosti. Na njemu su istaknute teme slobode izražavanja, medija, okupljanja i udruživanja te je istaknuto smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva, naglašavajući ključnu ulogu koju organizacije civilnog društva i neovisni mediji imaju u osiguravanju stabilnosti demokratskog društva. U listopadu 2025. predsjednik Žaparov pokrenuo je izradu prijedloga za ponovno uvođenje smrtne kazne za najteža kaznena djela protiv djece i žena. Prema globalnom indeksu žena, mira i sigurnosti za 2023./2024. Kirgistan je najopasnija zemlja za žene u srednjoj Aziji.

      Europski parlament je duboko zabrinut zbog stanja ljudskih prava u Kirgistanu. Istraga o smrti borca za ljudska prava Azimdžona Askarova u pritvoru u srpnju 2020. zaključena je, a zatim ponovno otvorena, međutim još nitko za to nije preuzeo odgovornost.

      U rezoluciji Europskog parlamenta iz prosinca 2024. o stanju ljudskih prava u Kirgistanu izražena je zabrinutost zbog uhićenja Temirlana Sultanbekova, čelnika kirgiske Socijaldemokratske stranke, zajedno s drugim prodemokratskim aktivistima, čime se dovodi u pitanje legitimnost njihovih pritvaranja uoči lokalnih izbora u studenome 2024. U rezoluciji je kritiziran pad demokratskih praksi i ljudskih prava u Kirgistanu, uključujući gušenje neovisnih medija i oporbenih stranaka.

      Europski parlament ustraje u tome da se obveze u pogledu ljudskih prava moraju poštovati u okviru partnerstva EU-a i Kirgistana, uključujući Unaprijeđeni sporazum o partnerstvu i suradnji i OSP+.

      Uzbekistan

      Uzbekistan je postao deveta zemlja korisnica kada se u travnju 2021. pridružio EU-ovu posebnom dogovoru o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+). Zbog toga je izvoz iz Uzbekistana izuzet od carina za dvije trećine proizvodnih linija obuhvaćenih sustavom OSP+. Tim se instrumentom želi potaknuti izvoz te zemlje i njezina sposobnost da privuče strana ulaganja. Od Uzbekistana se zauzvrat očekuje da provede 27 temeljnih međunarodnih konvencija o dobrom upravljanju, ljudskim i radničkim pravima te zaštiti okoliša i klime. OSP+ produljen je do 31. prosinca 2027.

      Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana potpisan je u listopadu 2025. kao novi, moderan i ambiciozan okvir za jačanje partnerstva između EU-a i Uzbekistana. U listopadu 2025. u Luxembourgu je održana 18. sjednica Vijeća za suradnju EU-a i Uzbekistana. Dvije su strane razmijenile mišljenja o daljnjem razvoju financijske, tehničke, trgovinske, gospodarske suradnje te suradnje u pogledu ulaganja, s naglaskom na mjerama za liberalizaciju i pojednostavnjenje trgovinskih postupaka koristeći se prednostima sustava OSP+. Obje strane naglasile su napore za poticanje energetske učinkovitosti i projekata zelene energije, kao i suradnju u širenju prometa, uključujući Transkaspijski prometni koridor. U listopadu 2025. EU i Uzbekistan najavili su zaključenje bilateralnih pregovora o pristupu tržištu usluga i robe, naglašavajući političku potporu EU-a pristupanju Uzbekistana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

      Uzbekistan je 2024. iz EU-a uvezao robu u vrijednosti od 3959 milijuna EUR, dok je njegov izvoz u EU iznosio 845 milijuna EUR, što je povećanje od 8,2 % u odnosu na 2023. Tom je rastu pridonio status OSP+, a izvoz Uzbekistana u EU znatno se povećao od 2021.

      U višegodišnjem okvirnom programu EU-a za Uzbekistan za razdoblje 2021.–2027. dodijeljeno je 76 milijuna EUR za razdoblje 2021.–2024. i dodatnih 43 milijuna EUR za nove bilateralne inicijative za razdoblje 2025.–2027. usmjerene na jačanje demokratskog upravljanja, unapređenje digitalne transformacije, promicanje uključivog i održivoga gospodarskog rasta te poticanje razvoja inteligentnog i ekološki prihvatljivog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

      Otkad je predsjednik Šavkat Mirzijojev stupio na dužnost 2016., u Uzbekistanu je došlo do dalekosežnih i brzih demokratskih promjena. Riječ je o pozitivnim pomacima koji uključuju nekoliko ambicioznih reformi i unutarnjih promjena, kao što je oslobađanje niza političkih zatvorenika.

      Mirzijojev je u veljači 2021. potpisao zakon o odgađanju predsjedničkih izbora do listopada 2021. OESS/ODIHR je ponovio svoje preporuke u pogledu financiranja političkih stranaka, ubrzavanja brojenja glasova i smanjenja državnih sredstava za izborne kampanje. Drugi prijevremeni predsjednički izbori održani su u srpnju 2023., a predsjednik Mirzijojev ponovno je izabran s 87,1 % glasova. Nastavlja s ambicioznim reformama planiranima u okviru razvojne strategije za razdoblje 2022.–2026. s ciljem postizanja istinske promjene u zemlji u pogledu društveno-gospodarskog razvoja; učinkovite uprave; neovisnijeg pravosudnog sustava; poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

      Uzbekistan surađuje s talibanima u trgovinskim pitanjima i gospodarskoj interakciji, osiguravanju sigurnosti granica i suradnje u području energetike, prijevoza i međunarodnog tereta, kao i u željezničkom projektu kojim se uzbečki granični grad Termez povezuje s pakistanskim gradom Pešavarom preko afganistanskog Mazār-e-Šarīfa i Kabula.

      Odnosi između Uzbekistana i Rusije ojačani su za vrijeme mandata predsjednika Mirzijojeva. Uzbekistan se suzdržao od glasovanja kako bi osudio rusku invaziju na Ukrajinu na Općoj skupštini UN-a te je službeno donio „neutralno” stajalište. Rusija i Uzbekistan imaju vojno-tehničku suradnju koja obuhvaća zajedničku nabavu oružja, istraživanje i modernizaciju. Osim toga, kao važan trgovinski partner Rusija surađuje s Uzbekistanom u naftnoj i plinskoj industriji. U siječnju 2025. Rusija i Uzbekistan formalizirali su vojno strateško partnerstvo, zajedno sa širim strateškim inicijativama koji se protežu do 2030.

      U siječnju 2024. kineski predsjednik Xi Jinping održao je razgovore s predsjednikom Mirzijojevom. Kina i Uzbekistan odlučili su razviti sveobuhvatno strateško partnerstvo za novo doba koje funkcionira u svim okolnostima.

      Europski parlament je prvi put pozvan da promatra parlamentarne izbore u Uzbekistanu u prosincu 2019., ali je odbio zbog toga što izbori nisu bili ni slobodni niti pošteni ističući činjenicu da svi kandidati dolaze iz prorežimskih stranaka. Te je izbore stoga promatrao samo OESS/ODIHR.

      Međutim Europski parlament je prihvatio poziv na praćenje predsjedničkih izbora u listopadu 2021., iako je pet kandidata koje je registriralo Središnje izborno povjerenstvo navodno bilo provladino.

      19. sjednica Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Uzbekistana održana je 26. ožujka 2026. u Bruxellesu. Sudionici su razmotrili svoje partnerstvo i raspravljali o područjima za buduću suradnju.

      Turkmenistan

      Službeni odnosi EU-a i Turkmenistana započeli su 1997., a te su dvije strane 1998. potpisale Sporazum o partnerstvu i suradnji. Sve države članice EU-a i Turkmenistan ratificirali su Sporazum o partnerstvu i suradnji, ali ga Europski parlament mora ratificirati prije nego što stupi na snagu. Parlament je odbio dati suglasnost za ratifikaciju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Turkmenistana zbog svoje duboke zabrinutosti oko kratkoročnih mjerila za napredak Turkmenistana u području ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga su bilateralni odnosi EU-a i Turkmenistana trenutačno uređeni Privremenim trgovinskim sporazumom iz 2010. Turkmenistan i EU potpisali su u ožujku 2024. Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji u Bruxellesu, koji je označio ključan korak prema jačanju njihova partnerstva i otvorio put pojačanoj suradnji.

      Turkmenistan je poduzeo korake za otvaranje i stvaranje više prostora za organizacije civilnog društva. Međutim, Turkmenistan je i dalje pod autoritarnim režimom predsjednika Serdara Berdimuhamedova. Nedavna zbivanja pokazuju da demokratski razvoj nije uznapredovao i da se stanje ljudskih prava nije osobito poboljšalo. Turkmenistan je 2021. proveo određene ustavne reforme, uključujući osnivanje Gornjeg doma, no uloga turkmenskog parlamenta i dalje je iznimno ograničena.

      Osim regionalnih okvira EU-a i srednje Azije, EU i Turkmenistan održavaju godišnje bilateralne dijaloge: Zajednički odbor EU-a i Turkmenistana i dijalog EU-a i Turkmenistana o ljudskim pravima. U studenome 2025. u Ašgabatu je održana 24. sjednica Zajedničkog odbora EU-a i Turkmenistana radi daljnjeg razvoja partnerstva i suradnje, posebno u područjima trgovine, povezivosti, energetike i okoliša. EU je ponovno potvrdio da su vladavina prava i poštovanje ljudskih prava ključni aspekti odnosa EU-a i Turkmenistana. 17. godišnji dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Turkmenistana održan je u lipnju 2025. Rasprave su bile usmjerene na konkretne korake Turkmenistana za poboljšanje stanja ljudskih prava u zemlji, među ostalim za pojedince čija su ljudska prava prekršena, kao i na uvjete u pritvornim centrima i zatvorima te rodno uvjetovano nasilje.

      Turkmenistan i Turska dogovorili su 2014. transport plina preko Transanatolijskog plinovoda, koji trenutačno prenosi plin iz azerbajdžanskog plinskog polja Šah Deniz. Osim toga, poduzeće Trans Caspian Resources predstavilo je 2021. svoj prijedlog Transkaspijskog spojnog voda, manjeg plinovoda namijenjenog za prijenos 10–12 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. EU je tražio alternativne izvore energije, uključujući plin iz Turkmenistana. Obje strane pregovaraju o dogovoru, pri čemu Turkmenistan nastoji diversificirati svoj izvoz, a EU traži nove izvore opskrbe.

      Europski parlament stalno izražava zabrinutost zbog lošeg stanja ljudskih prava u Turkmenistanu te je stoga dosad blokirao stupanje na snagu sporazuma o partnerstvu i suradnji. Parlament nikad nije bio pozvan da promatra izbore u Turkmenistanu.

      U veljači 2025. Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose sa srednjom Azijom otputovalo je u Turkmenistan radi održavanja osmog međuparlamentarnog dijaloga između EU-a i Turkmenistana. Razgovori su bili usmjereni na rezolucije Opće skupštine UN-a o Turkmenistanu, ljudska prava, reforme rodne ravnopravnosti i područja bilateralne suradnje. Obje su strane istaknule neutralan stav Turkmenistana u regionalnoj sigurnosti i njegovu stratešku ulogu u energetici i prijevozu. Ponovno su istaknuli svoju predanost očuvanju okoliša, pravnim reformama i parlamentarnoj suradnji. Izaslanstvo je također surađivalo s turkmenskim organizacijama civilnog društva na rješavanju pitanja ljudskih prava, društvenog napretka i jačanja odnosa između vlade i civilnog društva.

      Tadžikistan

      Suradnja EU-a s Tadžikistanom znatno se razvila. Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Tadžikistana potpisan je u listopadu 2004., a stupio je na snagu u siječnju 2010. Europski parlament je 2009. dao suglasnost za sklapanje sporazuma o partnerstvu i suradnji, no pozvao je na ostvarivanje napretka u području ljudskih prava i borbe protiv korupcije, kao i u području zdravstva i obrazovanja. Sporazum o partnerstvu i suradnji doprinio je jačanju bilateralne suradnje i povećao prisutnost EU-a u Tadžikistanu uspostavom platforme za politički dijalog s ciljem promicanja bilateralnih trgovinskih i gospodarskih odnosa. On obuhvaća i članke o suradnji u području migracija i borbi protiv pranja novca, droga i terorizma.

      Kao korak naprijed u svojim odnosima EU i Tadžikistan službeno su 2023. otvorili pregovore o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji, koji su zaključeni 2024. Pojačani sporazum o partnerstvu i suradnji parafiran je u srpnju 2025., čime je otvoren put za formalno potpisivanje i ratifikaciju za obje strane.

      EU je pokazao svoju predanost podupiranju održivog razvoja Tadžikistana inicijativama usmjerenima na ključna područja kao što su ljudski razvoj, uključivo zeleno i digitalno gospodarstvo, upravljanje vodama, klimatske promjene, energetska i prometna povezanost putem višegodišnjeg okvirnog programa za Tadžikistan za razdoblje 2021.–2027..

      Tadžikistan je važan partner EU-a i ima snažan interes za pristupanje povlaštenom trgovinskom sustavu OSP+, ali trenutačno se suočava s nekoliko izazova, kao što su učinak međunarodnih sankcija i povratak mnogih tadžikistanskih migranata iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu te kritično stanje ljudskih prava. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu Tadžikistan je primio tisuće afganistanskih izbjeglica. Zemlja je predana borbi protiv širenja ekstremizma i radikalizma u srednjoj Aziji.

      11. sjednica Vijeća za suradnju između EU-a i Tadžikistana održana je u studenome 2025. u Bruxellesu. EU potiče Tadžikistan da poboljša svoje rezultate u pogledu temeljnih sloboda i poštovanja ljudskih prava. 15. dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Tadžikistana održan je u studenome 2024.

      Izvoz Tadžikistana u EU povećao se 2024. za 67 % i dosegnuo 291 milijun EUR, dok je njegov uvoz iz EU-a iznosio ukupno 275 milijuna EUR. Angažman EU-a u Tadžikistanu nadilazi gospodarske veze i obuhvaća područja kao što su obrazovanje, strukovno osposobljavanje i potpora civilnom društvu.

      Na parlamentarnim izborima održanima u Tadžikistanu u ožujku 2025. vladajuća Narodna demokratska stranka osigurala je 49 od 63 mjesta. To su bili prvi izbori u 25 godina bez neovisnih zapadnih promatrača s obzirom na to da je misija OESS-a/ODIHR-a otkazana jer tadžikistanske vlasti nisu pružile akreditacijska jamstva. Iako je na izborima sudjelovalo još pet stranaka, isključene su oporbene skupine koje su se snažno protivile režimu.

      Europski parlament je vrlo kritičan zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u Tadžikistanu, povećanog broja pritvaranja i uhićenja aktivista za ljudska prava, političkih protivnika i članova njihovih obitelji te strogih ograničenja neovisnih medija.

      Europski parlament je u više navrata izrazio zabrinutost zbog sukoba na kirgisko-tadžičkoj granici i pozdravio sporazum o prekidu vatre postignut u travnju 2021. No u rujnu 2022. povećalo se nasilje među službenicima graničnog nadzora na raznim lokacijama. U veljači 2024. Kirgistan i Tadžikistan postigli su dogovor o razgraničenju 90 % prethodno spornog područja kako bi okončali desetljeća oštrih sporova. Europski parlament pozdravio je tu prekograničnu suradnju i razgraničenje granice između tih dviju zemalja, što je potvrđeno na sastanku čelnika Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana u siječnju 2025.

      Europski parlament donio je u srpnju 2022. rezoluciju o pogoršanju stanja u autonomnoj regiji Gornji Badakšan, a u siječnju 2024. je u svojoj rezoluciji o državnoj represiji nad neovisnim medijima u Tadžikistanu ponovio svoju zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u toj zemlji.

      12. sjednica Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Tadžikistana održana je u rujnu 2025. u Dušanbeu, a bavila se pitanjima kao što su neutralan stav Tadžikistana prema ruskom ratu u Ukrajini, gospodarska i trgovinska suradnja, učinak klimatskih promjena u srednjoj Aziji i stanje ljudskih prava u Tadžikistanu.

      Europski parlament pojačava svoj nadzor nad pogoršanjem stanja ljudskih prava u toj zemlji. Poboljšanje u tom području ključno je za daljnje jačanje bilateralnih odnosa između Tadžikistana i EU-a.

      Mongolija

      Iako Mongolija nije obuhvaćena strategijom EU-a za srednju Aziju, Europski parlament je u okviru svojih stalnih izaslanstava klasificira kao dio te regije. Nadalje, Mongolija dijeli mnoge kulturne, povijesne i gospodarske aspekte s bivšim sovjetskim republikama srednje Azije.

      Tijekom posljednja tri desetljeća Mongolija se solidnim gospodarskim rastom ističe kao „oaza demokracije”, iako je razvoj događaja 2019. izazvao zabrinutost u pogledu njezina slabljenja. Parlament je 2017. dao suglasnost za sklapanje sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije.

      Mongolskom politikom trenutačno dominira konsolidacija mongolske narodne stranke koja ima veliku većinu u mongolskom parlamentu i predsjednički nadzor. Parlamentarnim izborima u Mongoliji u lipnju 2024. uvedena je ustavna reforma, broj parlamentarnih mjesta porastao je na 126 i ponovno je uveden mješoviti izborni sustav. Mongolska narodna stranka osvojila je manju većinu nego prije, a udio predstavnica povećao se sa 17,3 % na 25,4 %. Ključna pitanja na izborima uključivala su korupciju, gospodarstvo, nezaposlenost i inflaciju.

      23. sjednica Zajedničkog odbora EU-a i Mongolije održana je u travnju 2025. u Ulan Batoru kako bi se ponovno potvrdilo partnerstvo koje se temelji na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i poštovanje načela Povelje UN-a. Odbor se usredotočio na jačanje suradnje u području obnovljive energije i zelene tranzicije te na povećanje trgovine robom povećanjem izvoza u okviru sustava OSP+ Europske unije, čime se povećava upotreba povlaštenog sustava. Dvije strane razmijenile su i mišljenja o učinkovitoj provedbi mjera navedenih u planu za Memorandum o razumijevanju o partnerstvu za šume. Dvije strane raspravljale su o napretku ostvarenom provedbom višegodišnjeg okvirnog programa iz Mongolije za razdoblje 2021.–2027.

      Izjave Europskog parlamenta o Mongoliji uglavnom se odnose na gospodarska pitanja, ali i na razvoj te zemlje i njezine humanitarne potrebe povezane s ekstremnim klimatskim uvjetima. Izaslanstvo Europskog parlamenta promatralo je predsjedničke izbore održane u toj zemlji 2016. i predsjedničke izbore održane 2017. te primijetilo da se u njoj razvija stabilna demokracija. Pandemija bolesti COVID-19 spriječila je Parlament da promatra parlamentarne izbore u lipnju 2020. i predsjedničke izbore u lipnju 2021., ali je izaslanstvo Parlamenta imalo prilike promatrati parlamentarne izbore 2024., napominjući da je postignut napredak, ali da još ima prostora za poboljšanje.

      Na 17. međuparlamentarnoj sjednici EU-a i Mongolije, održanoj u ožujku 2025. u Bruxellesu, naglasak je bio na bilateralnim odnosima, geostrateškim regionalnim pitanjima, ljudskim pravima, klimatskim promjenama, povezivosti i međuljudskim kontaktima.

       

      Jorge SOUTULLO SANCHEZ / Niccolò RINALDI