Pacifička regija
U ovom se informativnom članku objašnjavaju odnosi, partnerstva i sporazumi EU-a sa 17 zemalja i trima prekomorskim zemljama i područjima u pacifičkoj regiji koje su pridružene EU-u. U njemu se navode pojedinosti o partnerstvima između EU-a i Australije, EU-a i Novog Zelanda te između EU-a i 15 zemalja koje EU naziva pacifičke otočne zemlje. Ima riječi i o sudjelovanju Europskog parlamenta u razvoju Sporazuma iz Samoe i njegovoj međuparlamentarnoj suradnji sa zemljama pacifičke regije.
Pravna osnova
- Ugovor o Europskoj uniji: glava V. (Vanjsko djelovanje EU-a);
- Ugovor o funkcioniranju Europske unije: glave I. – III. i glava V. (zajednička trgovinska politika, razvojna suradnja i humanitarna pomoć, međunarodni sporazumi);
- Okvirni sporazum između EU-a i Australije;
- Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između EU-a i Novog Zelanda;
- Sporazum o partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), s druge strane (Sporazum iz Samoe).
- Fidži, Papua Nova Gvineja, Salomonovi Otoci i Timor-Leste, koje zajedno čine više od 90 % kopnene mase i stanovništva regije;
- 11 pacifičkih zemalja koje UN, zajedno sa Salomonovim Otocima, naziva malim pacifičkim otočnim državama u razvoju: Cookovi Otoci, Kiribati, Mikronezija, Nauru, Niue, Palau, Maršalovi Otoci, Samoa, Tonga, Tuvalu i Vanuatu.
- rezolucija o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon 2020. (4. listopada 2016.);
- rezolucija o predstojećim pregovorima o novom sporazumu o partnerstvu između Europske unije i Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (14. lipnja 2018.);
- rezolucija o pregovorima koji su u tijeku o novom sporazumu o partnerstvu između Europske unije i Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (28. studenoga 2019.).
EU i pacifička regija
EU i pacifička regija održavaju dugogodišnji odnos, iste zajedničke vrijednosti i čvrste gospodarske i trgovinske veze. EU u toj regiji ima partnerske odnose s Australijom, Novim Zelandom, 15 pacifičkih otočnih zemalja i tri prekomorske zemlje i područja pridružene EU-u.
EU, Australija i Novi Zeland partneri su sličnih stavova i imaju zajedničke vrijednosti i interese. Bliske odnose s vladama i privatnim sektorima obiju zemalja EU održava u mnogim područjima, kao što su klimatske promjene i smanjenje rizika od katastrofa, svjetska trgovina zasnovana na pravilima, sigurnost i razvoj, tehnološka istraživanja i ljudska prava.
Odnos EU-a s pacifičkim otocima tradicionalno se temelji na razvojnoj suradnji u kontekstu partnerstva između EU-a i članovima Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država. Posljednjih godina taj je odnos proširen i na druga područja kao što su okoliš, dobro upravljanje, energija, klimatske promjene, ribarstvo i ljudska prava.
A. Australija i Novi Zeland
1. Australija
EU i Australija partneri su još od 60-ih godina 20. stoljeća. Temelj njihova sadašnjeg odnosa čini Okvirni sporazum između EU-a i Australije iz 2017., u čijem su središtu politički dijalog, sigurnosna pitanja, međunarodna suradnja, gospodarstvo i trgovina, pravosuđe, kultura i obrazovanje, energija i okoliš. Taj je sporazum stupio na snagu u listopadu 2022.
Australija je važan trgovinski partner EU-a. EU je 2022. bio treći po veličini trgovinski partner Australije u dvosmjernoj robnoj razmjeni, koja je dosegnula ukupnu vrijednost od 56,4 milijarde EUR. Australija je 18. po veličini trgovinski partner EU-a, a glavne su kategorije izvoza EU-a strojevi i kemikalije. Minerali, sirovine i proizvedeni predmeti čine glavninu australskog izvoza u EU.
Pregovori EU i Australije o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini, kojim bi se olakšala međusobna trgovinska razmjena, traju od 2018. Petnaesti krug pregovora održan je u travnju 2023. u Bruxellesu, ali strane nisu postigle dogovor, konkretno o poljoprivrednim proizvodima. Razgovori o slobodnoj trgovini nastavljeni su 31. kolovoza 2023. na telekonferenciji između australskog ministra trgovine Dona Farrella i povjerenika EU-a za trgovinu Valdisa Dombrovskisa.
U studenome 2022. čelnici Australije i EU-a održali su sastanak na kojem su teme bile ratna agresija Rusije na Ukrajinu, dinamična strateška perspektiva u indopacifičkoj regiji, promicanje demokracije, vladavina prava, ljudska prava i multilateralni poredak uređen pravilima, klimatske promjene, okoliš i bioraznolikost, postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ljudska i radnička prava, energetika, digitalna transformacija i druge teme od zajedničkog interesa.
EU je 2024. potvrdio svoju političku i gospodarsku suradnju na visokoj razini s Australijom i Novim Zelandom. Između EU-a i svake od tih zemalja održavaju se redoviti sastanci na ministarskoj i parlamentarnoj razini na kojima se raspravlja o sigurnosnim pitanjima i zajedničkom djelovanju u području borbe protiv klimatskih promjena te gospodarske i trgovinske suradnje. Međutim, bilo je potrebno određeno vrijeme za nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije. Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson sastala se 1. travnja 2024. u Sydneyju s australskim ministrom klimatskih promjena i energetike Chrisom Bowenom i ministricom resursa i ministricom sjeverne Australije Madeleine King. Povjerenica Simson ponovno se 8. travnja 2024. sastala s ministricom King u Canberri, a 28. svibnja 2024. EU i australski ministri (Madeleine King i Don Farrell) potpisali su Memorandum o razumijevanju o strateškim materijalima. Izravna parlamentarna suradnja nastavljena je ubrzo nakon europskih izbora koji su održani u lipnju 2024., a 2. prosinca 2024. u Bruxellesu održana je 43. međuparlamentarna sjednica EU-a i Australije te potom, 27. listopada 2025. u Canberri, i 44. međuparlamentarna sjednica.
U ožujku 2026. EU i Australija zaključili su pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini. Sporazumom će se ukinuti više od 99 % carina na izvoz iz EU-a u Australiju, a izvoznici iz EU-a svake će godine uštedjeti na carinama i do 1 milijarde eura. Očekuje se da će se godišnji izvoz iz EU-a tijekom sljedećeg desetljeća povećati za 33 %, uz očekivano povećanje BDP-a do 2030. u iznosu od 4 milijarde eura. Sporazumom će se poboljšati i pristup EU-a kritičnim mineralima. Osigurat će se i navođenje oznaka zemljopisnog podrijetla na proizvodima iz EU-a, čime će se zaštititi 396 alkoholnih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Međutim, Australija je ispregovarala određenu fleksibilnost u pogledu dijela oznaka zemljopisnog podrijetla, uz razdoblje postupnog ukidanja.
Sporazumom o slobodnoj trgovini štite se osjetljiva poljoprivredna tržišta EU-a, pri čemu EU zadržava pravo uvođenja zaštitnih mjera kako bi se spriječila prezasićenost tržišta. Ulaganja Australije i EU-a u održivost također su ključna sastavnica Sporazuma o slobodnoj trgovini. To uključuje obvezu postizanja klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma te očuvanja biološke raznolikosti, održivog ribarstva i šumarstva. Nadalje, sporazumom o slobodnoj trgovini liberalizirat će se trgovina i ulaganja u robu i usluge kojima doprinose borbi protiv klimatskih promjena, i to u vidu ukidanja carina na energiju iz obnovljivih izvora i energetski učinkovite proizvode.
Osim sporazuma o slobodnoj trgovini Australija i EU službeno su pokrenuli pregovore o pridruživanju Australije programu Obzor Europa, vodećem programu EU-a za financiranje znanstvene izvrsnosti i inovacija vrijednom 93,5 milijardi eura. Time će se poboljšati suradnja Australije i EU-a u području istraživanja i obrazovanja. Australija je već aktivna u tom programu, a australski istraživači i organizacije dali su svoj doprinos u više od 200 projekata u okviru programa Obzor Europa, i to u području kritičnih sirovina, digitalnih inovacija, zdravlja i čiste energije. Potpuno pridruživanje programu Obzor Europa omogućilo bi australskim istraživačima pristup mogućnostima financiranja sredstvima EU-a.
2. Novi Zeland
Odnosi EU-a i Novog Zelanda trenutačno su uređeni Partnerskim sporazumom EU-a i Novog Zelanda o odnosima i suradnji, koji je sklopljen u listopadu 2016. i stupio na snagu u srpnju 2022. Taj sporazum omogućava učinkovitiju bilateralnu suradnju na temelju snažnijeg političkog dijaloga i poboljšanja suradnje u gospodarskim i trgovinskim pitanjima te u nizu drugih područja, od inovacija, obrazovanja i kulture do migracija, borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala, kiberkriminala i pravosudne suradnje.
Prvi sastanak Zajedničkog odbora nakon stupanja sporazuma na snagu održan je u veljači 2023., a drugi 27. svibnja 2024. u Bruxellesu. Sastanci su bili usmjereni na vanjsku politiku, posebno u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu i širenja Kine, te na sigurnost, trgovinu, istraživanja i inovacije, održivi razvoj, ljudska prava i pravosudna pitanja. Čelnici su pozdravili zaključenje pregovora o sporazumu EU-a i Novog Zelanda o slobodnoj trgovini i pridruživanje Novog Zelanda istraživačkom programu Obzor Europa te sklapanje sporazuma o razmjeni osobnih podataka.
EU i Novi Zeland blisko surađuju u području trgovinske politike, bilateralno i u okviru WTO-a kao uređenog trgovinskog sustava. EU je 2024. bio četvrti po veličini trgovinski partner Novog Zelanda, s udjelom od 6,6 % u ukupnom izvozu Novog Zelanda i 12,5 % u njegovu uvozu. Novi Zeland i EU dogovorili su se da će u okviru međunarodnog strateškog dijaloga o poljoprivredi produbiti suradnju u području klimatskih promjena, i to u kontekstu strateškog dijaloga s EU-om o poljoprivredi. Bilateralni parlamentarni odnosi i dalje se razvijaju, a o tim zajedničkim obvezama raspravljalo se i na 28. međuparlamentarnoj sjednici EU-a i Novog Zelanda održanoj 17. listopada 2024. u Bruxellesu te na 29. međuparlamentarnoj sjednici EU-a i Novog Zelanda održanoj od 21. do 23. srpnja 2025. u Wellingtonu.
B. Pacifičke otočne zemlje
EU je sklopio partnerstvo sa sljedećih 15 pacifičkih otočkih zemalja:
Zajednička površina svih 15 pacifičkih otočnih zemalja, koje su članice Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, iznosi 528 000 km². U središtu su odnosa EU-a s pacifičkim neovisnim otočnim zemljama razvojna suradnja, upravljanje oceanima i klimatske promjene.
Strategija EU-a prema tim zemljama utvrđena je u zajedničkoj komunikaciji iz 2012. naslovljenoj „Ususret obnovljenom razvojnom partnerstvu EU-a i pacifičke regije”, koja je 2021. ažurirana Strategijom EU-a za suradnju u indopacifičkoj regiji. U to vrijeme ta se strategija nadovezivala se na okvir Sporazuma iz Cotonoua, sklopljenog s članicama Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država. U studenome 2023. EU i navedena organizacija službeno su potpisali novi sporazum o partnerstvu – Sporazum iz Samoe. Ključne aspekte novog sporazuma čini suradnja u području trgovine i ulaganja, razvoja i regionalizacije. Sporazumom je obuhvaćen velik broj područja kao što su održivi razvoj i rast, ljudska prava te mir i sigurnost s ciljem promicanja regionalne integracije. Sporazum se privremeno primjenjuje od 1. siječnja 2024. i služi kao novi pravni okvir unutar kojega će se tijekom razdoblja od 20 godina upravljati političkim, gospodarskim i suradničkim odnosima između EU-a i članica OAKPD-a.
C. Prekomorske zemlje i područja pridruženi EU-u
U različitim dijelovima svijeta nalazi se trinaest prekomorskih zemalja i područja koji su pridruženi EU-u. To nisu neovisne nacije, nego u različitoj mjeri ovise o trima državama članicama EU-a s kojima održavaju posebne veze – Danskoj, Francuskoj i Nizozemskoj. U pacifičkoj regiji nalaze se tri prekomorske zemlje i područja pridružena EU-u i sva tri povezana su s Francuskom: Nova Kaledonija, Francuska Polinezija te Wallis i Futuna.
D. Sporazum iz Samoe
Sporazum iz Samoe temelji se na zajedničkoj osnovi u kojoj se utvrđuju vrijednosti i načela koji povezuju obje strane. Osim toga, njime se uvode tri posebna regionalna protokola za Afriku, Karibe i Pacifik s ciljem promicanja regionalne integracije. Regionalni protokoli omogućuju uspostavu autonomnih struktura koje će neovisno jedna o drugoj održavati odnose između EU-a i triju različitih uključenih regija (vidi 5.6.6). Sporazumom se uvodi i snažna parlamentarna dimenzija sa stalnom Zajedničkom parlamentarnom skupštinom OAKPD-a i EU-a koja ima jasnu savjetodavnu ulogu. Osim toga, snažna regionalna dimenzija novog sporazuma podrazumijeva uspostavu triju regionalnih parlamentarnih skupština koje će djelovati samostalno i usto imati jasnu savjetodavnu ulogu.
Stajalište Europskog parlamenta o razvoju Sporazuma iz Samoe izraženo je u sljedeće tri rezolucije:
U tim rezolucijama Parlament je pozdravio opći ustroj buduće suradnje između OAKPD-a i EU-a te ponovno istaknuo važnost parlamentarne dimenzije toga partnerstva. EU je peti po veličini trgovinski partner pacifičke regije OAKPD-a, te je vrijednost trgovine 2024. dosegnula iznos od 3,8 milijardi EUR. Europski parlament ratificirao je Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i pacifičkih država u siječnju 2011., a Papua Nova Gvineja to je učinila u svibnju iste godine. Vlada Fidžija počela je primjenjivati sporazum u srpnju 2014. Samoa je pristupila sporazumu i počela ga primjenjivati u prosincu 2018. Salomonovi Otoci to su učinili u svibnju 2020. Europski parlament odobrio je pristupanje Tonge, Nieua i Tuvalua Sporazumu o gospodarskom partnerstvu u prosincu 2024.
EU je nakon Australije i Japana treći po veličini donator razvojne pomoći članicama OAKPD-a. Razvojna pomoć EU-a za pacifičku regiju za razdoblje 2021.–2027. iznosi oko 750 milijuna EUR (uključujući pomoć PZP-ovima u pacifičkoj regiji).
Instrument EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (Globalna Europa) stupio je na snagu 2021. i postao je glavni instrument financiranja suradnje i razvoja EU-a s partnerskim zemljama u okviru dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. U taj instrument integrirani su brojni drugi instrumenti, među njima i Europski razvojni fond (ERF), koji je do tada bio izvan proračuna EU-a. Uvrštenjem ERF-a u proračun EU-a povećale su se nadzorne ovlasti Europskog parlamenta i pomoglo se jačanju javne legitimnosti i političke vidljivosti vanjske pomoći EU-a u cjelini.
Pacifičke otočne zemlje suočavaju se s golemim razvojnim i klimatskim izazovima. Kad je riječ o klimatskim promjenama, EU i male pacifičke otočne zemlje u razvoju podržale su sklapanje Pariškog sporazuma na 21. konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2015. U njemačkome gradu Bonnu od 6. do 17. studenoga 2017. održano je 23. zasjedanje te Konferencije, kojem je predsjedao Fidži.
Forum pacifičkih otoka, politička skupina s 18 članica, sugovornik je EU-a u području razvojnog financiranja i trgovinskih pregovora. Tu skupinu čine: Australija, Cookovi Otoci, Mikronezija, Fidži, Kiribati, Nauru, Novi Zeland, Niue, Palau, Papua Nova Gvineja, Maršalovi Otoci, Samoa, Salomonovi Otoci, Tonga, Tuvalu, Vanuatu, Nova Kaledonija i Francuska Polinezija.
U kolovozu 2025. potpisana je Deklaracija iz Natadole, kojim je osnovana Pacifička međuparlamentarna skupština (PIPA). Riječ je o regionalnom udruženju parlamenata i zakonodavnih skupština pacifičkih otoka koje promiče međuparlamentarne kontakte i dijalog, suradnju te razmjenu iskustava i znanja među članovima. Sjedište PIPA-e nalazi se na Tahitiju, na kojem će se u rujnu 2026. održati prva Opća skupština.
Uloga Europskog parlamenta
Odnosi Parlamenta s parlamentima Australije i Novog Zelanda sežu do 1979., kada je osnovano Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose s Australijom i Novim Zelandom (DANZ). DANZ otad sudjeluje u redovitim međuparlamentarnim sjednicama s parlamentima Australije i Novog Zelanda s ciljem njegovanja odnosa s objema zemljama i raspravljanja o pitanjima od zajedničkog interesa poput poljoprivrede, energije, okoliša i klimatskih promjena, razvojne i gospodarske suradnje, znanosti i tehnologije, trgovine, promicanja globalne i regionalne sigurnosti u azijsko-pacifičkoj regiji, borbe protiv terorizma i ljudskih prava. 42. međuparlamentarna sjednica EU-a i Australije održala se u prosincu 2022. u Bruxellesu. 27. međuparlamentarna sjednica EU-a i Novog Zelanda održala se u veljači 2023. u Wellingtonu i Christchurchu.
U odnosima s drugim pacifičkim zemljama Parlament predstavlja Izaslanstvo Europskog parlamenta u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini pacifičke regije i EU-a, koje se sastoji od jednakog broja predstavnika EU-a i pacifičke regije. Glavna je zadaća tog izaslanstva priprema sjednica Parlamentarne skupštine pacifičke regije i EU-a, ocjena i naknadna provjera njezinih aktivnosti na razini Europskog parlamenta, organizacija sjednica s visokopozicioniranim osobama iz pacifičke regije te rasprava o aktualnim temama vezanima uz provedbu Sporazuma iz Samoe. Prva sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine OAKPD-a i EU-a (na kojoj su sudjelovali i predstavnici afričkih i karipskih država) održala se 21. veljače 2024. u Luandi (Angola) na temu „Početak novog doba u odnosima OAKPD-a i EU-a: put ka partnerstvu pod vodstvom građana”. Na marginama te sjednice održana je konstituirajuća sjednica Parlamentarne skupštine pacifičke regije i EU-a.
Ovaj informativni članak pripremila su tajništva Europskog parlamenta koja rade za izaslanstva za odnose s pacifičkim otocima te Australijom i Novim Zelandom. Za više informacija posjetite internetske stranice Izaslanstva Europskog parlamenta u Parlamentarnoj skupštini pacifičke regije i EU-a i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Australijom i Novim Zelandom.
Jonas KRAFT / Niccolò RINALDI