U ovom se informativnom članku opisuje kako se digitalna agenda EU-a razvila i kako je EU od 2024. preusmjerio pozornost s utvrđivanja programa na provedbu uvođenjem pravnih okvira kao što je Akt o umjetnoj inteligenciji. Objašnjava se i kako nova pravila EU-a o platformama, podacima, digitalnom identitetu, umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti potiču sigurne digitalne prostore, pošteno tržišno natjecanje i digitalnu suverenost u skladu sa zelenom tranzicijom.

Pravna osnova

Iako u Ugovorima nisu utvrđene odredbe o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT), EU na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) može djelovati u područjima politika kao što su: industrija, tržišno natjecanje, trgovina, transeuropske mreže, istraživanja, energetika, uspostava jedinstvenog tržišta, slobodno kretanje robe, kretanje ljudi i usluga, obrazovanje i kultura.

Ciljevi

EU svojom digitalnom agendom nastoji omogućiti sigurnu i održivu digitalnu transformaciju usmjerenu na čovjeka. Nadovezujući se na strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta i Digitalni kompas 2030., digitalna agenda promiče pouzdan protok podataka, interoperabilni digitalni identitet, pravedna tržišta internetskih platformi, odgovornu umjetnu inteligenciju i snažnu kibernetičku sigurnost. U programu politike za digitalno desetljeće ti se ciljevi pretvaraju u ciljeve za vještine, infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja i javne usluge.

Postignuća

A. Prva digitalna agenda za Europu: 2010.–2020.

Prva digitalna agenda bila je usmjerena na poboljšanje povezivosti, smanjenje troškova i jačanje zaštite potrošača. Njezina glavna postignuća uključuju:

  • ukidanje naknada za roaming („u roamingu kao kod kuće”);
  • proširenje dostupnosti širokopojasnog interneta;
  • uvođenje ključnih pravila o zaštiti podataka, posebno Opće uredbe o zaštiti podataka.
  • Promicala je i digitalni rast podupiranjem poboljšanja vještina, digitalizacije industrije i javnih usluga te uvođenjem pravila o geografskom blokiranju i prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja.

    Kako bi podržao gospodarstvo temeljeno na podacima, EU je donio mjere za slobodan protok neosobnih podataka, kibernetičku sigurnost i otvorene podatke te ojačao regulatornu koordinaciju putem Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije.

    B. Druga digitalna agenda za Europu: Digitalni kompas 2030.

    Druga digitalna agenda usmjerena je na promjene koje donose digitalne tehnologije kao i na ključnu ulogu digitalnih usluga i tržišta s naglaskom na tehnološkim i geopolitičkim ambicijama EU-a. Komisija je u svojim komunikacijama o izgradnji digitalne budućnosti Europe i o programu politike za digitalno desetljeće Europe detaljno opisala mjere za sigurne digitalne usluge i tržišta. Prioritet su bili kvantno računalstvo, strategije lanca blokova, umjetna inteligencija, poluvodiči (Europski akt o čipovima), digitalna suverenost, horizontalni zahtjevi u pogledu kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima (Uredba (EU) 2019/1020, izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2847), 5G/6G, europski podatkovni prostori i globalni tehnološki standardi.

    EU je u ožujku 2021. predstavio digitalni kompas u kojem se navode četiri cilja za 2030.

    • Vještine: najmanje 80 % svih odraslih osoba trebalo bi imati osnovne digitalne vještine, a u Uniji bi trebalo biti zaposleno 20 milijuna IKT stručnjaka, među kojima bi trebalo biti više žena;
    • Poduzeća: 75 % poduzeća trebalo bi se koristiti uslugama računalstva u oblaku, tehnologijama velikih podataka i umjetnom inteligencijom; više od 90 % malih i srednjih poduzeća u Uniji trebalo bi dosegnuti barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta; a broj „jednoroga” (start-upova velike vrijednosti) u Uniji trebao bi se udvostručiti;
    • Infrastruktura: sva kućanstva u Uniji trebala bi imati pristup gigabitnom internetu, a sva naseljena područja trebala bi biti pokrivena 5G mrežom; EU bi trebao proizvoditi 20 % svjetskih poluvodiča; u Uniji bi u upotrebi trebalo biti 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova; a Europa bi trebala dobiti svoje prvo kvantno računalo;
    • Javne usluge: sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu; svi bi građani trebali imati pristup svojoj zdravstvenoj dokumentaciji u elektroničkom obliku, a 80 % građana trebalo bi se koristiti rješenjem za digitalni identitet.
    • Program Digitalna Europa, uveden Uredbom (EU) 2021/694, inicijativa je EU-a kojom se dodjeljuje 7,5 milijardi EUR (2021.–2027.) digitalnim tehnološkim projektima u područjima kao što su superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, napredne digitalne vještine i integracija digitalnih tehnologija, uz potporu centara za digitalne inovacije.

      U programu politike za digitalno desetljeće do 2030. navode se pravno obvezujući ciljevi iz rujna 2022., čime se digitalni kompas iz strategije pretvara u provedbeni alat s mehanizmima godišnjeg izvješćivanja i suradnje država članica.

      1. Podaci

      Razmjena podataka ključna je za digitalnu viziju Europe. Promicanjem inovacija temeljenih na podacima EU nastoji održati ravnotežu u pogledu privatnosti, zaštite, etike i sigurnosti te istodobno istražuje mogućnosti za upotrebu i razmjenu neosobnih podataka za nove tehnologije i poslovne modele.

      U Europskoj strategiji za podatke iznesena je zamisao uspostave zajedničkih europskih podatkovnih prostora u devet sektora kako bi se osigurala dostupnost veće količine podataka za upotrebu u gospodarstvu i društvu, pri čemu bi poduzeća i pojedinci imali veću kontrolu nad podacima koje generiraju. Regulatorni okvir EU-a za podatke obuhvaća:

      • Opću uredbu o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679);
      • Direktivu o zaštiti podataka pri izvršavanju zakonodavstva (Direktiva (EU) 2016/680);
      • Europski akt o upravljanju podacima (Uredba (EU) 2022/868) o dostupnosti podataka i povjerenju;
      • Europski akt o podacima (Uredba (EU) 2023/2854) o pravednom pristupu i pravima korisnika uz istodobno osiguravanje zaštite osobnih podataka.
      • 2. Umjetna inteligencija

        U Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji iz veljače 2020. istaknuta je ključna uloga umjetne inteligencije u modernom društvu te su anticipirane društvene i gospodarske koristi u različitim sektorima. Parlament je u ožujku 2024. donio Akt o umjetnoj inteligenciji. Neke od njegovih ključnih odredaba su:

        • zaštitne mjere za upotrebu umjetne inteligencije opće namjene;
        • ograničenja upotrebe sustava za biometrijsku identifikaciju od strane tijela kaznenog progona;
        • zabrana društvenog vrednovanja i upotrebe umjetne inteligencije za manipuliranje ranjivostima korisnika ili njihovo iskorištavanje;
        • pravo potrošača na podnošenje pritužbi i dobivanje smislenih objašnjenja.
        • Akt o umjetnoj inteligenciji na snazi je od 1. kolovoza 2024. te se primjenjuje u fazama tijekom 36 mjeseci, a Europski ured za umjetnu inteligenciju koordinira njegovu provedbu na razini EU-a.

          Komisija je u rujnu 2022. predstavila prijedlog direktive o odgovornosti za umjetnu inteligenciju, kako bi se za žrtve umjetne inteligencije osigurala jednaka zaštita, iako je taj prijedlog u međuvremenu povučen. Osim toga, predstavljena je nova direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode (Direktiva (EU) 2024/2853) kako bi se obuhvatili digitalni proizvodi kao što je umjetna inteligencija.

          3. Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima

          Temelj je digitalne strategije stvaranje sigurnijeg i otvorenijeg jedinstvenog digitalnog tržišta koje osigurava prava korisnika i pošteno poslovno natjecanje. Podupiru je dva zakonodavna stupa: Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, kojima se moderniziraju propisi EU-a o digitalnim uslugama. Parlament i Vijeće donijeli su te akte 2022. godine, na snagu su stupili u svibnju 2023. i predstavljaju jedinstveni skup pravila za cijeli EU. U Aktu o digitalnim uslugama utvrđuju se odgovornosti za posredničke usluge, posebno internetske platforme. Velike platforme podliježu zasebnim smjernica zbog rizika koji predstavljaju u pogledu širenja nezakonitog i štetnog sadržaja. U Aktu o digitalnim tržištima utvrđuju se pravila za poduzeća sa statusom „nadzornika pristupa” koja su najosjetljivija na nepoštene prakse. To se odnosi na usluge kao što su internetsko posredovanje, društvene mreže i računalstvo u oblaku. Nadovezujući se na Akt o digitalnim uslugama, Komisija je predložila uredbu za pojednostavnjenje prikupljanja i razmjene podataka za kratkoročno iznajmljivanje smještaja. Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se od 17. veljače 2024. Provedba Akta o digitalnim tržištima intenzivirala se 2025. prvim novčanim kaznama protiv nadzornika pristupa, a provedba i praćenje sada su u središtu rada Komisije.

          4. E-uprava, e-identitet i digitalni euro

          U digitalnoj agendi naglasak se stavlja na vrijednost usluga e-uprave i prekograničnu suradnju javnih sektora. Vijeće je u ožujku 2024., nakon prijedloga Komisije o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji iz studenoga 2022., donijelo Akt o interoperabilnoj Europi (Uredba (EU) 2024/903) radi poboljšanja javnih usluga u EU-u. Aktom je uspostavljen Odbor za interoperabilnu Europu sastavljen od predstavnika država članica, Komisije i drugih tijela EU-a.

          Izgradnja povjerenja na internetu ključna je za društveni i gospodarski rast. Uredbom o elektroničkoj identifikaciji (Uredba (EU) br. 910/2014) uspostavljen je okvir za sigurnu digitalnu interakciju među građanima, poduzećima i nadležnim tijelima. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, Parlament je u veljači 2024. usvojio okvir za europski digitalni identitet (Uredba (EU) 2024/1183) kako bi se omogućilo da se do 2030. godine 80 % građana EU-a koristi digitalnim identitetom za siguran pristup osnovnim javnim uslugama. Uredba eIDAS 2.0 na snazi je od 20. svibnja 2024., a države članice pripremaju uvođenje EU-ovih lisnica za digitalni identitet.

          5. Kibernetička sigurnost

          Kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uveli su 10. studenoga 2022. politiku kibernetičke obrane EU-a i akcijski plan za vojnu mobilnost 2.0 u cilju: