Energetska učinkovitost
U ovom se informativnom članku objašnjava politika u području energetske učinkovitosti EU-a, njezin pravni okvir, primarni ciljevi i najvažniji pravni propisi. Tom se politikom nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova, umanjiti računi za energiju i povećati energetska sigurnost te istodobno ograničiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. U informativnom članku ističe se uloga Europskog parlamenta u oblikovanju te politike.
Pravna osnova
- Člankom 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđuje se da je energetska učinkovitost područje u podijeljenoj nadležnosti EU-a i njegovih država članica. To znači da države članice Unije mogu donositi zakone i pravno obvezujuće mjere i ako EU to nije učinio. Člankom se promiče energetska učinkovitost i ušteda energije u kontekstu jedinstvenog tržišta EU-a i potrebe za zaštitom okoliša.
- smanjenje potrošnje konačne energije u EU-u za 11,7 %, uz gornju granicu od 763 Mtoe (obvezujuće), s posljedicama za potrošnju primarne energije, uz gornju granicu od 992,5 Mtoe (okvirno);
- smanjenje godišnje potrošnje energije u javnom sektoru za 1,9 %.
- svake godine obnoviti najmanje 3 % javnih zgrada površine veće od 250 m²;
- ostvariti godišnju uštedu potrošnje konačne energije od 1,5 % 2026. i 2027. te tu uštedu povećati na 1,9 % 2028., 2029. i 2030.;
- podatkovni centri moraju izvještavati o svojoj energetskoj učinkovitosti;
- države članice EU-a moraju uspostaviti namjenske jedinstvene kontaktne točke za pružanje savjeta i pomoći u području energetske učinkovitosti malim i srednjim poduzećima, kućanstvima i javnim tijelima;
- općine s više od 45 000 stanovnika moraju pripremiti planove u pogledu grijanja i hlađenja.
- definirati minimalne zahtjeve u pogledu energetskih svojstava za zgrade i dijelove zgrada;
- usvojiti metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrada.
- sve nove javne zgrade od 2028. budu zgrade s nultim emisijama;
- sve nove zgrade od 2030. budu zgrade s nultim emisijama;
- se od 2026. za nove velike zgrade računa potencijal globalnog zagrijavanja tijekom njihova cijelog životnog ciklusa;
- se od 2030. za sve nove zgrade računa potencijal globalnog zagrijavanja tijekom njihova životnog ciklusa.
- utvrditi minimalne standarde energetskih svojstava za svoj fond nestambenih zgrada, kojima će se potaknuti obnova 16 % odnosno 26 % zgrada s najlošijim svojstvima u fondu do 2030. odnosno 2033.;
- utvrditi putanju za postupno smanjenje prosječne potrošnje primarne energije u svom fondu stambenih zgrada za 16 % do 2030. i za 20–22 % do 2035., u odnosu na 2020., uz naglasak na zgradama s najlošijim svojstvima.
- pregled nacionalnog fonda zgrada za različite vrste zgrada;
- plan s ciljevima utvrđenima na nacionalnoj razini za 2030., 2040. i 2050.;
- pregled planiranih politika i mjera; i
- pregled potreba za ulaganjima i izvora financiranja za njihovu provedbu.
- provedu analizu troškova i koristi potencijala kogeneracije kada planiraju izgraditi ili obnoviti postrojenje za proizvodnju toplinske energije, električno ili industrijsko postrojenje ili mrežu centraliziranoga grijanja i hlađenja toplinske snage veće od 20 MW;
- za postojeća postrojenja, na zahtjev, procijene potencijal za učinkovito grijanje i hlađenje, uključujući kogeneraciju.
- veću trajnost i mogućnost ponovne uporabe, modernizacije i popravka proizvoda;
- više mogućnosti održavanja i obnove proizvoda;
- povećanje energetske i resursne učinkovitosti proizvoda;
- rješavanje problema tvari koje sprečavaju ponovnu uporabu ili recikliranje proizvoda;
- povećanje udjela recikliranog sadržaja;
- olakšavanje ponovne proizvodnje i recikliranja proizvoda;
- utvrđivanje pravila o ugljičnom i ekološkom otisku;
- ograničavanje nastajanja otpada;
- veću dostupnosti informacija o održivosti proizvoda.
Ciljevi politike EU-a u području energetske učinkovitosti
Politikom EU-a u području energetske učinkovitosti utvrđuju se ciljevi povezani sa smanjenjem potrošnje energije u Uniji do 2030., u usporedbi s predviđanjima iz 2020.
Ciljevi su izraženi kao potrošnja primarne energije, kojom se mjeri ukupna potražnja neke zemlje za energijom, dok se potrošnja konačne energije odnosi na ukupnu energiju koju su potrošili krajnji korisnici (kućanstva, industrija itd.). Obje se mjere u milijunima tona ekvivalenta nafte (Mtoe).
Ključne obveze u području energetske učinkovitosti uključuju:
Države članice EU-a također moraju:
Postignuća politike EU-a u području energetske učinkovitosti
A. Direktiva o energetskoj učinkovitosti
Direktiva o energetskoj učinkovitosti, donesena 2023., temelj je politike EU-a u području energetske učinkovitosti. Direktivom se utvrđuje cilj energetske učinkovitosti EU-a i od država članica zahtijeva da odrede okvirne nacionalne ciljeve u području energetske učinkovitosti na temelju doprinosa potrošnji konačne energije kako bi se ostvario cilj Unije.
Direktivom se uvodi obveza javnog sektora da služi kao primjer: njome se utvrđuju ciljevi povezani s potrošnjom konačne energije i s obnovom kako bi se postigla energetska učinkovitost. Direktivom se revidira definicija učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i utvrđuju novi zahtjevi usmjereni na punu dekarbonizaciju opskrbe energijom tih sustava do 2050.
Direktivom se uspostavlja načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, prema kojemu bi se rješenja usmjerena na učinkovitost trebala smatrati prvom opcijom pri donošenju odluka o politikama, planiranju i ulaganjima.
Njome se obveze energetskog pregleda proširuju i na sva poduzeća koja premašuju određeni energetski prag te se od velikih industrijskih potrošača zahtijeva da uvedu sustave gospodarenja energijom. Direktivom se postrožuju zahtjevi u pogledu kompetencija stručnjaka za energetsku učinkovitost te se državama članicama EU-a nalaže da izvješćuju o ulaganjima u energetsku učinkovitost. Također, njome se pruža potpora razvoju projekata na različitim razinama kako bi pomoglo u postizanju ciljeva energetske učinkovitosti EU-a.
I naposljetku, u skladu s Direktivom:
Direktiva sadrži i odredbe o zaštiti potrošača, u njoj se definira energetsko siromaštvo na razini EU-a te se uvode mjere za njegovo smanjenje.
B. Energetska svojstva zgrada
1. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada
Pristup EU-a održivosti zgrada prvenstveno je uređen Direktivom o energetskim svojstvima zgrada iz 2024., kojom se uvodi zahtjev prema kojemu se postojeći fond zgrada EU-a do 2050. mora preoblikovati u fond zgrada s nultim emisijama.
a. Minimalni zahtjevi u pogledu energetskih svojstava
Države članice EU-a moraju:
b. Standardi energetskih svojstava za nove zgrade
Zgrada s nultim emisijama mora ispunjavati visoke standarde energetskih svojstava, na lokaciji ne smije proizvoditi emisije iz fosilnih goriva te mora imati nultu ili vrlo nisku količinu emisija stakleničkih plinova.
Države članice EU-a moraju osigurati da:
c. Standardi energetskih svojstava za postojeći fond zgrada
Države članice EU-a moraju:
Posebne iznimke primjenjuju se na vjerske, male, niskoenergetske ili privremene zgrade.
Direktivom o energetskim svojstvima zgrada zahtijeva se da se sve zgrade u EU-u ocjenjuju po razredima energetskih svojstava u rasponu od A (najbolje) do G (najlošije). Razred A odnosi se na zgrade s nultim emisijama, a razred G na zgrade s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada.
Budući da razred G ovisi o nacionalnim značajkama fonda zgrada, energetski razredi nisu usklađeni u svim državama članicama EU-a. Slično tome, obveza obnove stambenih zgrada temelji se na zgradama s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada, a ne na svim pojedinačnim zgradama, čime se omogućuje određena fleksibilnost i prilagodba različitim nacionalnim standardima.
Javno socijalno stanovanje pritom se izuzima ako bi trošak te energetske modernizacije bio veći od uštede ili ako bi se najamnina bila veća nego ušteda na računima za energiju.
Direktivom se od država članica EU-a zahtijeva da dostave nacionalne planove obnove zgrada, uključene u svoje nacionalne energetske i klimatske planove, koji uključuju:
Direktivom se od država članica EU-a zahtijeva da do 2030. postupno ugrade solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, i u sve nove stambene zgrade, ako je to tehnički i ekonomski izvedivo.
Na temelju Direktive se od 2025. prestaju subvencionirati samostalni kotlovi na fosilna goriva, od država članica EU-a zahtijeva se da uspostave instrumente tehničke pomoći, definiraju iznimke za poljoprivredne zgrade i zgrade koje pripadaju baštini te opcije u pogledu primjene iznimki za zgrade posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade, crkve i druge zgrade koje se koriste u obredne svrhe.
2. Strategija za val obnove
Cilj je strategije za val obnove obnoviti 35 milijuna zgrada do 2030. i pobrinuti se za to da to dovede do veće energetske i resursne učinkovitosti.
Svrha strategije usto je i zaštititi sve stanovnike EU-a koji ne mogu na odgovarajući način zagrijati svoje domove tako što će se osigurati da si ranjivi potrošači mogu priuštiti osnovne usluge grijanja i energetske usluge.
3. Dizalice topline
Dizalice topline uređaji su za opskrbu toplom vodom, grijanje i hlađenje domova i poduzeća. Tri su do pet puta učinkovitiji od tradicionalnih plinskih kotlova.
U planu REPowerEU, čiji je cilj postupno ukinuti sav uvoz ruskog plina u EU, predlaže se povećanje energetske učinkovitosti EU-a udvostručenjem stope ugradnje dizalica topline u zgrade i ubrzavanjem uvođenja dizalica topline za mreže centraliziranog grijanja i hlađenja.
C. Kogeneracija toplinske i električne energije
Kogeneracija je istodobna proizvodnja električne energije i korisne topline. Direktivom o energetskoj učinkovitosti nastoji se maksimalno povećati učinkovitost postrojenja tako što se od država članica EU-a zahtijeva da:
D. Energetska učinkovitost proizvoda
1. Akcijski plan za priuštivu energiju
U okviru Plana za čistu industriju cilj Akcijskog plana za priuštivu energiju povećati je energetsku učinkovitost i smanjiti troškove za industrije i potrošače. Plan uključuje stvaranje europskog tržišta energetske učinkovitosti kako bi se poduzeća usmjerila prema troškovno učinkovitim rješenjima. Njime se predviđa i ažuriranje uredbi EU-a o označivanju energetske učinkovitosti i ekološkom dizajnu kako bi se promicali učinkovitiji i dugotrajniji proizvodi. Tim bi se mjerama do 2030. moglo uštedjeti do 162 milijarde EUR na računima za energiju.
2. Zahtjevi za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti
Određeni proizvodi EU-a, kao što su kućanski aparati, kotlovi, telefoni, računala ili druga električna ili elektronička oprema, moraju ispunjavati minimalne zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti. Ti se zahtjevi nazivaju zahtjevima za ekološki dizajn.
Uredbom o ekološkom dizajnu, kojom se postupno zamjenjuje Direktiva o ekološkom dizajnu, i Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti utvrđuju se pravila za energetski učinkovite i održive proizvode. Uredbom o ekološkom dizajnu utvrđuju se zahtjevi za gotovo sve kategorije fizičke robe, uključujući:
Njome se uvode digitalne putovnice za proizvode, pravila za uništavanje neprodanih proizvoda široke potrošnje i zelena javna nabava.
Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti uvodi se dobro poznata oznaka EU-a za proizvode u energetskim razredima od A do G, čime se potrošačima pri kupnji proizvoda pomaže da donosu ekološki prihvatljive odluke.
Upravljanje energijom
U skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime države članice EU-a moraju uspostaviti desetogodišnje nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje 2021.–2030. te svake dvije godine podnositi izvješća o napretku. Europska komisija ocjenjuje ta izvješća i može poduzeti mjere na razini EU-a kako bi se osigurala njihova usklađenost s općim ciljevima EU-a.
Uloga Europskog parlamenta
Europski parlament oduvijek je bio glavni pokretač ambicija u politici EU-a u području energetske učinkovitosti.
Parlament konstantno poziva na ambicioznije, pravno obvezujuće ciljeve i strože propise koji nadilaze prijedloge Europske komisije kao i na istodobnu zaštitu interesa građana i poduzeća EU-a u vidu smanjenja energetskih troškova.
U nedavnim pregovorima o Direktivi o energetskoj učinkovitosti početno stajalište Europske komisije bilo je da potrošnju konačne energije do 2030. treba smanjiti za 9 % u odnosu na predviđanja iz 2020. Europski parlament predložio je povećanje cilja energetske učinkovitosti EU-a na najmanje 14,5 %. Njegovo intenzivno zauzimanje u tom smjeru rezultiralo je kompromisom na temelju kojega je utvrđen aktualni obvezujući cilj od 11,7 %.
Parlament se također dosljedno zauzima za prelazak s okvirnih ciljeva na pravno obvezujuće ciljeve te promiče energetski učinkovita rješenja za grijanje i hlađenje te za postizanje ušteda energije.
Uspješno se zalagao i za to da se načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” uključi u pravila EU-a kao obvezujući pravni zahtjev, čime je htio osigurati da se učinkovitost obvezno uzima u obzir na svim razinama energetskog planiranja, politike i ulaganja.
Parlament je oduvijek zagovarao obnovu zgrada s najlošijim svojstvima u fondu zgrada EU-a kako bi se na taj način ostvarile velike uštede energije. Danas se oko 40 % ukupne energije potrošene u EU-u upotrebljava u zgradama, a 80 % te energije troši se za grijanje, hlađenje i toplu vodu.
Tijekom pregovora o Direktivi o energetskim svojstvima zgrada Parlament je pronašao ravnotežu između uvođenja jedinstvenog europskog standarda za energetske razrede zgrada i poštovanja lokalnih razlika u nacionalnim fondovima zgrada i među potrošačima energije. Promicao je energetski učinkovite mjere, kao što je solarna energija, u obnovi zgrada, postupnom ukidanju fosilnih goriva i upotrebi drvnih materijala, zelenih krovova i fasada te je istodobno zagovarao mjere potpore za borbu protiv energetskog siromaštva.
Nakon nedavne energetske krize Parlament je pozvao Komisiju da podupre energetski intenzivne industrije u usvajanju čistih tehnologija i energetski učinkovitih metoda proizvodnje te je predložio hitne mjere za otklanjanje posljedica visokih troškova energije za industrije i ljude u EU-u.
Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za transformaciju, inovacije i zdravlje. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.
Valentina Richard-Romei / Matteo Ciucci