Makroekonomski nadzor
Tijekom proteklog desetljeća u Europskoj uniji zabilježene su ozbiljne makroekonomske neravnoteže i velike razlike u konkurentnosti. One su dodatno pogoršale negativne posljedice financijske krize koja je počela 2008. te onemogućile učinkovitu primjenu mjera zajedničke monetarne politike kojima bi se na njih odgovorilo. Unija je 2011. uspostavila postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže čiji je cilj otkriti i otkloniti makroekonomske neravnoteže na nacionalnoj razini, posebice kada je riječ o neravnotežama koje bi se mogle proširiti na druge države članice.
Pravna osnova
- Članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
- Članci 119., 121. i 136. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
- izvješću o mehanizmu upozoravanja koje priprema Komisija i koje se temelji na ljestvici pokazatelja i pragova. Pokazatelji iz ljestvice rezultata odnose se na vanjsku neravnotežu (računi tekućih transakcija, neto pozicija inozemnih ulaganja, realni efektivni tečaj, promjene udjela u izvozu i jedinična cijena rada) i na unutarnju neravnotežu (cijene stambenih prostora, tijek kredita privatnog sektora, dug privatnog sektora, javni dug, stopa nezaposlenosti i promjene u obvezama financijskog sektora te ostali pokazatelji povezani sa zapošljavanjem i nezaposlenošću). Pokazatelje iz ljestvice rezultata prvenstveno sastavlja Eurostat na temelju podataka koje dostavljaju države članice EU-a. Osim toga, neke podatke generira Glavna uprava Europske komisije za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN), dok druge ulazne podatke dostavljaju međunarodne institucije kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji pružaju nazivnike za posebne pokazatelje, te Europska središnja banka (ESB), koja na temelju bankovnih podataka pridonosi trima pomoćnim pokazateljima. Svaki pokazatelj povezan je s pragom koji označava upozorenje o mogućnosti pojave određenog problema. Kod nekih pragova postoji razlika između država članica u europodručju i onih izvan europodručja. Ako država članica prijeđe nekoliko pragova, Komisija provodi detaljno preispitivanje, tj. dodatnu ekonomsku analizu kojom se nastoji utvrditi postoji li vjerojatnost da će doći do makroekonomske neravnoteže ili ona već postoji te je li postojeća neravnoteža ispravljena. U okviru periodičnog preispitivanja pokazatelji PMN-a ocijenjeni su 2024. u skladu s Uredbom 1176/2011 o PMN-us ciljem poboljšanja skupa pokazatelja za nadzor u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, osiguravanja poboljšanja kvalitete statističkih podataka uz istodobno očuvanje stabilnosti i relevantnosti tablice pokazatelja.
- Preventivne preporuke Ako na temelju rezultata detaljnog preispitivanja Komisija utvrdi da postoji makroekonomska neravnoteža, o tome mora obavijestiti Parlament, Vijeće i Euroskupinu. U skladu s postupkom iz članka 121. stavka 2. UFEU-a Vijeće na preporuku Komisije predmetnoj državi članici može uputiti potrebne preporuke. Te preventivne preporuke u okviru PMN-a dio su preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće upućuje svakoj državi članici u srpnju svake godine u sklopu europskog semestra.
- Korektivne preporuke u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže (EIP) Ako na temelju detaljnog preispitivanja Komisija utvrdi da u predmetnoj državi članici postoji prekomjerna neravnoteža, o tome mora obavijestiti Parlament, Vijeće, Euroskupinu, nadležna europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike. U skladu s člankom 121. stavkom 4. UFEU-a i na preporuku Komisije Vijeće može donijeti preporuku kojom se utvrđuje postojanje prekomjerne neravnoteže i preporučuje predmetnoj državi članici da poduzme korektivne mjere. Preporukom Vijeća mora se utvrditi vrsta neravnoteže i njezine implikacije te skup preporuka u pogledu politika koje treba primijeniti, kao i rok u kojem predmetna država članica mora podnijeti plan korektivnih mjera.
- Planovi korektivnih mjera Država članica za koju je pokrenut postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže mora podnijeti plan korektivnih mjera do roka utvrđenog u preporuci Vijeća. Na temelju izvješća Komisije Vijeće mora ocijeniti plan korektivnih mjera u roku od dva mjeseca od njegovog podnošenja.
- Procjena korektivnih mjera Na temelju izvješća Komisije Vijeće mora procijeniti je li predmetna država članica poduzela preporučene korektivne mjere. Ako smatra da država članica nije poduzela te mjere, Vijeće na temelju preporuke Komisije mora donijeti odluku (glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom) kojom se utvrđuje nepoštovanje mjera, zajedno s preporukom u kojoj se utvrđuju novi rokovi za poduzimanje korektivnih mjera.
- Potencijalne financijske sankcije Državama članicama europodručja koje ne postupe u skladu s preporukama u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže mogu biti nametnute postupne sankcije, od obveze polaganja kamatonosnog depozita do godišnjih novčanih kazni. Kamatonosni depozit ili novčana kazna trebali bi iznositi 0,1 % nacionalnog BDP-a.
- za koje se smatra da u njima postoje neravnoteže povećao se s 12 na 16 u razdoblju od 2012. do 2015., ali se 2018. smanjio na 11, 2019. na 10, 2020. i 2021. na 9, 2022. na 7, a nakon toga se 2023. povećao na 9;
- za koje se smatra da u njima postoje prekomjerne neravnoteže povećao se s 0 na 6 u razdoblju od 2012. do 2017., ali je 2018. pao na 3, gdje se zadržao do 2022., a onda se 2023. smanjio na 2.
Ciljevi
Postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže (MIP) je mehanizam nadzora i provedbe kojim se nastoje spriječiti i otkloniti makroekonomske neravnoteže unutar EU-a. Nadzor se provodi u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika (2.5.4.).
Taj se nadzor temelji na:
Uredbom (EU) 2024/1263 od 29. travnja 2024. kojom se stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 preoblikovao se okvir za nadzor stanja proračuna i koordinacije ekonomskih politika. Ta nova uredba u skladu je s Uredbom (EU) br. 1176/2011 o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža. Unutar tog novog okvira Vijeće može donijeti preporuku kojom se potvrđuje postojanje prekomjerne neravnoteže ako država članica ne ispuni obveze u pogledu reformi i ulaganja navedene u njezinu nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu čiji je cilj provedba relevantnih preporuka za pojedine zemlje u okviru PMN-a. Nadalje, država članica za koju se pokrene postupak u slučaju prekomjernih neravnoteža dužna je podnijeti revidirani srednjoročni fiskalno-strukturni plan, koji sada služi kao plan korektivnih mjera u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011.
Postignuća
Od 2012., kada je uveden postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže , broj država članica
Komisija još nije predložila pokretanje postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže iako su Vijeće i Europska središnja banka zahtijevali potpunu primjenu tog postupka, prema potrebi uz primjenu korektivne komponente.
Sve zemlje u kojima postoji neravnoteža podvrgavaju se posebnom praćenju, koje je strože za države s prekomjernom neravnotežom te uključuje dijalog s nacionalnim nadležnim tijelima, posjete stručnjaka i redovita izvješća o napretku. To bi trebalo pomoći i u praćenju provedbe preporuka za pojedine zemlje u onim državama članicama na koje se to odnosi.
Ako se utvrdi da određenoj državi članici prijeti rizik od makroekonomske neravnoteže, postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže može biti temelj za neke ili sve preporuke za pojedine zemlje koje je Vijeće donijelo u okviru europskog semestra. S vremenom se broj takvih preporuka povećao, ali je razina njihove provedbe ostala ista.
Uloga Europskog parlamenta
Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona Parlament je postao suzakonodavac u postupku utvrđivanja pravila multilateralnog nadzora (članak 121. stavak 6. UFEU-a).
Zakonodavnim aktima koji se odnose na makroekonomski nadzor uspostavljen je gospodarski dijalog. Kako bi se unaprijedio dijalog između institucija Unije , a naročito između Parlamenta, Vijeća i Komisije, i kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležni odbor Parlamenta može pozvati predsjednika Vijeća, Komisiju, predsjednika Europskog vijeća i/ili predsjednika Euroskupine da sudjeluju u raspravi o svojim odlukama ili predstave svoje aktivnosti u okviru europskog semestra. U okviru tog dijaloga Parlament može također organizirati razmjenu stajališta s državom članicom na koju se odnosi preporuka Vijeća u okviru EIP-a.
Svake godine krajem jeseni Parlament iznosi svoje mišljenje o ciklusu tekućeg europskog semestra (uključujući i preporuke za pojedine zemlje koje je donijelo Vijeće), pri čemu uzima u obzir i ishod zajedničkog sastanka s predstavnicima nadležnih odbora nacionalnih parlamenata.
U okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže Komisija zajedno s Parlamentom i Vijećem utvrđuje skup makroekonomskih pokazatelja koji će biti dio ljestvice koja se koristi za praćenje mogućih makroekonomskih neravnoteža u državama članicama. Komisija je u veljači 2020. pokrenula reviziju okvira gospodarskog upravljanja EU-a, koja uključuje ocjenu djelotvornosti propisa i napretka prema boljoj koordinaciji ekonomskih politika i kontinuiranoj konvergenciji ekonomskih rezultata država članica.
Parlament promiče uključenost nacionalnih parlamenata održavanjem godišnjih sastanaka s članovima njihovih nadležnih odbora. Nadalje, u skladu s pravnim i političkim uređenjem svake države članice, nacionalni parlamenti trebali bi sudjelovati u europskom semestru i izradi programa stabilnosti, konvergencije i nacionalnih reformi kako bi poboljšali transparentnost i odgovornost u pogledu donesenih odluka.
Maja Sabol / Samuel De Lemos Peixoto