Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima
U ovom se informativnom članku objašnjava da se pravosudna suradnja u kaznenim stvarima temelji na načelu uzajamnog priznavanja presuda i drugih sudskih odluka te da obuhvaća i mjere za približavanje zakona država članica u nekoliko područja. Ugovorom iz Lisabona pruža se čvršća osnova za razvoj kaznenopravnog područja te se istodobno Europskom parlamentu dodjeljuju nove ovlasti.
Pravna osnova
- Članci od 82. do 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
- Komisija dijeli svoje pravo inicijative s državama članicama, pod uvjetom da te države čine četvrtinu članica Vijeća (članak 76. UFEU-a);
- Parlament ima samo savjetodavnu ulogu u vezi s konkretnim mjerama za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, koje potom jednoglasno donosi Vijeće. Ako se za donošenje takvih mjera u Vijeću ne može postići jednoglasna odluka, devet ili više država članica može ipak surađivati na osnovi modela pojačane suradnje.
- Direktiva o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (Direktiva 2010/64/EU od 20. listopada 2010.);
- Direktiva o pravu na informiranje u kaznenom postupku (Direktiva 2012/13/EU od 22. svibnja 2012.);
- Direktiva o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima tijekom trajanja oduzimanja slobode (Direktiva 2013/48/EU od 22. listopada 2013.);
- Direktiva o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (Direktiva (EU) 2016/343 od 9. ožujka 2016.);
- Direktiva o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima (Direktiva (EU) 2016/800 od 11. svibnja 2016.);
- Direktiva o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (Direktiva (EU) 2016/1919 od 26. listopada 2016.);
- Uredba o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima (Uredba (EU) 2024/3011 od 27. studenoga 2024.).
- Direktiva o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (Direktiva (EU) 2016/681 od 27. travnja 2016.);
- Direktiva o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (Direktiva (EU) 2017/541 od 15. ožujka 2017.);
- Uredba o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu (Uredba (EU) 2021/784 od 29. travnja 2021.);
- Uredba o digitalnoj razmjeni podataka u predmetima povezanima s terorizmom, izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP (Uredba (EU) 2023/2131 od 4. listopada 2023.).
- Direktiva o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (Direktiva o kibernetičkom kriminalu) (Direktiva 2013/40/EU od 12. kolovoza 2013.);
- Direktiva o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (Direktiva 2014/42/EU od 3. travnja 2014.);
- Direktiva o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (Direktiva 2014/57/EU od 16. travnja 2014.);
- Direktiva o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2000/383/PUP (Direktiva 2014/62/EU od 15. svibnja 2014.);
- Direktiva o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva (EU) 2017/1371 od 5. srpnja 2017.);
- Direktiva o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma te o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Direktiva (EU) 2018/843 od 30. svibnja 2018.);
- Direktiva o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (Direktiva (EU) 2018/1673 od 23. listopada 2018.);
- Uredba o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje (Uredba (EU) 2018/1805 od 14. studenoga 2024.);
- Direktiva o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP (Direktiva (EU) 2019/713 od 17. travnja 2019.);
- Direktiva o povratu i oduzimanju imovine (Direktiva (EU) 2024/1260 od 24. travnja 2024.);
- Uredba o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (Uredba (EU) 2024/1624 od 31. svibnja 2024.).
- Direktiva o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (Direktiva 2014/41/EU od 3. travnja 2014.);
- Uredba o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) (Uredba (EU) 2018/1726 14. studenoga 2018.);
- Uredba o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (Uredba (EU) 2018/1862 od 28. studenoga 2018.);
- Uredba o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (Uredba (EU) 2019/816 od 17. travnja 2019.); ta je uredba povezana s Direktivom u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP (Direktiva (EU) 2019/884 od 17. travnja 2019.);
- Uredba o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija (Uredba (EU) 2019/818 od 20. svibnja 2019.);
- Direktiva o razmjeni informacija između tijelâ za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (Direktiva (EU) 2023/977 od 10. svibnja 2023.);
- Uredba o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (Uredba (EU) 2023/1543 od 12. srpnja 2023.);
- Direktiva o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (Direktiva (EU) 2023/1544 od 12. srpnja 2023.).
- Direktiva o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava (Direktiva 2011/36/EU od 5. travnja 2011.);
- Direktiva o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije (Direktiva 2011/93/EU od 13. prosinca 2011.);
- Direktiva o Europskom istražnom nalogu (Direktiva 2011/99/EU od 13. prosinca 2011.);
- Direktiva o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela (Direktiva 2011/99/EU od 25. listopada 2012.);
- Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Direktiva (EU) 2024/1385 od 14. svibnja 2024.);
- Direktiva o izmjeni Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava (Direktiva (EU) 2024/1712 od 13. lipnja 2024.).
Ciljevi
Zahvaljujući postupnom ukidanju graničnih kontrola unutar EU-a znatno je olakšano slobodno kretanje građana Unije, ali je i kriminalcima postalo lakše djelovati transnacionalno. Radi rješavanja problema prekograničnog kriminala, područje slobode, sigurnosti i pravde obuhvaća i mjere za promicanje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima među državama članicama. Polazišna točka je načelo uzajamnog priznavanja. Donesene su konkretne mjere za borbu protiv prekograničnog kriminala i terorizma te za zaštitu prava žrtava, osumnjičenika i zatvorenika u cijeloj Europskoj uniji.
Postignuća
A. Glavni zakonodavni akti EU-a o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima
1. Postupci donošenja
U skladu s UFEU-om većina mjera za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima donosi se u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te podliježe sudskom preispitivanju koje provodi Sud Europske unije. No čak i ako ostavimo po strani osobitosti područja slobode, sigurnosti i pravde (izuzeća za Irsku i Dansku (vidi protokole br. 21 i 22 priložene UFEU-u) i povlaštenu ulogu nacionalnih parlamenata (vidi protokole br. 1 i 2)), pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, zajedno s policijskom suradnjom, još nije u potpunosti integrirana u okvir EU-a te i dalje sadrži neka od svojih prvobitnih obilježja iz razdoblja prije Ugovora iz Lisabona:
2. Glavni zakonodavni akti doneseni redovnim zakonodavnim postupkom
a. Zajednički minimalni standardi za kaznene postupke:
b. Borba protiv terorizma:
c. Borba protiv korupcije, kibernetičkog kriminaliteta, prijevare i pranja novca:
d. Razmjena informacija između država članica i agencija EU-a:
e. Zaštita žrtava:
B. Agencije za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i druga povezana tijela
1. Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust)
Eurojust potiče i poboljšava koordinaciju istraga i kaznenog progona te suradnju među tijelima u državama članicama. Konkretno, olakšava izvršavanje zahtjeva za pružanje međunarodne uzajamne pravne pomoći i zahtjeva za izručenje. Eurojust na sve moguće načine podupire tijela država članica u poboljšanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona prekograničnog kriminala.
Eurojust može državi članici na njezin zahtjev pomoći u istragama i kaznenom progonu koji se odnose na tu državu članicu i treću zemlju ako su Eurojust i ta treća zemlja sklopili sporazum o suradnji ili ako postoji bitan interes za pružanje takve pomoći.
Ta se agencija bavi istim vrstama kaznenih djela koja su u nadležnosti Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), kao što su terorizam, trgovina drogom, trgovina ljudima, krivotvorenje, pranje novca, kibernetički kriminalitet, kaznena djela protiv imovine ili javnih dobara, uključujući prijevare i korupciju, kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese Unije, kaznena djela protiv okoliša i sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji. Eurojust može na zahtjev države članice sudjelovati i u istragama i kaznenom progonu drugih vrsta kaznenih djela.
Slijedom ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022., od ožujka 2022. u Ukrajini djeluje zajednički istražni tim (ZIT) EU-a uz potporu Eurojusta. Sedam članova ZIT-a pristalo je 14. travnja 2023. istražiti ne samo navodne ratne zločine, nego i zločine genocida počinjene u Ukrajini. Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA), pravosudni centar u sklopu Eurojusta, omogućuje razmjenu dokaza i zajedničku strategiju kaznenog progona. Eurojust također raspolaže bazom podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima kojom se podupire rad ZIT-a i druge istrage međunarodnih kaznenih djela. Eurojust je 2. travnja 2024. sudjelovao na međunarodnoj konferenciji „Obnova pravosuđa za Ukrajinu” u Haagu kako bi se razmotrio napredak postignut u istrazi kaznenih djela, kaznenom progonu počinitelja i koordinaciji međunarodnih napora. Na dan 2. listopada 2025. Eurojust je bio domaćin sastanka s Vijećem Europe, na kojemu je predstavljen pripremni rad ICPA-e u vezi s budućom uspostavom Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine.
Eurojust je u rujnu 2024. bio domaćin službenog otvaranja Europske pravosudne mreže za organizirani kriminal (EJOCN), koja djeluje kao središte specijaliziranog stručnog znanja za potporu pravosudnim tijelima u borbi protiv organiziranog kriminala.
Komisija je u travnju 2022. objavila prijedlog za proširenje mandata Eurojusta. Nekoliko tjedana kasnije Parlament i Vijeće postigli su dogovor o revidiranom mandatu, kojim se Eurojustu omogućuje da s nadležnim pravosudnim tijelima država članica i Međunarodnim kaznenim sudom čuva, analizira, pohranjuje i dijeli dokaze o ratnim zločinima, genocidu i zločinima protiv čovječnosti. Nova Uredba o Eurojustu objavljena je u Službenom listu EU-a 31. svibnja 2022. i stupila je na snagu idućeg dana.
Prethodni pravni okvir za Eurojust (Odluka Vijeća 2009/426/PUP o jačanju Eurojusta od 16. prosinca 2008.) stupio je na snagu 4. lipnja 2009. godine. Uredba (EU) 2018/1727 počela se primjenjivati 12. prosinca 2019. Trenutačna pravna osnova Eurojusta je Uredba (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu čuvanja, analize i pohrane u Eurojustu dokaza u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima.
Eurojust svake godine objavljuje godišnje izvješće. Dana 15. svibnja 2025. objavio je svoje godišnje izvješće za 2024. Predvođenje pravosudnog odgovora EU-a na rat u Ukrajini i produbljivanje suradnje s trećim zemljama bili su u središtu rada Eurojusta 2024. U siječnju 2025. Eurojust i Europol objavili su izvješće naslovljeno „Zajednički izazovi u području kibernetičkog kriminala”.
Sjedište Eurojusta nalazi se u Haagu u Nizozemskoj.
2. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)
Uredba Vijeća o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a (Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017.) na snazi je od 20. studenoga 2017. U svojem stajalištu od 5. listopada 2017. Parlament je dao suglasnost za nacrt uredbe Vijeća.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisan je ured nadležan za istragu i kazneni progon kaznenih djela protiv proračuna EU-a, kao što su prijevara, korupcija ili prekogranične prijevare u vezi s PDV-om u vrijednosti većoj od deset milijuna eura, te za podizanje optužnica u vezi s takvim djelima. Popis kaznenih djela mogao bi se u budućnosti proširiti te obuhvaćati, primjerice, terorizam.
Godine 2019. Parlament i Vijeće zajedničkim su dogovorom imenovali Lauru Codruţu Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom na mandat od sedam godina koji se ne može obnavljati.
Do sada su se 24 države članice pridružile Uredu europskog javnog tužitelja, a one koje ne sudjeluju mogu mu se u svakom trenutku priključiti. Glavno sjedište EPPO-a nalazi se u Luksemburgu, zajedno sa sjedištem glavnog tužitelja i Kolegija tužitelja iz svih država članica sudionica. Oni upravljaju svakodnevnim kaznenim istragama koje provode upućeni tužitelji.
EPPO je započeo s radom 1. lipnja 2021. i već provodi brojne istrage. Osim toga, nastavlja se rad u nizu područja, kao što su prilagodba nacionalnih pravosudnih sustava propisima povezanima s EPPO-om, imenovanje delegiranih europskih tužitelja i zapošljavanje osoblja.
Na dan 19. ožujka 2025. na zajedničkom sastanku Odbora Parlamenta za proračunski nadzor i Odbora Parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove EPPO je predstavio svoje godišnje izvješće za 2024. godinu. Na kraju 2024. EPPO je brojao ukupno 2666 tekućih istraga (povećanje od 38 % u odnosu na prethodnu godinu), a procijenjena šteta za proračun EU-a iznosila je 24,8 milijardi EUR (22,5 % više nego 2023.). Više od polovine procijenjene štete (13,15 milijardi EUR) povezano je s prekograničnim prijevarama u vezi s PDV-om, uz gotovo sustavno sudjelovanje zločinačkih organizacija, što predstavlja velik rizik za unutarnju sigurnost.
Uloga Europskog parlamenta
Parlament je imao ključnu ulogu u oblikovanju zakonodavstva EU-a u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima tako što je borbu protiv kriminala i korupcije postavio kao politički prioritet. U području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima Parlament ravnopravno surađuje s Vijećem. Redovni zakonodavni postupak primjenjuje se na gotovo sva područja kaznenog prava EU-a, uz nekoliko iznimaka, kao što je primjerice postupak suglasnosti za osnivanje EPPO-a.
Glavni instrument za ostvarenje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima među državama članicama je Eurojust. Pri reformi Eurojusta Parlament se aktivno zalagao za veći parlamentarni nadzor i bolja pravila o zaštiti podataka.
Parlament je 1. prosinca 2020. organizirao prvu međuparlamentarnu sjednicu odbora o ocjeni aktivnosti Eurojusta (uz sudjelovanje na daljinu zbog pandemije bolesti COVID-19). Međuparlamentarna sjednica odbora bila je posvećena prvoj ocjeni aktivnosti Eurojusta koju su proveli Europski parlament i nacionalni parlamenti u skladu s člankom 85. UFEU-a i Uredbom (EU) 2018/1727. Druga međuparlamentarna sjednica odbora o ocjeni aktivnosti Eurojusta održana je 1. veljače 2022., treća je održana 30. studenoga 2022., a četvrta 7. studenoga 2023. u Bruxellesu. Peta međuparlamentarna sjednica odbora održana je 2. prosinca 2024., a šesta 20 studenoga 2025.
Parlament je 20. siječnja 2021. donio Rezoluciju o provedbi Europskog uhidbenog naloga i postupaka predaje između država članica (te je usto odobrio i izvješće o provedbi Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002., doneseno prije Ugovora iz Lisabona). U toj je rezoluciji ocijenio rezultate pojednostavljenog prekograničnog sudskog postupka predaje koji je 2004. zamijenio dugotrajne postupke EU-a za izručenje na temelju načela uzajamnog priznavanja sudskih odluka.
Europski parlament je 6. listopada 2021. donio Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji u kaznenom pravu i njezinoj primjeni od strane policije i pravosudnih tijela u kaznenim stvarima. Parlament je 13. ožujka 2024. donio stajalište o Prijedlogu uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji usvojen 13. lipnja 2024.).
Parlament je nedavno pripremio izvješća i rezolucije o sljedećim pitanjima: sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, borbi protiv korupcije, sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava, prijenosu kaznenog postupka, pravima žrtava, pranju novca i financiranju terorizma, oduzimanju i povratu imovine, govoru mržnje na internetu, otkrivanju i uklanjanju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, kibernetičkom kriminalu, digitalizaciji pravosuđa, suradnji u pogledu kaznenog progona, terorizmu i nasilnoj radikalizaciji i intruzivnom špijunskom softveru
Parlament je 12. ožujka 2024. donio stajalište o novoj direktivi usmjerenoj na kršenja sankcija EU-a. Kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu Komisija je u prosincu 2022. predložila tu direktivu donesenu 24. travnja 2024. Direktivom se definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje EU-ovih mjera ograničavanja, a istodobno se kriminalizira zaobilaženje sankcija.
Politike u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima još su u fazi razvoja, a usredotočene su posebno na uspješniju borbu protiv prijetnji i kriminala s kojima se suočava cijela Unija. Parlament je donio konkretne mjere za borbu protiv terorizma, prekograničnog kriminala, korupcije, prijevare i pranja novca te za zaštitu prava žrtava, osumnjičenika i zatvorenika u cijeloj Europskoj uniji. Usvojeno je i više mjera za poboljšanje razmjene informacija među državama članicama.
Treći plenarni sastanak Foruma na visokoj razini o budućnosti kaznenog pravosuđa EU-a održan je u Bruxellesu 1. i 2. listopada 2025.
Parlament će razmotriti predstojeće zakonodavne prijedloge o budućnosti Eurojusta i pravila o borbi protiv organiziranog kriminala te glasovati o njima, kako je najavljeno u programu rada Komisije za 2026.
Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel za pravosuđe, građanske slobode i institucijske poslove Europskog parlamenta. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Mariusz Maciejewski / Alessandro Davoli