Energetska politika: opća načela

Energetska politika EU-a temelji se na načelima dekarbonizacije, konkurentnosti, sigurnosti opskrbe i održivosti. Njezini ciljevi uključuju osiguravanje funkcioniranja energetskog tržišta i sigurne opskrbe energijom unutar EU-a, kao i promicanje energetske učinkovitosti i uštede energije, razvoj obnovljivih izvora energije i međupovezanost energetskih mreža. Europska energetska politika temelji se na brojnim mjerama za uspostavu istinske energetske unije.

Pravna osnova

Članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Posebne odredbe:

  • sigurnost opskrbe: članak 122. UFEU-a;
  • energetske mreže: članci 170.–172. UFEU-a;
  • ugljen: u Protokolu br. 37 pojašnjavaju se financijske posljedice isteka Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik 2002. godine;
  • nuklearna energija: Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu) pravna je osnova za većinu mjera EU-a u području nuklearne energije.

Ostale odredbe koje utječu na energetsku politiku:

  • unutarnje energetsko tržište: članak 114. UFEU-a;
  • vanjska energetska politika: članci 216.–2018. UFEU-a.

Ciljevi

U skladu s energetskom unijom (2015.) pet glavnih ciljeva energetske politike EU-a su:

  • diversificirati europske izvore energije, osigurati energetsku sigurnost s pomoću solidarnosti i suradnje među državama članicama EU-a;
  • zajamčiti funkcioniranje potpuno integriranog unutarnjeg energetskog tržišta, omogućujući slobodan protok energije kroz EU putem odgovarajuće infrastrukture i bez tehničkih ili regulatornih prepreka;
  • poboljšati energetsku učinkovitost i smanjiti ovisnost o uvozu energije, smanjiti emisije te poticati zapošljavanje i rast;
  • dekarbonizirati gospodarstvo i prijeći na niskougljično gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom;
  • promicati istraživanje u području tehnologija niskougljične i čiste energije, u energetskoj tranziciji davati prednost istraživanju i inovacijama te poboljšati konkurentnost.

Člankom 194. UFEU-a neka su područja energetske politike stavljena pod podijeljenu nadležnost, što znači da svaka država članica zadržava pravo na „utvrđivanje uvjeta za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor među različitim izvorima energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom” (članak 194. stavak 2.).

Postignuća

A. Opći okvir politike

Aktualna europska energetska politika temelji se na strategiji energetske unije čiji je cilj kućanstvima i poduzećima EU-a osigurati sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu opskrbu energijom. Trenutačni energetski ciljevi EU-a za 2030. uključuju:

  • povećanje udjela konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 42,5 %, a za države članice na 45 %;
  • smanjenje potrošnje primarne (okvirne) i krajnje potrošnje energije za 11,7 % u odnosu na predviđanja za 2020.;
  • međusobna povezanost energetskih sustava EU-a od barem 15 %.

Postojeći europski regulatorni okvir za energiju temelji se na znatnom paketu EU-a „Spremni za 55 %”, koji je prvotno bio usmjeren na usklađivanje svih klimatskih i energetskih ciljeva. To je kasnije izmijenjeno planom REPowerEU, čiji je cilj bio brzo i potpuno ukinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

Okvir se sastoji od nekoliko odredaba koje obuhvaćaju promicanje energije iz obnovljivih izvora (Direktiva (EU) 2018/2001), energetsku učinkovitost (Direktiva (EU) 2018/2002), upravljanje i elektroenergetsku međusobnu povezanost (Uredba (EU) 2018/1999), model tržišta električne energije (Direktiva (EU) 2019/944Uredba (EU) 2019/943), pripravnost na rizike (Uredba (EU) 2019/941), energetska svojstva zgrada (Direktiva (EU) 2018/844), tržište dekarboniziranog plina i vodika (Direktiva 2009/73/EZUredba (EZ) br. 715/2009), oporezivanje energije (Direktiva 2003/96/EZ), transeuropske energetske infrastrukture (Uredba (EU) 2022/869), suradnju energetskih regulatora (Uredba (EU) 2019/942), baterije (Uredba (EU) 2023/1542) te inicijative u području zračnog i pomorskog prometa (Uredba (EU) 2023/2405Uredba (EU) 2023/1805). U skladu s postojećim okvirom, države EU-a moraju donijeti desetogodišnje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje od 2021. do 2030., podnijeti izvješće o napretku svake dvije godine i razviti dosljedne dugoročne nacionalne strategije kako bi postigle ciljeve iz Pariškog sporazuma.

B. Dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta

U potpunosti integriranim i funkcionalnim unutarnjim energetskim tržištem jamče se pristupačne cijene energije, šalju potrebni cjenovni signali za ulaganja u zelenu energiju, osigurava opskrba energijom i otvara najpovoljniji put prema klimatskoj neutralnosti. Zakonodavstvo o unutarnjem energetskom tržištu isprva se temeljilo na načelima prekogranične suradnje i pravednih maloprodajnih tržišta. Kasnije je bilo usmjereno na pripravnost na rizike, koordinaciju, poticaje za potrošače, dekarbonizaciju i sigurnost opskrbe energijom.

Zbog izmjena plana REPowerEU energetski okvir proširen je kako bi obuhvatio pravila o minimalnoj razini od 90 % popunjenosti skladišta plina prije zime (Uredba (EU) 2022/1032), ciljeve u pogledu dobrovoljnog smanjenja od 15 % potražnje za plinom za države članice EU-a (Uredba (EU) 2022/1369; razdoblje dobrovoljnog smanjenja produljeno je do ožujka 2025.), dobrovoljno agregiranje potražnje za plinom (Uredba (EU) 2022/2576; platforma EU-a za kupnju energije), ciljeve smanjenja potražnje za električnom energijom od 10 % i 5 % tijekom vršnih sati i vremenski ograničene hitne intervencije za rješavanje pitanja visokih cijena energije (Uredba (EU) 2022/1854) (vidjeti informativni članak 2.1.9. o unutarnjem energetskom tržištu).

C. Energetska učinkovitost

Temelj politike energetske učinkovitosti EU-a jest nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti (Direktiva (EU) 2023/1791), kojom se, kao cilj energetske učinkovitosti EU-a za 2030., utvrđuje smanjenje primarne potrošnje (okvirne) i krajnje potrošnje energije u EU-u za 11,7 % u odnosu na predviđanja iz 2020. Taj postotak ne premašuje 992,5 (okvirno) odnosno 763 milijuna tona ekvivalenta nafte. Direktiva se temelji na načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kojim se od država članica EU-a zahtijeva da osiguraju da se pri donošenju odluka o planiranju te politikama i ulaganjima uzimaju u obzir rješenja za energetsku učinkovitost (vidjeti informativni članak 2.4.8. o energetskoj učinkovitosti).

D. Energija iz obnovljivih izvora

Temelj politike EU-a za energiju iz obnovljivih izvora nova je Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora, kojom je utvrđen cilj od 42,5 % udjela energije iz obnovljivih izvora (solarna energija, energija vjetra, energija oceana i hidroenergija, biomasa i biogoriva) u konačnoj potrošnji energije u EU-u do 2030., s ciljem postizanja 45 %. Direktivom se promiče energija iz obnovljivih izvora uz nacionalnu potporu i programe financiranja EU-a jer energetska tržišta sama po sebi ne mogu ostvariti željenu razinu energije iz obnovljivih izvora u EU-u (vidjeti informativni članak 2.4.9. o energiji iz obnovljivih izvora).

E. Jačanje vanjskih odnosa u području energetike

Nakon odluke o postupnom ukidanju uvoza ruske energije, trenutačna vanjska energetska politika EU-a temelji se na diversifikaciji opskrbe energijom. U komunikaciji o planu REPowerEU iz ožujka 2022. predlažu se velika i brza smanjenja upotrebe fosilnog plina u EU-u za najmanje 155 milijardi kubičnih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije 2021. EU je, u skladu s planom REPowerEU, surađivao s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe i sigurnom uvozu ukapljenog prirodnog plina te na povećanju isporuka plina iz novih plinovoda. Tim je planom uspostavljena platforma EU-a za kupnju energije, dobrovoljni koordinacijski mehanizam za potporu zajedničkoj kupnji plina i vodika za EU te je objavljena vanjska energetska strategija EU-a kao potpora Ukrajini, Moldovi i drugim zemljama.

F. Poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu sigurnost opskrbe energijom postala je glavni energetski prioritet EU-a. Trenutačna politika energetske sigurnosti uključuje koordinacijske mjere i pravila za sprečavanje nesreća na odobalnim postrojenjima te odgovor na takve nesreće i poremećaje u opskrbi energijom i u vezi sa zalihama nafte i plina za hitne slučajeve, uključujući dozvole za istraživanje i proizvodnju.

Transeuropska infrastrukturna politika EU-a obuhvaćena je uredbama o transeuropskim mrežama (TENs) (vidjeti informativni članak 3.5.1. o transeuropskim mrežama). Uredbom TEN-E o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi donesenom u lipnju 2022. utvrđeno je 11 prioritetnih koridora u različitim geografskim regijama za infrastrukturu za električnu energiju, odobalne mreže i vodik. Njome se utvrđuju projekti EU-a od zajedničkog interesa unutar zemalja EU-a i projekti od uzajamnog interesa između zemalja EU-a i trećih zemalja, ukida se potpora novim projektima u području prirodnog plina i nafte te uvode obvezni kriteriji održivosti za sve projekte. Politike transeuropskih mreža financiraju se iz Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021.–2027., uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153 (vidjeti informativni članak 3.5.2. o financiranju transeuropskih mreža).

G. Istraživački, razvojni i demonstracijski projekti

Obzor Europa, okvirni program koji će trajati od 2021. do 2027., glavni je instrument EU-a za poticanje istraživanja u području energetike s proračunom od 95,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.), uključujući 5,4 milijardi EUR iz programa Next Generation EU (vidjeti informativni članak 2.4.6. o istraživačkoj politici).

U Europskom strateškom planu za energetsku tehnologiju utvrđeno je 10 tehnologija (uključujući baterije, fotonaponske sustave, energiju vjetra na moru itd.) te mjere za istraživanje i inovacije koje obuhvaćaju cijeli inovacijski lanac zelene energije.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je oduvijek snažno podupirao zajedničku energetsku politiku koja se bavi pitanjima dekarbonizacije, konkurentnosti, sigurnosti i održivosti. Više puta pozvao je na usklađenost, odlučnost, suradnju i solidarnost među državama EU-a pri suočavanju s aktualnim i budućim izazovima na unutarnjem tržištu te na snažan politički angažman svih država članica.

U posljednjim rezolucijama koje je Parlament donio u području energije vidljivo je da pridaje veću važnost i ambiciju klimatskim i okolišnim ciljevima na kojima se temelji energetska politika EU-a. U studenom 2019. Parlament je proglasio klimatsku i okolišnu krizu u Europi. U listopadu 2020. u nizu izmjena Prijedloga uredbe o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti pozvao je na cilj smanjenja svih emisija stakleničkih plinova za 60 % u EU-u do 2030. i na postupno ukidanje svih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, Parlament je zelene i digitalne strategije ponovno proglasio temeljem energetske unije EU-a. U rujnu 2022. podržao je ambicioznije ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora.

Parlament je 1. ožujka 2022. objavio rezoluciju o ruskoj agresiji na Ukrajinu, u kojoj je osudio nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu invaziju Rusije na Ukrajinu. U travnju 2022. Parlament je pozvao na hitan potpuni embargo na ruski uvoz nafte, ugljena, nuklearnoga goriva i plina. U listopadu 2022. u svojoj rezoluciji o odgovoru EU-a na povećanje cijena energije u Europi Parlament je pozvao države članice EU-a da izbjegavaju prekid opskrbe energijom i deložacije za ranjiva kućanstva te je izrazio žaljenje zbog toga što je Komisija mnoge svoje prijedloge podnijela u obliku uredbe Vijeća umjesto da je koristila postupak suodlučivanja. Također je usvojio nekoliko drugih rezolucija o specifičnim aspektima sukoba: pozdravio je dodjelu statusa za članstvo u EU-u Ukrajini i Republici Moldovi te ponudu europske perspektive Gruziji, poboljšao je EU-ovu zaštitu djece i mladih koji bježe od rata u Ukrajini i istaknuo je utjecaj rata na žene.

Parlament podupire diversifikaciju izvora energije i opskrbnih pravaca. Parlament prepoznaje važnost povezivanja plinskih i elektroenergetskih puteva u srednjoj i jugoistočnoj Europi duž osi sjever-jug za stvaranje većeg broja međusobnih poveznica, diversifikaciju terminala za ukapljeni prirodni plin i razvoj plinovoda. Parlament je naglasio i važnu ulogu koju istraživanje ima za održivu opskrbu energijom te istaknuo da je potreban zajednički rad u području novih energetskih tehnologija. Osim toga, naglasio je da je potrebno dodatno javno i privatno financiranje.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

 

Matteo Ciucci